PRAVO ZDRAVSTVA – nesavjesno postupanje ljekara prilikom pružanja medicinske pomoći,naknada štete, cyber napadi

Datum objave: Četvrtak, Januar 19, 2017
Objavljeno u 2017
iStock_000022422155Medium

U okviru ovogodišnjeg Kongresa advokata (Union Internationale des Avocats – UIA) održanog u Budimpešti, u periodu od 28.10. do 01.11.2016. godine jedna od tema bila je i Pravo zdravstva (Health Law).
Pradavanja iz oblasti prava zdravstva prezentovana su kroz prizmu postupaka zbog nesavjesnog postupanja ljekara prilikom pružanja medicinske pomoći, s tim u vezi naknada štete te cyber napadi.

U tom smislu u postupcima zbog nesavjesnog postupanja smatra se veoma bitnim kako ograničiti policijsko postupanje po prijavama zbog mogućeg postojanja nesavjesnog postupanja ljekara u liječenju, odnosno kada postoji sumnja na isto. Pa tako, svaki ljekar, drugi medicinski radnik i bolnica, u obavezi su da prijave svaku sumnju na postojanje greške u liječenju koja za posledicu ima smrt pacijenta. Ono što se kao problem javlja jeste prerana ili prebrza intervencija policije po zaprimljenoj prijavi. Prema mišljenju predavača veoma je važno zaštiti ljekara ili drugog medicinskog radnika koji je odgovoran za liječenje pacijenta prije nego se dokaže osnovana sumnja na postojanje krivičnog djela ili nemara u liječenju.

Pa tako u prijavama o mogućnosti postojanja „abnormalne“ smrti, policija je dužna da odmah izađe na lice mjesta i utvrdi postojanje dokaza i okolnosti pod kojim je eventualno učinjeno krivično djelo. Ukoliko porodica preminulog pacijenta sazna da je policija nakon smrti posjećivala bolnicu, ovakvo postupanje može izazvati nepotrebnu reakciju porodice i dovesti do tužbe za naknadu štete, a koja će biti odbijena ukoliko se utvrdi da nije došlo do greške u liječenju. Ovo posebno ako u toku liječenja, operacije ili druge medicinske intervencije dođe do određenih komplikacija prilikom preduzimanja intervencije, a mogućnost na istu saopštena je pacijentu unaprijed od strane ljekara i medicinske ustanove u kojoj se isti liječi.
S tim u vezi, sasvim je nepotrebno etiketiranje kako ljekara tako i medicinske ustanove u kojoj je eventualno učinjeno krivično djelo prije utvrđivanja postojanje osnova na isto. Ovakvo postupanje može ostaviti dalekosežne posledice kako na ugled ljekara, tako i na medicinsku ustanovu u kojoj isti radi (posebno privatnu zdravstvenu ustanovu).

Trendovi u svijetu su da se ustanovi postojanje Komisija ili drugih državnih organa koji će izaći na lice mjesta i utvrditi okolnosti pod kojima je smrt nastala, a prije nego slučaj pripadne policiji i potpadne pod krivičnu proceduru.
Naravno, uz ljekarsku grešku javlja se i problem naknade štete, posebno iz osiguranja, odnosno kada se radi o osiguranjima života, te osiguranjima od profesionalne odgovornosti.  U suštini, problem nastaje osiguravajućim društvima koja su pokrila osigurani slučaj i koji u vezi sa tim treba i da nadoknade štetu. Pretežno se radi o nakanadama štete visoke vrijednosti, a osiguravajuća društva nastoje da što više zaštite svoje interese, a imajući u vidu trend rasta slučajeva ljekarske greške sa posledicom smrti. Ovdje se u zemljama razvijenog zdravstvenog sistema javlja i pitanje javnog i privatnog (dobrovoljnog) zdravstvenog osiguranja, gdje osiguravajuća društva „lobiraju“ da veću odgovornost za naknadu štete snosi javno zdravstveno osiguranje. Ideje koje se javljaju idu i do formiranja posebnog  Garantnog fonda za naknadu štetu.

Generalno, top tema ovogodišenjeg kongersa bila je Zaštita ličnih podataka – Data protection, te su se predavači dotakli i ove teme kroz pravo zdravstva. U praksi evropskih zemalja pojavile su se desetine slučajeva krađe ličnih podataka pacijenta, koji su kasnije prodavani na „crnom tržištu“ ili se preko istih dolazilo do drugih neophodnih podataka kao što su to npr. podaci o kreditnoj kartici. Neki od predavača ističu da zdravstvene ustanove predstvaljaju najčešću ciljnu grupu cyber napadača, čak i ispred bankarske industrije.
Ono što se kao jedan od najvećih rizika u budućnosti cyber napada može pojaviti jesu hakovanje medicinskih aparata, što ozbiljno može ugroziti funkcionisanje zdravstvenog sistema s jedne strane, i živote pacijenata sa druge strane.

Za dodatne informacije kontaktirajte:

Natašu Škrbić, e-mail: snatasa@afsajic.com