Podjela imovine bračnih supružnika

U Republici Srpskoj, imovinski odnosi između bračnih supružnika uređeni su Porodičnim zakonom Republike Srpske (Službeni glasnik RS broj 17/2023, 27/2024, 20/2025 i 61/2025). Prema ovom zakonu, imovina bračnih supružnika dijeli se na dvije osnovne vrste:

  1. Posebna imovina

Posebna imovina je imovina koja pripada jednom od supružnika i koja se ne dijeli u okviru zajedničke imovine. Ova imovina ostaje u isključivom vlasništvu supružnika koji je stekao ili naslijedio tu imovinu. U kategoriju posebne imovine spadaju:

  • Imovina stečena prije sklapanja braka.
  • Imovina stečena nasljeđivanjem ili poklonom,
  • Imovina koju je supružnik stekao ličnim pravom ili djelovanjem koje nije povezano sa zajedničkim trudom (npr. naknada za ličnu štetu).
  • Imovina koju su supružnici ugovorom izuzeli iz zajedničke imovine.
  • Zajednička imovina

Zajednička imovina obuhvata imovinu koju su supružnici stekli tokom zajednice života, osim ako nije drugačije ugovoreno ili ako ta imovina ne pripada u posebnu imovinu. U zajedničku imovinu spadaju:

  • Zarade i prihodi oba supružnika tokom braka.
  • Dobitak od igre na sreću.
  • Prihodi od zajedničke imovine.
  • Prihodi stečeni korištenjem prava intelektualne svojine koji su nastali za vrijeme trajanja zajednice života pa i u slučaju kada se prihodi ostvaruju nakon prestanka braka.

Supružnici imaju mogućnost da bračnim ugovorom drugačije urede svoj imovinski status, te da dogovore koja imovina će biti posebna, a koja zajednička. Isti ugovor se može zaključiti i tokom trajanja braka.

Bračni ugovor zaključuje se u formi notarski obrađene isprave i činjenica zaključenja bračnog ugovora upisuje se u javnu evidenciju nepokretnosti i prava na njima u vezi sa onim nepokretnostima koje su upisane kao svojina jednog ili oba bračna supružnika.

Bračnim ugovorom supružnici mogu unaprijed (ili u toku) regulisati svoja imovinska prava i obaveze tokom trajanja braka ili u slučaju njegovog prestanka. Ovim ugovorom mogu:

  • Bračnim ugovorom bračni supružnici mogu isključiti zakonski imovinski režim zajedničke imovine i predvidjeti da sve što jedan bračni supružnik stekne tokom braka predstavlja njegovu posebnu imovinu, bez obzira na način sticanja.
  • Odrediti koja imovina će biti posebna, a koja zajednička.
  • Ugovoriti da imovina stečena tokom braka ostaje posebna jednog supružnika.
  • Dogovoriti način upravljanja i raspolaganja imovinom.
  • Precizirati uslove pod kojima se imovina dijeli u slučaju razvoda ili prestanka braka.

Bračni supružnici ne mogu ugovarati primjenu prava strane države na svoje imovinsko-pravne odnose.

Bračnim ugovorom supružnici mogu prilagoditi zakonske okvire imovinskih odnosa svojim potrebama i očekivanjima. U slučaju prestanka braka, podjela zajedničke imovine može se izvršiti sporazumno ili sudskim putem. Zakon u Republici Srpskoj nastoji da osigura pravičnu raspodjelu imovine, uzimajući u obzir ne samo materijalni doprinos, već i druge aspekte zajedničkog života. Dakleova regulativa ima za cilj zaštitu interesa oba supružnika i pravičnu raspodjelu stečene imovine tokom trajanja braka.

U bračnom ugovoru nisu dozvoljene odredbe:

  • kojima se uređuju lični odnosi bračnih supružnika,
  • kojima se bračni supružnici odriču prava na supružansko izdržavanje ili izdržavanje djece,
  • kojima bračni supružnici uređuju prava i obaveze na supružansko izdržavanje ili izdržavanje djece suprotno odredbama ovog zakona,
  • kojima se bračni supružnici sporazumijevaju o odgovornosti za dugove prema trećim licima suprotno odredbama ovog zakona,
  • kojima se predviđa raspolaganje porodičnim domom suprotno odredbama Porodičnog zakona.

I nakon razvoda braka (ili poništenja) supružnici imaju pravo na podjelu zajedničke imovine. Postupak diobe može se odvijati:

Sporazumno
Supružnici se mogu dogovoriti o raspodjeli zajedničke imovine i na osnovu tog sporazuma izvršiti diobu. Ovaj način je najbrži i najjednostavniji, a sporazum može biti obrađen kod notara.

Sudskom odlukom
Ako se supružnici ne mogu dogovoriti, diobu zajedničke imovine određuje sud. Sud će:

  • Utvrditi šta pripada u zajedničku imovinu.
  • Procijeniti doprinose svakog supružnika (finansijske i one koje nisu novčane, poput brige o domaćinstvu i djeci).
  • Odrediti pravičan udio svakog supružnika u imovini.
  • Raspodijeliti imovinu ili odrediti da jedan supružnik isplati drugom odgovarajuću novčanu nadoknadu.

Sud prilikom odlučivanja uzima u obzir kako zakon, tako i specifične okolnosti svakog slučaja, kako bi zaštitio interese oba supružnika i djece, ako ih ima.

Za obaveze koje je jedan bračni supružnik imao prije stupanja u brak ne odgovara drugi bračni supružnik.

Autor: Vlacic Željko, advokat

E-mail: zeljko@afsajic.com

About the author