U \u201cSlu\u017ebenom glasniku RS\u201d broj 38 od 29. aprila 2022. godine objavljen je Zakon o kulturnim dobrima, na osnovu kojeg je prestao da va\u017ei raniji zakon iz 1995. godine sa izmjenama iz 2008. godine.<\/p>\n\n\n\n
Ovim zakonom ure\u0111ena su pitanja koja se odnose na vrste kulturnih dobara, djelatnost za\u0161tite i kori\u0161\u0107enja kulturnih dobara i dobara koja u\u017eivaju prethodnu za\u0161titu, te druga pitanja od zna\u010daja za djelatnost za\u0161tite kulturnih dobara.<\/p>\n\n\n\n
Zakon defini\u0161e kulturna dobra kao svako nepokretno, pokretno i nematerijalno dobro za koje je utvr\u0111eno da je od trajnog istorijskog, umjetni\u010dkog, etnografskog, antropolo\u0161kog, arheolo\u0161kog, arhitektonskog, prirodnja\u010dkog, nau\u010dnog, tehni\u010dkog ili drugog zna\u010daja.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e zakon poznaje termin spostvenik kulturnog dobra \u0161to je svako fizi\u010dko ili pravno lice koje koje po bilo kom osnovu posjeduje i\/ili koristi kulturno dobro ili dobro koje u\u017eiva prethodnu za\u0161titu, a mo\u017ee biti u svojini Republike Srpske, jedinica lokalne samouprave, javnog preduze\u0107a, javne ustanove i druge javne slu\u017ebe, kao i u svojini pravnih i fizi\u010dkih lica.<\/p>\n\n\n\n
Ovim zakonom izvr\u0161ena je i klasifikacija kulturnih dobara na materijalna kulturna dobra i nematerijalna kulturna dobra, a dalje se prema posebnim karakteristikama razvrstavaju u nepokretna kulturna dobra i pokretna kulturna dobra.<\/p>\n\n\n\n
U zavisnosti od zna\u010daja koji imaju, kulturna dobra se razvrstavaju u sljede\u0107e kategorije:<\/p>\n\n\n\n
1) kulturno dobro na listi svjetske ba\u0161tine,<\/p>\n\n\n\n
2) kulturno dobro od izuzetnog zna\u010daja,<\/p>\n\n\n\n
3) kulturno dobro od velikog zna\u010daja,<\/p>\n\n\n\n
4) ostala kulturna dobra.<\/p>\n\n\n\n
Zakon pored definicija kulturnog dobra uop\u0161te, te pojedinih vrsta kulturnih dobara navodi i konkretne primjere odnosno \u0161ta se smatra kulturnim dobrom u materijalnom i nematrijalnom smislu, te u slu\u010daju nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara. Tako \u0107e se me\u0111u kulturnim dobrima na\u0107i na primjer i filmska gra\u0111a, umjetni\u010dko djelo, stara i rijetka knjiga, jezik i govor, usmena predanja, vje\u0161tine koje se odnose na tradicionalne zanate, originalne i tradicionalne prakse iz gastronomije, itd.<\/p>\n\n\n\n
Nadle\u017ene ustanove za\u0161tite kulturnih dobara prema ovom zakonu su: Republi\u010dki zavod za za\u0161titu kulturno-istorijskog i prirodnog naslje\u0111a, Arhiv Republike Srpske, JU Muzej Republike Srpske, JU Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, JU Arheolo\u0161ki muzej “Rimski municipium”, JU “Spomen-podru\u010dje Donja Gradina”, Kinoteka Republike Srpske, JU Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, ostali arhivi, muzeji, biblioteke.<\/p>\n\n\n\n
Zakonom se ure\u0111uje i postupak uspostavljanja za\u0161tite kulturnog dobra koji je detaljnije propisan pravilnikom. Postupak uspostavljanja za\u0161tite podrazumijeva prethodnu za\u0161titu koja se uspostavlja za dobro za koje se pretpostavlja ili procjenjuje da ima kulturnu vrijednost, a potom su nadle\u017ene ustanove du\u017ene da u roku od tri godine istra\u017ee i valorizuju dobro koje u\u017eiva prethodnu za\u0161titu i da predlo\u017ee njegovo utvr\u0111ivanje za kulturno dobro.<\/p>\n\n\n\n
Zakonom se utvr\u0111uje za\u0161tita i \u010duvanje kulturnih dobara, a sopstvenik dobra du\u017ean je da obezbijedi stru\u010dne i tehni\u010dke mjere za\u0161tite i \u010duvanja kulturnog dobra propisane ovim zakonom i tome posve\u0107uje zna\u010dajan broj \u010dlanova kako bi se obezbijedilo pravilno postupanje sa kulturnim dobrima i njihovo o\u010duvanje, a posebno kada je slu\u010daj sa radovima na kulturnim dobrima i arheolo\u0161kim nalazi\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n
Zakon dalje propisuje pravila u pogledu upravljanja i upotrebe kulturnih dobara, mogu\u0107nosti davanja nepokretnog kulturnog dobra u koncesiju, izno\u0161enje u inostranstvo, obaveze kod prodaje antikviteta, promet i eksproprijaciju kulturnih dobara, kao i druga pitanja koja su zna\u010dajna za pitanje kulturnih dobara.<\/p>\n\n\n\n
Potrebno je napomenuti da zakon propisuje i kakva su prava sopstvenika kulturnog dobra, te tako ima pravo:<\/p>\n\n\n\n
ali sopstvenik kulturnog dobra isto tako ima i du\u017enosti koje se sastoje izme\u0111u ostalog i u slede\u0107em:<\/p>\n\n\n\n
U slu\u010daju da sopstvenik kulturng dobra ne postupa na na\u010din propisan zakonom, mo\u017ee snositi odre\u0111ene posljedice propisane zakonom kao \u0161to je predaja kulturnog dobra privremenom staraocu, a Zakon sadr\u017ei i poglavlje sa propisanim kaznenim odredbama za postupanje koje je suprotno ovom zakonu.<\/p>\n\n\n\n
U pogledu evidencije predvi\u0111eno je da se vode registri u elektronskoj i analognoj formi, te je Republi\u010dki zavod za za\u0161titu kulturno-istorijskog i prirodnog naslje\u0111a nadle\u017ean da vodi Centralni registar kulturnih dobara i Registar nepokretnih kulturnih dobara, dok je Arhiv RS du\u017ean je da vodi registre pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara.<\/p>\n\n\n\n
Autor teksta: Milica Karadza<\/p>\n\n\n\n
E-mail: milica@afsajic.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U \u201cSlu\u017ebenom glasniku RS\u201d broj 38 od 29. aprila 2022. godine objavljen je Zakon o kulturnim dobrima, na osnovu kojeg je prestao da va\u017ei…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[73,77,113],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1067"}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1067"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1067\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1068,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1067\/revisions\/1068"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}