Skoro svakodnevno se susre\u0107emo sa razli\u010ditim vrstama govora mr\u017enje, ali posebnu pa\u017enju zahtjeva onaj govor mr\u017enje koji se na vrlo jednostavan na\u010din \u0161iri dru\u0161tvenim mre\u017eama i dostupan je velikom broju lica. Do sada smo vjerovatno ve\u0107 toliko navikli na njega da mu ne pridajemo ve\u0107i zna\u010daj, \u0161to je potpuno pogre\u0161no jer pored toga \u0161to mo\u017ee imati ozbiljne posljedice, isti predstavlja i kr\u0161enje osnovnih ljudskih prava. Liberalizacija javnog prostora, odnosno \u010dinjenica da su dru\u0161tvene mre\u017ee i portali postali jedno od glavnih sredstava javnog informisanja u\u010dinila je da se govor mr\u017enje plasira putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, razli\u010ditih profila i grupa, pa samim tim da isti postane sastavni dio svakodnevnice i redovan na\u010din izra\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n
Govor mr\u017enje ima razne definicije, ali bez obzira koju definiciju govora mr\u017enje izaberemo, vrlo lako \u0107emo ga prepoznati jer u svojoj osnovi govor mr\u017enje predstavlja svako javno izra\u017eavanje koje promovi\u0161e, podsti\u010de, \u0161iri pa \u010dak i opravdava mr\u017enju i neprijateljstvo prema bilo kojoj dru\u0161tvenoj grupi, stvaraju\u0107i okru\u017eenje pogodno za razli\u010dite oblike diskriminacije.<\/p>\n\n\n\n
Gledaju\u0107i sa pravne strane, Bosna i Hercegovina je usvojila niz propisa kojima se reguli\u0161e govor mr\u017enje, te uspostavila institucije sa zadatkom da suzbijaju ovu pojavu, ali ono \u0161to posebno ote\u017eava kako suzbijanje tako i regulisanje ove pojave je rasprostranjenost govora mr\u017enje na internetu gdje se isti vrlo lako \u0161iri i projektuje i to \u010desto pod potpunim okriljem anonimnosti onih koji ga plasiraju.<\/p>\n\n\n\n
Iako je kroz praksu govor mr\u017enje veoma uo\u010dljiv, statisti\u010dki podaci, sadr\u017eani u Specijalnom izvje\u0161taju o govoru mr\u017enje u Bosni i Hercegovini[1]<\/a>, izra\u0111en na inicijaticivu kancelarije Vije\u0107a Evrope, govore da je u Instituciji ombudsmana za ljudska prava u BiH registrovan mali broj predmeta govora mr\u017enje, odnosno u prosjeku dva tri predmeta godi\u0161nje, otvorenih po slu\u017ebenoj du\u017enosti. Skoro identi\u010dno stanje je i u pravosu\u0111u, skoro da nema bilo kakve prakse i odluka u vezi sa govorom mr\u017enje ni u krivi\u010dnim ni u gra\u0111anskim postupcima s tim da je potrebno razlikovati govor mr\u017enje od krivi\u010dnih djela u\u010dinjenih iz mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n Ako govorimo o regulatornom okviru za suzbijanje govora mr\u017enje, osnovu istog \u0107emo na\u0107i kako u me\u0111unarodnim dokumentima kao \u0161to su Me\u0111unarodni pakt o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima, Me\u0111unarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i neizostavna Evropska konvencija o ljudskim pravima i druge preporuke i protokoli koji na jasan i nedvosmislen na\u010din defini\u0161u pojam govora mr\u017enje, zabranu govora mr\u017enje, ali i odnos govora mr\u017enje u odnosu na slobodu izra\u017eavanja kao osnovno ljudsko pravo garantovano Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima.<\/p>\n\n\n\n Generalna skup\u0161tina UN jo\u0161 je pro\u0161le godine prepoznala va\u017enost promovisanja borbe protiv govora mr\u017enje, pa je shodno tome pozvala sve dr\u017eave da poja\u010daju svoju anga\u017eovanost u suzbijanju ove pojave, tako \u0161to je usvojila Rezoluciju koja za cilj ima suzbijanje diskriminacije, ksenofobije i govora mr\u017enje, te proglasila 18. juni Me\u0111unarodnim danom borbe protiv govora mr\u017enje koji se prvi put obilje\u017eava od 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n Kad je rije\u010d o doma\u0107em regulatornom okviru ono \u0161to je uo\u010dljivo je da ni Ustav Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, pa ni Statut Br\u010dko nemaju odredbe kojima se izri\u010dito zabranjuje govor mr\u017enje, ali s obzirom da isti sadr\u017ee odredbe kojima se garantuju osnovna ljudska prava i slobode, kao i sam princip zabrane diskriminacije, smatra se da postoji osnov za zakonsko regulisanje govora mr\u017enje, kao i krivi\u010dnih djela po\u010dinjenih iz mr\u017enje na teritoriji Bosne i Hercegovine. Ako uzmemo u obzir definiciju govora mr\u017enje sa po\u010detka ovog teksta, kao i \u010dinjenicu da se kroz govor mr\u017enje izra\u017eava i diskriminacija onda mo\u017eemo re\u0107i i da je govor mr\u017enje na neki na\u010din regulisan i Zakonom o ravnopravnosti polova BiH, Zakonom o zabrani diskriminacije, Zakonom o slobodi vjere i pravnom polo\u017eaju crkava i vjerskih zajednica u BiH. Naime, Zakon o zabrani diskriminacije donesen je 2009. godine i time je u Bosni i Hercegovini uspostavljena zabrana diskriminacije u skoro svim oblastima \u017eivota i rada. Ukoliko se dotaknemo i krivi\u010dno-pravne oblasti mo\u017eemo da zaklju\u010dimo da su u Bosni i Hercegovini krivi\u010dna djela po\u010dinjena iz mr\u017enje regulisana u sva \u010detiri krivi\u010dna zakona (BIH, RS, FBIH, Br\u010dko Distrikt). Dakle, treba razlikovati krivi\u010dna djela po\u010dinjena iz mr\u017enje, a koja su povezana sa govorom mr\u017enje s time da im govor mr\u017enje naj\u010de\u0161\u0107e prethodi, prati ili slijedi nakon krivi\u010dnih djela po\u010dinjenih iz mr\u017enje. Bosna i Hercegovina je kroz ove zakone pojam mr\u017enje uvela kao ote\u017eavaju\u0107u okolnost, me\u0111utim krivi\u010dnopravna za\u0161tita protiv govora mr\u017enje je na mnogo sveobuhvatniji na\u010din regulisana samo Krivi\u010dnim zakonikom RS koji \u010dlanom 359. propisuje posebno krivi\u010dno djelo pod nazivom – Javno izazivanje i podsticanje nasilja i mr\u017enje, <\/em>dokisto nije u\u010dinjeno u FBIH i Br\u010dko Distriktu. Republika Srpska je nastavila da govor mr\u017enje reguli\u0161e kroz druge propise i oblasti, pa tako relevantne odredbe mo\u017eemo prona\u0107i u Zakonu o sportu RS.<\/p>\n\n\n\n Pored zakona pojavu govora mr\u017enje Bosna i Hercegovina poku\u0161ava da reguli\u0161e i brojnim zabranama \u0161irenja govora mr\u017enje od strane elektronskih i \u0161tampanih medija koje su ustanovljene razli\u010ditim podzakonskim aktima, kodeksima, uputstvima i preporukama. Isto tako ve\u0107ina digitalnih platformi i online zajednica ima svoja posebna pravila i smjernice kako bi osigurala korisnicima za\u0161titu od uznemiravanja, vrije\u0111anja i govora mr\u017enje na njihovim platformama, pa u skladu sa smjernicama svaka komunikacija suprotna tome se mo\u017ee prijaviti administratorima i moderatorima koji takav oblik komunikacije mogu da zabrane\/uklone.<\/p>\n\n\n\n S obzirom da govor mr\u017enje mo\u017ee da izazove emocionalne, socijalne, psiholo\u0161ke, pa i fizi\u010dke posljedice na zdravlje pojedinca koji je izlo\u017een ovoj pojavi na bilo koji na\u010din dr\u017eava i dalje mora da uspostavlja mehanizme za\u0161tite od ove pojave, a poseban izazov predstavlja upotreba tehnologije u ove svrhe.<\/p>\n\n\n\n Prema podacima Institucije ombudsmena za ljudska prava do 2019. godine \u017ealbe koje podrazumijevaju govor mr\u017enje registrovale su se kao ostali oblici diskriminacije, dok tek od 01.01.2019. godine govor mr\u017enje se zavodi kao posebna kategorija, te je zaprimljen jako mali broj \u017ealbi[2]<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Iako je mali broj evidentiranog govora mr\u017enje, i jo\u0161 manji onaj koji je sankcionisan, veoma je bitno napomenuti da svaka rije\u010d nosi svoju te\u017einu, pa samim tim i posljedice i odgovornost za izre\u010deno, i ono \u0161to mo\u017eemo da konstatujemo da osobe koje plasiraju govor mr\u017enje, bez obzira na starosnu dob, prili\u010dno svjesno koriste rije\u010di i re\u010denice koje karakteri\u0161emo kao govor mr\u017enje, ne uzimaju\u0107i u obzir kakve posljedice izazivaju, te je zato potrebno kontinuirano raditi na uspostavljanju mehanizama za\u0161tite, prepoznavanju ali i prevenciji i edukaciji o na\u010dinima izra\u017eavanja. Ovo podrazumijeva i da se jasno postavi granica u kom obimu pravo na slobodu izra\u017eavanja isklju\u010duje onu vrstu izra\u017eavanja koja podsti\u010de mr\u017enju i zloupotrebu slobode izra\u017eavanje.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n