{"id":1448,"date":"2024-09-12T08:28:40","date_gmt":"2024-09-12T06:28:40","guid":{"rendered":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/?p=1448"},"modified":"2024-09-12T08:28:40","modified_gmt":"2024-09-12T06:28:40","slug":"transferne-cijene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/bs\/transferne-cijene\/","title":{"rendered":"Transferne cijene"},"content":{"rendered":"\n

– STA PREDSTAVLJAJU I KO SU OBVEZNICI IZRADE STUDIJA-<\/strong><\/p>\n\n\n\n

1.      <\/strong>Definicija<\/u><\/strong><\/h1>\n\n\n\n

Pojam transferne cijene u literaturi koja se bavi ra\u010dunovodstvom prisutan je ve\u0107 du\u017ee vrijeme. Javljaju se decentralizacijom slo\u017eenih organizacijskih struktura u privrednim subjektima, holding kompanijama. Naro\u010dito mjesto dobijaju razvojem poslovanja, realizacijom akvizicija kojom prilikom nastaju manje, ve\u0107e ili velike grupe povezanih dru\u0161tava \u010diju organizacionu strukturu \u010dine glavna ili mati\u010dna dru\u0161tva i zavisna dru\u0161tva ili poslovnice (subsidiary). Naravno, ako se ovome doda me\u0111unarodni element, do izra\u017eaja dolaze poreske implikacije u razli\u010ditim dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n

Posmatrano sa aspekta poslovnog subjekta koji \u010dini dio grupe povezanih lica \u2013 transfernom cijenom se smatra cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza unutar te grupe, \u0161to zna\u010di da se transferi dobara i usluga izme\u0111u povezanih lica moraju vr\u0161iti po transfernim cijenama.<\/p>\n\n\n\n

Kontrolisanim transakcijama smatraju se transakcije nastale po osnovu neposrednih ili posrednih sporazuma, dogovora, ugovora ili drugih poslovnih odnosa izme\u0111u povezanih lica i uklju\u010duju sve vrste transakcija koje mogu imati uticaj na poresku osnovicu poreskog obveznika.<\/p>\n\n\n\n

2.      <\/strong>Povezana lica<\/u><\/strong><\/h1>\n\n\n\n
  • prema Zakonu o porezu na dobit RS<\/em><\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n

    Jedno lice je povezano sa drugim kada to lice u\u010destvuje neposredno ili posredno u upravljanju, kontroli ili kapitalu tog drugog lica, ili kada isto lice ili ista lica u\u010destvuju neposredno ili posredno u upravljanju, kontroli ili kapitalu oba lica. Lice u\u010destvuje neposredno ili posredno u upravljanju, kontroli ili kapitalu drugog lica kada to lice posjeduje neposredno ili posredno najmanje 25% akcija ili udjela u drugom pravnom licu ili kada to lice ima fakti\u010dku mogu\u0107nost da kontroli\u0161e poslovne odluke drugog lica. Lice ima fakti\u010dku mogu\u0107nost kontrole nad poslovnim odlukama drugog lica kada: ima ili kontroli\u0161e 25% ili vi\u0161e glasa\u010dkih prava u drugom pravnom licu, ima kontrolu nad sastavljanjem  odbora direktora drugog pravnog lica, ima pravo na u\u010de\u0161\u0107e u dobiti drugog lica od 25% ili vi\u0161e, \u010dlan je porodice (bra\u010dni i vanbra\u010dni supru\u017enici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci, bra\u0107a i sestre, odnosno srodnici u pravoj liniji bez obzira na stepen, u pobo\u010dnoj liniji do tre\u0107eg stepena, kao i tazbinsko srodstvo do drugog stepena) ili povezano lice sa \u010dlanom porodice ili na drugi na\u010din ima fakti\u010dku kontrolu nad poslovnim odlukama drugog lica.<\/p>\n\n\n\n

    • Prema Zakonu o prezu na dobit Federacije BiH<\/em><\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n

      Povezana lica podrazumijeva bilo koja dva lica ukoliko jedno lice djeluje ili \u0107e vjerojatno djelovati u skladu sa smjernicama, zahtjevima, prijedlozima ili \u017eeljama drugog lica ili ukoliko oba djeluju ili \u0107e vjerojatno djelovati u skladu sa smjernicama, zahtjevima, prijedlozima ili \u017eeljama tre\u0107eg lica, bez obzira na to da li su te smjernice, zahtjevi, prijedlozi ili \u017eelje saop\u0161eni. Povezanim licima se smatraju posebno sljede\u0107a lica: bra\u010dni i vanbra\u010dni drug, potomci usvojenici i potomci usvojenika, roditelji, usvojioci, bra\u0107a i sestre i njihovi potomci, kao bra\u0107a i sestre i roditelji bra\u010dnog ili vanbra\u010dnog druga, te pravno lice i svako fizi\u010dko lice koje posjeduje neposredno ili posredno 25 ili vi\u0161e procenata vrijednosti ili broja dionica ili glasa\u010dkih prava u tom pravnom licu, odnosno  dva ili vi\u0161e pravnih lica ukoliko jedno fizi\u010dko lice ili tre\u0107e lice posjeduje direktno ili indirektno 25 ili vi\u0161e procenata vrijednosti ili broja dionica ili glasa\u010dkih prava u svakom pravnom licu.<\/p>\n\n\n\n

      3.      <\/strong>Svrha transfernih cijena<\/u><\/strong><\/h1>\n\n\n\n

      Porezni obveznik koji u\u010destvuje u transakciji sa povezanim licem mora utvrditi svoju oporezivu dobit na na\u010din koji je u skladu sa principom \u201cvan dohvata ruke \u201c<\/p>\n\n\n\n

      Princip \u201evan dohvata ruke\u201c predstavlja me\u0111unarodni      <\/p>\n\n\n\n

      standard kojim se odre\u0111uje odnos koji ukazuje da uslovi postavljeni ili nametnuti izme\u0111u dva lica u njihovim poslovnim ili finansijskim odnosima ne smiju odstupati od uslova u poslovnim ili finansijskim odnosima o\u010dekivanih u sli\u010dnim transakcijama i\/ili sli\u010dnim okolnostima izme\u0111u nezavisnih\/nepovezanih lica, u uporedivim transakcijama obavljenim pod uporedivim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n

      Transakcija izme\u0111u nepovezanih je uporediva sa transakcijom izme\u0111u povezanih lica:<\/p>\n\n\n\n

      • kada ne postoje zna\u010dajne razlike izme\u0111u transakcija koje bi mogle da materijalno uti\u010du na finansijski indikator koji se ispituje u skladu sa odgovaraju\u0107om metodom za provjeru transfernih cijena ili<\/li>
      • kada je, uprkos postojanju zna\u010dajnih razlika, razumnim preciznim prilago\u0111avanjima relevantnog finansijskog indikatora eliminisan efekat takvih razlika.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

        4.      <\/strong>Metode utvr\u0111ivanja transfernih cijena<\/u><\/strong><\/h1>\n\n\n\n

        U ra\u010dunovodstvenoj praksi postoji vi\u0161e metoda utvr\u0111ivanja transfernih cijena:<\/p>\n\n\n\n

        • prema Zakonu o porezu na dobit Republike Srpske<\/em><\/strong><\/li>
        • metoda uporedive tr\u017ei\u0161ne cijene, po kojoj se cijena, u vezi sa izvr\u0161enom transakcijom sa sredstvima ili stvorenom obavezom, upore\u0111uje sa cijenom u tr\u017ei\u0161nim uslovima za istu ili sli\u010dnu transakciju. Ukoliko su mogu\u0107i upore\u0111ivanje i analiza cijena, ova metoda ima prednost nad ostalim metodama;<\/li>
        • metoda neto dobitka, po kojoj se ispituje ostvarena neto dobit na neki osnov, kao \u0161to su ukupni tro\u0161kovi, prihodi od prodaje, imovina ili vlastiti kapital koju jedno lice ostvaruje u poslovima s jednim ili vi\u0161e povezanih lica;<\/li>
        • metoda trgova\u010dkih cijena, po kojoj se utvr\u0111uje cijena po kojoj se roba nabavljena od povezanih lica prodaje nepovezanim licima. Tako utvr\u0111ena cijena umanjuje se za odgovaraju\u0107u bruto trgova\u010dku mar\u017eu koja se mo\u017ee posti\u0107i u tr\u017ei\u0161nim uslovima;<\/li>
        • metoda dodavanja bruto dobiti na tro\u0161kove, po kojoj se prvo utvr\u0111uju tro\u0161kovi proizvoda, poluproizvoda ili usluga koje je imalo jedno lice koje je proizvode, poluproizvode ili usluge prodalo drugom povezanom licu. Na tako utvr\u0111ene tro\u0161kove dodaje se odgovaraju\u0107a bruto dobit koja se mo\u017ee ostvariti u tr\u017ei\u0161nim uslovima. Dobijeni iznos je cijena po kojoj su proizvodi, poluproizvodi ili usluge mogli biti nabavljeni od nepovezanog lica;<\/li>
        • metoda podjele dobiti, po kojoj se elimini\u0161u efekti posebnih uslova na dobit izme\u0111u povezanih lica. Eliminacija efekata odnosi se na utvr\u0111ivanje podjele dobiti koju bi nepovezano lice ostvarilo sudjelovanjem u jednoj ili vi\u0161e transakcija. Po metodi podjele dobiti, najprije se utvr\u0111uje podjela dobiti izme\u0111u povezanih lica u jednoj ili vi\u0161e poslovnih transakcija u kojima ta lica u\u010destvuju. Zatim se utvr\u0111uje podjela dobiti koja bi se ostvarila me\u0111u nepovezanim licima u uslovima slobodne konkurencije.<\/li>
        • Prema Zakonu o porezu na dobit Federacije BiH<\/em><\/strong><\/li>
        • metoda uporedivih nekontrolisanih cijena, po kojoj se cijena imovine, prava ili usluga prodatih, kupljenih ili prenesenih u kontrolisanoj transakciji upore\u0111uju sa cijenom imovine, prava ili usluga prodatih odnosno kupljenih u uporedivoj nekontrolisanoj transakciji u uporedivim uslovima i okolnostima;<\/strong><\/li>
        • metoda cijene ko\u0161tanja uve\u0107ane za uobi\u010dajenu zaradu, po kojoj se tro\u0161ak dobavlja\u010da (testirana strana), uve\u0107ava za odgovaraju\u0107u uobi\u010dajenu zaradu (razliku u cijeni ili mar\u017eu) s ciljem sticanja odgovaraju\u0107e dobiti, a uzimaju\u0107i u obzir funkcije koje se vr\u0161e, rizike koji se preuzimaju, imovine koja se koristi u datoj transakciji;<\/strong><\/li>
        • metoda preprodajne cijene, u kojoj se  preprodajna cijena (cijena po kojoj je proizvod koji je kupljen od povezanog lica dalje preprodan nepovezanom licu) umanjuje za odgovaraju\u0107u bruto mar\u017eu koja predstavlja iznos kojim bi preprodava\u010d mogao pokriti svoju prodaju i druge operativne tro\u0161kove te ostvariti odgovaraju\u0107u dobit srazmjerno preuzetim funkcijama i rizicima.<\/strong><\/li>
        • metoda podjele dobiti, temelji se na pretpostavci da se kombinovana dobit u kontrolisanoj transakciji treba podijeliti izme\u0111u povezanih lica koja u\u010destvuju u toj transakciji prema izvr\u0161enim funkcijama;<\/strong><\/li>
        • metoda transakcijske neto mar\u017ee, gdje se upore\u0111uju neto profitna mar\u017ea koju dru\u0161tvo ostvaruje u transakcijama sa povezanim licima sa neto profitnim mar\u017eama koje su ostvarene u sli\u010dnim transakcijama sa nepovezanim licima.<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n

          5.      <\/strong>Ko su obveznici izrade studija transfernih cijena<\/u><\/strong><\/h1>\n\n\n\n
          • Prema zakonu o porezu na dobit Republike Srpske<\/em><\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n

            svaki poreski obveznik koji ima transakcije sa povezanim licima.<\/p>\n\n\n\n

            Poreski obveznik koji ima kontrolisane transakcije du\u017ean je da u vrijeme podno\u0161enja godi\u0161nje poreske prijave poreza na dobit posjeduje dokumentaciju o transfernim cijenama koja sadr\u017ei dovoljno podataka i analize na osnovu kojih se mo\u017ee utvrditi da su uslovi transakcija sa povezanim licima u skladu sa principom “van dohvata ruke”.<\/p>\n\n\n\n

            Ukoliko ukupan iznos kontrolisanih transakcija (uklju\u010duju\u0107i kredite i zajmove) poreskog obveznika u poreskoj godini prelazi 700.000 KM, poreski obveznik ima obavezu da podnese Poreskoj upravi godi\u0161nju prijavu kontrolisanih transakcija.<\/p>\n\n\n\n

            • Prema Zakon u o porezu na dobit Federacije BiH<\/em><\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n

              svaki poreski obveznik koji ima transakcije sa povezanim licima.<\/p>\n\n\n\n

              Porezni obveznici du\u017eni su u vrijeme podno\u0161enja poreske prijave poreza na dobit dostaviti i  Izvje\u0161taj o transfernim cjenama, koji minimalno, treba sadr\u017eavati podatke o organizacionoj strukturi i pregled poslovanja grupe povezanih lica kojoj pripada obveznik;  analizi djelatnosti poreznog obveznika, funkcionalnoj analizi, izboru metoda transferne cijene, i zaklju\u010dak. <\/p>\n\n\n\n

              Ukoliko ukupan iznos kontrolisanih transakcija (uklju\u010duju\u0107i kredite i zajmove) poreskog obveznika u poreskoj godini prelazi 500.000 KM, poreski obveznik ima obavezu da podnese Poreskoj upravi godi\u0161nju prijavu kontrolisanih transakcija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

              – STA PREDSTAVLJAJU I KO SU OBVEZNICI IZRADE STUDIJA- 1.      Definicija Pojam transferne cijene u literaturi koja se bavi ra\u010dunovodstvom prisutan je ve\u0107 du\u017ee…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[113],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1448"}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1448"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1448\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1449,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1448\/revisions\/1449"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1448"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1448"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1448"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}