{"id":1450,"date":"2024-09-01T08:32:00","date_gmt":"2024-09-01T06:32:00","guid":{"rendered":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/?p=1450"},"modified":"2024-09-12T08:33:20","modified_gmt":"2024-09-12T06:33:20","slug":"rodna-jednakost-u-platama-sta-cekamo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/bs\/rodna-jednakost-u-platama-sta-cekamo\/","title":{"rendered":"Rodna jednakost u platama: \u0160ta \u010dekamo?"},"content":{"rendered":"\n<p>U 21. vijeku, rodna ravnopravnost predstavlja osnovni princip koji dru\u0161tva \u0161irom svijeta nastoje da postignu. Ipak, kada je u pitanju jednakost u platama me\u0111u polovima, jo\u0161 uvijek se pitamo: &#8220;\u0160ta \u010dekamo?&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Postoje zna\u010dajne razlike izme\u0111u zemalja EU u pogledu rodnog jaza u platama. Odnos plate mu\u0161karaca i \u017eena kre\u0107e se od manje od 5% u Luksemburgu, Rumuniji, Sloveniji, Poljskoj, Belgiji i Italiji do vi\u0161e od 17% u Ma\u0111arskoj, Njema\u010dkoj, Austriji i Estoniji. U ve\u0107ini zemalja rodna razlika u platama se smanjila tokom protekle decenije. Ovo pitanje je posebno relevantno u Bosni i Hercegovini, gdje rodna razlika u platama i dalje postoji, uprkos napretku postignutom u drugim oblastima rodne ravnopravnosti.<\/p>\n\n\n\n<h2>Trenutna situacija<\/h2>\n\n\n\n<p>U Bosni i Hercegovini \u017eene za isti posao u prosjeku zara\u0111uju oko 13% manje od mu\u0161karaca. Prema posljednjim podacima Paylab-a, me\u0111unarodne platforme za istra\u017eivanje plata koja prikuplja informacije o prihodima i bonusima zaposlenih na razli\u010ditim radnim mjestima, prosje\u010dna plata mu\u0161karaca iznosila je 1.688,00 KM, dok je prosje\u010dna plata \u017eena 1.478,00 KM.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj jaz je jo\u0161 ve\u0107i u odre\u0111enim industrijama i vi\u0161im pozicijama, gdje su \u017eene znatno nezastupljenije. Jaz nije samo u brojevima; odra\u017eava duboko ukorijenjene dru\u0161tvene norme i stereotipe koji i dalje podcjenjuju rad i doprinos \u017eena.<\/p>\n\n\n\n<p>Uprkos tome \u0161to \u017eene danas posti\u017eu vi\u0161e nivoe obrazovanja, i statisti\u010dki su na univerzitetima uspje\u0161nije u sticanju diploma nego mu\u0161karaci, to se nije preto\u010dilo &nbsp;u jednakost u platama ili jednaku zastupljenost na vode\u0107im pozicijama. Disparitet u zaradama je simptom \u0161irih problema, uklju\u010duju\u0107i nejednak pristup mogu\u0107nostima za napredovanje u karijeri, profesionalnu segregaciju i potcjenjivanje poslova koje obi\u010dno obavljaju \u017eene.<\/p>\n\n\n\n<h2>Pravni krajolik i korporativna odgovornost<\/h2>\n\n\n\n<p>Bosna i Hercegovina preuzela je me\u0111unarodne obaveze u pogledu rodne ravnopravnosti, uklju\u010duju\u0107i i ratifikaciju Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije \u017eena (CEDAW). Nacionalni zakoni o radu tako\u0111e zabranjuju diskriminaciju na osnovu pola, uklju\u010duju\u0107i i platu. Me\u0111utim, izvr\u0161enje je neujedna\u010deno i mnoga privredna dru\u0161tva tek treba da u potpunosti usklade svoju praksu sa ovim pravnim standardima.<\/p>\n\n\n\n<p>Korporativna odgovornost u ovoj oblasti se\u017ee dalje od puke uskla\u0111enosti. Preduze\u0107a koja daju prioritet rodnoj ravnopravnosti u platama pokazuju svoju posve\u0107enost pravi\u010dnosti i jednakosti, \u0161to mo\u017ee pobolj\u0161ati njihovu reputaciju, privu\u0107i i zadr\u017eati talente i pobolj\u0161ati op\u0161ti moral na radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n<h2>Za\u0161to je potrebna akcija sada<\/h2>\n\n\n\n<p>Postizanje rodne ravnopravnosti u platama nije samo pravni i moralni imperativ; to je i strate\u0161ka poslovna odluka. Kompanije koje osiguravaju pravi\u010dnu platu imaju ve\u0107e \u0161anse da imaju koristi od razli\u010ditih perspektiva, inovativnog razmi\u0161ljanja i posve\u0107ene radne snage. \u0160tavi\u0161e, smanjenje rodnog jaza u pla\u0107ama ima pozitivne efekte na \u0161iru ekonomiju pove\u0107anjem finansijske nezavisnosti i potro\u0161a\u010dke mo\u0107i \u017eena.<\/p>\n\n\n\n<h2>Koraci za zatvaranje jaza<\/h2>\n\n\n\n<p>Da bi se krenulo ka ostvarivanju ravnopravnosti polova, neohodno je preduzimanje potrebnih koraka, kao \u0161to supervizija plata i transparentnost u praksi pla\u0107anja, koja je od su\u0161tinskog zna\u010daja za odgovornost.<\/p>\n\n\n\n<p>Podr\u017eavanje napredovanje u karijeri za \u017eene, odnosno implementacija programa mentorstva i razvoja liderstva koji imaju za cilj promovisanje \u017eena na vi\u0161e pozicije, uvo\u0111enje politike koje podr\u017eavaju ravnote\u017eu izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota, kao \u0161to su fleksibilno radno vrijeme i roditeljsko odsustvo, \u0161to sve mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju prepreka sa kojima se \u017eene suo\u010davaju napredovanju u karijeri, kao i u\u010destvovanje u dijalogu i obrazovanju \u017eena, njegovanje kulture otvorenosti po pitanju pravi\u010dnosti plata, edukacija zaposlenih i menad\u017ement o va\u017enosti rodne ravnopravnosti na radnom mestu.<\/p>\n\n\n\n<p>Rodna ravnopravnost je goru\u0107e pitanje koje zahtijeva hitnu pa\u017enju i akciju. Preduzimanjem konkretnih koraka za zatvaranje rodnog jaza u platama, privredna dru\u0161tva u Bosni i Hercegovini mogu doprinijeti pravednijem dru\u0161tvu, a istovremeno ubirati prednosti motivisanije i raznovrsnije radne snage.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U 21. vijeku, rodna ravnopravnost predstavlja osnovni princip koji dru\u0161tva \u0161irom svijeta nastoje da postignu. Ipak, kada je u pitanju jednakost u platama me\u0111u&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[77,113],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1450"}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1450"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1450\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1451,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1450\/revisions\/1451"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1450"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1450"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1450"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}