{"id":1492,"date":"2025-01-21T11:31:23","date_gmt":"2025-01-21T10:31:23","guid":{"rendered":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/?p=1492"},"modified":"2025-01-21T11:31:23","modified_gmt":"2025-01-21T10:31:23","slug":"net-zero","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/bs\/net-zero\/","title":{"rendered":"NET-ZERO"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>\u0160ta je NET-ZERO?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Net-zero odnosi se na odnos koli\u010dine gasova staklene ba\u0161te (GHG -greenhouse gasses) emitovanih u atmosferu i uklonjenih iz atmosfere i predstavlja idealno stanje u kojem je koli\u010dina emitovanih jednaka koli\u010dini uklonjenih gasova. Izraz net-zero je va\u017ean jer predstavlja stanje u kojem globalno zagrijavanje prestaje, bar kad je rije\u010d o CO2 gasovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Postizanje ravnote\u017ee emitovanih i uklonjenih gasova zahtijeva preduzimanje raznih mjera koje smanjuju emisiju ili pove\u0107avaju uklanjanja tih gasova, kao \u0161to su npr. po\u0161umljavanje ili kori\u0161tenje obnovljivih izvora energije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Za\u0161to je net-zero toliko va\u017ean?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Globalna trka za uklanjanjem ugljen-dioksida i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene ba\u0161te (greenhouse gases) iz na\u0161e atmosfere je u toku. Rizici sa kojima se poigravamo su ogromni jer emisije koje se osloba\u0111aju ljudskim djelovanjem uzimaju katastrofalan danak na na\u0161oj planeti i guraju nas dalje u nepovratnu klimatsku krizu.<\/p>\n\n\n\n<p>Najve\u0107e svjetske vlade, nau\u010dnici i \u010delni ljudi iz velikih industrije slo\u017eili su se da je potrebno hitno djelovati kako bi se izbjeglo dalje globalno zagrijavanje. Op\u0161te mi\u0161ljenje je da svijet mora ograni\u010diti globalni prosje\u010dni rast temperature na 1,5\u00b0C, otprilike prepoloviv\u0161i na\u0161e emisije CO2 do 2030. godine i dosti\u0107i nivo net-zero do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Dokazi nesumnjivo pokazuju da je na\u0161a planeta postala toplija, sa globalnim prosje\u010dnim temperaturama sada za 1,2\u00b0C vi\u0161im nego u predindustrijskoj eri. Svakodnevno osje\u0107amo efekte postepenog zatopljenja, uklju\u010duju\u0107i nestalne vremenske prilike, kao \u0161to su toplotni udari, poplave i jake oluje, zatim gubitak polarnog leda &nbsp;i porast nivoa mora. Globalne temperature su na putu da porastu za \u010dak 2,7\u00b0C do 2100. godine \u0161to bi dijelove planete moglo u\u010diniti potpuno nenastanjivim.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema <strong>Pari\u0161kom sporazumu<\/strong> iz 2015. godine, dr\u017eave potpisnice su se saglasile da zagrijavanje zemlje mora biti ograni\u010deno na porast znatno ispod 2\u00b0C i idealno ne vi\u0161e od 1,5\u00b0C iznad predindustrijskih nivoa. Kako bi se ograni\u010dilo ovo globalno zagrijavanje, bi\u0107e potrebno zna\u010dajno smanjenje emisija gasova staklene baste, kao \u0161to je CO2, u narednom periodu. Osiguravaju\u0107i da koli\u010dina <strong>emisije stakleni\u010dkih gasova<\/strong> koji se ispu\u0161taju u atmosferu bude jednaka koli\u010dini koja se uklanja iz nje pomo\u0107i \u0107emo da se zna\u010dajno smanji koli\u010dina \u0161tetnih emisija koje doprinose globalnom zagrijavanju.<\/p>\n\n\n\n<p>Klimatski pakt u Glasgowu iz 2021. godine je sa\u010dinjen na <strong>Konferenciji o klimatskim promjenama COP2 <\/strong>I prema njemu svi su se slo\u017eilida je postizanje nivoa net-zero emisije do 2050. godine klju\u010dno i bitno za odr\u017eavanje temperatura na 1,5\u00b0C zagrijavanja, a sve uklju\u010dene zemlje su se obavezale da \u0107e slijediti ovo ograni\u010denje.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kako net-zero izgleda u praksi<\/strong>?<\/p>\n\n\n\n<p>Pari\u0161kim sporazumom uspostavljena je procedura za sve zemlje da utvrde svoje planove za smanjenje emisija. Oni su poznati kao Nacionalno odre\u0111eni doprinosi (Nationally Determined Contributions -NDC), u kojima su mnoge vlade postavile cilj za postizanje net-zero stanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Neki od ovih NDC-a su uklju\u010deni u zakonodavstvo, pa je tako Velika Britanija bila prva velika ekonomija koja je jo\u0161 2019. godine postavila zakonski net-zero cilj do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Vlade tako\u0111e postavljaju ciljeve i mjere za javni i privatni sektor kojih se oni moraju pridr\u017eavati. Tako\u0111e se pove\u0107avaju o\u010dekivanja od velikih kompanija da postave takve ciljeve i naprave planove, te da se informacije o tome javno objavljuju.<\/p>\n\n\n\n<p>Ulaganje u <strong>obnovljivie izvore energije<\/strong> i kori\u0161tenje &nbsp;istih (<a href=\"https:\/\/www.nationalgrid.com\/stories\/energy-explained\/what-are-different-types-renewable-energy\">renewable energy sources<\/a><strong>) <\/strong>\u0107e donekle doprinijeti zna\u010dajnom smanjenju globalnih emisija stakleni\u010dkih gasova koje poti\u010du od grijanja i proizvodnje elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, sposobnost dostizanja net-zero ne zavisi samo od smanjenja emisija stakleni\u010dkih gasova, ve\u0107 i od uklanjanja CO2 iz na\u0161e atmosfere. Opcije koje se istra\u017euju za uklanjanje su tehnolo\u0161ke i biolo\u0161ke mjere <strong>sekvestracije ugljika<\/strong> (<a href=\"https:\/\/www.nationalgrid.com\/stories\/energy-explained\/what-carbon-sequestration\">carbon sequestration<\/a>), gdje se uglji\u010dni dioksid uzima iz zemljine atmosfere i skladi\u0161ti. To uklju\u010duje metode i postupka za o\u010duvanje okeana (obzirom da oni apsorbuju vi\u0161e ugljika iz atmosfere nego \u0161to osloba\u0111aju) kao i po\u0161umljavanje i geolo\u0161ko skladi\u0161tenje ugljika (CCS).<\/p>\n\n\n\n<p><strong><u>Ho\u0107e li net-zero biti postignuta do 2050. godine?<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Trenutne politike koje se primjenjuju na globalnom nivou ne navode nas na pravi put za ograni\u010denje temperature na 1,5\u00b0C.<\/p>\n\n\n\n<p>Globalno, oko 90% emisija sada je pokriveno net-zero ciljevima. Postoje i mnoge zemlje sa kratkoro\u010dnim ciljevima, na primjer:<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je zakonski utvrdila srednji cilj smanjenja emisija do 2035. Godine za 78%, u pore\u0111enju sa nivoima iz 1990. godine,<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 U SAD-u je dogovoreno smanjenje emisija NDC do 2030. godine I to &nbsp;50-52% u odnosu na nivoe iz 2010. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo su va\u017eni signali, ali nisu svi ciljevi pravno obavezuju\u0107i i postoji zna\u010dajan nedostatak kratkoro\u010dnih politika koje bi osigurale da ti ciljevi budu ispunjeni.<\/p>\n\n\n\n<p>Najnoviji izvje\u0161taji Me\u0111uvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) jasno su pokazali da nam ponestaje vremena, ali jo\u0161 uvijek postoji ograni\u010dena prilika za implementaciju politika i preduzimanje mjera tokom ove decenije kako bismo osigurali da izbjegnemo najgore posljedice klimatskih promjena. Jo\u0161 uvijek je mogu\u0107e da svijet dostigne net-zero i ograni\u010di zagrijavanje na 1,5\u00b0C, ali je potrebno mnogo vi\u0161e aktivnosti od vlada, kompanija i drugih, da bi se to dogodilo.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor teksta: Aleksandar Saji\u0107, advokat<\/p>\n\n\n\n<p>E-mail: aleksandar@afsajic.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160ta je NET-ZERO? Net-zero odnosi se na odnos koli\u010dine gasova staklene ba\u0161te (GHG -greenhouse gasses) emitovanih u atmosferu i uklonjenih iz atmosfere i predstavlja&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[73,77],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1492"}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1492"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1492\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1493,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1492\/revisions\/1493"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}