{"id":1594,"date":"2025-12-05T08:01:00","date_gmt":"2025-12-05T07:01:00","guid":{"rendered":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/?p=1594"},"modified":"2026-01-27T08:02:56","modified_gmt":"2026-01-27T07:02:56","slug":"green-bonds-and-green-loans-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/bs\/green-bonds-and-green-loans-3\/","title":{"rendered":"Green Bonds and Green Loans"},"content":{"rendered":"\n

Uvod<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Klimatske promjene predstavljaju jedan od najve\u0107ih globalnih izazova 21. vijeka, a finansijski sektor igra klju\u010dnu ulogu u mobilizaciji kapitala za zelene investicije. Me\u0111u instrumentima koji doprinose zelenom finansiranju izdvajaju se green bonds<\/strong> (\u201ezelene obveznice\u201c) i green loans<\/strong> (\u201ezeleni krediti\u201c). Ovi instrumenti omogu\u0107avaju usmjeravanje kapitala u projekte koji smanjuju emisije ugljika, pove\u0107avaju energetsku efikasnost, razvijaju obnovljive izvore energije i podr\u017eavaju odr\u017eivi razvoj.<\/p>\n\n\n\n

Pojam: \u0161ta su green bonds i green loans?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Green bonds<\/strong> su vrsta du\u017eni\u010dkih vrijednosnih papira (\u201cobveznica\u201d) \u010diji se prikupljeni kapital koristi isklju\u010divo za finansiranje ili refinansiranje projekata sa ekolo\u0161kim ciljevima. To su naj\u010de\u0161\u0107e projekti poput izgradnje obnovljivih izvora energije (solar, vjetar), unapre\u0111enja energetske efikasnosti, transporta s niskom emisijom, upravljanja vodama, upravljanja otpadom, za\u0161tite bioraznolikosti i sli\u010dno. Izdavaoci mogu biti dr\u017eave (suvereni) , kompanije ili finansijske institucije. Instrumenti se uglavnom strukturi\u0161u prema standardima kao \u0161to su Green Bond Principles<\/em> koje izdaje ICMA (International Capital Market Association).<\/p>\n\n\n\n

Green bonds nude investitorima priliku da ula\u017eu u odr\u017eive projekte i pri tome imaju jasan mehanizam izvje\u0161tavanja, a izdavaoci su obi\u010dno obavezni da redovno podnose izvje\u0161taje o alokaciji sredstava (\u201euse of proceeds\u201c) i ekolo\u0161kom u\u010dinku.<\/p>\n\n\n\n

Green loans<\/strong> su krediti koji se daju za finansiranje zelenih projekata. Princip je sli\u010dan green bonds: zajmodavac (banka, finansijska institucija) daje kredit pod povoljnijim uslovima (npr. ni\u017ea kamatna stopa ili dodatni podsticaji) za projekte ekolo\u0161ke prirode, poput instalacije solarnih panela, izolacije zgrada, kupovine energetski efikasnih ma\u0161ina i sl. U nekim slu\u010dajevima, green loans su vezani uz \u201eoutcome-based\u201c mehanizme,  na primjer, kamatna stopa mo\u017ee zavisiti od toga da li korisnik postigne odre\u0111ene ekolo\u0161ke ciljeve. Takav je pristup kod programa poput EBRD-ovog Western Balkans Green Outcomes-Linked Debt Financing Framework<\/em> (WB GOLD).<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, green krediti se \u010desto pru\u017eaju kroz specijalne kreditne linije podr\u017eane od me\u0111unarodnih finansijskih institucija i grantova (poticaja), a \u0161to smanjuje tro\u0161ak investicija u zelene tehnologije i ubrzava njihovu primjenu.<\/p>\n\n\n\n

Stanje u regiji Zapadnog Balkana<\/strong><\/p>\n\n\n\n

  1. Suverene zelene obveznice<\/strong><\/li><\/ol>\n\n\n\n

    Srbija<\/strong> je najdalje oti\u0161la, u septembru 2021. izdala je prvu suverenu green obveznicu u iznosu od 1 milijarde eura<\/strong> s rokom od sedam godina i kamatnom stopom od 1 %<\/strong>, \u0161to je u to vrijeme bio vrlo povoljan uslov na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu. Vlada Srbije je prethodno usvojila Green Bond Framework<\/em>, u skladu s ICMA principima, koji jasno defini\u0161e kako \u0107e se prikupljeni novac koristiti  za projekte u obnovljivoj energiji, energetskoj efikasnosti, upravljanju vodama, za\u0161titi bioraznolikosti i sl.<\/p>\n\n\n\n

    Izve\u0161taji o zelenom bondu (Green Bond Report) objavljuju se redovno kako bi se pratila alokacija sredstava i u\u010dinak.<\/p>\n\n\n\n

    1. Korporativne i sektor-zelene obveznice<\/strong><\/li><\/ol>\n\n\n\n

      Na regionalnom nivou, postoje korporativni primjeri: na primjer, EBRD je ulo\u017eio 76 miliona eura<\/strong> u VGP green bond<\/strong> (VGP je kompanija koja razvija logisti\u010dke i industrijske parkove), a sredstva se koriste za ekolo\u0161ki odr\u017eive objekte u zemljama poput Srbije i Hrvatske. Ovaj primjer pokazuje da zelene obveznice nisu isklju\u010divo domen dr\u017eava, ve\u0107 i privatnog sektora.<\/p>\n\n\n\n

      1. Zeleni krediti (green loans)<\/strong><\/li><\/ol>\n\n\n\n

        EBRD je u okviru WB GOLD<\/strong> (Western Balkans Green Outcomes-Linked Debt) modela odobrio 40 miliona eura<\/strong> kredita UniCredit Leasing u Srbiji, posebno za SME sektor.<\/p>\n\n\n\n

        Osim toga, kroz SME Go Green<\/em> program, EBRD i EU pru\u017eaju kredite lokalnim bankama u zemljama Zapadnog Balkana, uz grantove (npr. 10% ili \u010dak 15%) kako bi se potakle investicije u zelene tehnologije.<\/p>\n\n\n\n

        U Crnoj Gori, EBRD dodatno osigurava kredite i gra\u0111anima (stambeni sektor) za mjere energetske efikasnosti, uz cashback grantove.<\/p>\n\n\n\n

        1. Regulatorni i institucionalni okvir<\/strong><\/li><\/ol>\n\n\n\n

          Evropski razvojni programi (poput Western Balkans Investment Framework \u2013 WBIF) podr\u017eavaju zelene investicije kroz garancije, kreditne linije i tehni\u010dku pomo\u0107. Me\u0111utim, razvoj tr\u017ei\u0161ta zelenih obveznica u nekim zemljama je spor zbog nedostatka regulatornih okvira, iskustva na tr\u017ei\u0161tu kapitala i tehni\u010dkih kapaciteta. Prema analizi, Albanija i Bosna i Hercegovina imaju zna\u010dajnije prepreke u odnosu na Srbiju. Tako\u0111e, postoji izazov harmonizacije: dok EU razvija vlastite standarde (npr. EU Green Bond Standard<\/em>), zemlje Zapadnog Balkana uglavnom koriste ICMA principe, \u0161to mo\u017ee stvarati razlike u dosljednosti, transparentnosti i privla\u010denju investitora.<\/p>\n\n\n\n

          Zelena finansijska tr\u017ei\u0161ta u regiji su u usponu, ali su neujedna\u010dena. Srbija prednja\u010di u emisiji zelenih obveznica, dok su green krediti sve va\u017eniji za podr\u0161ku malim i srednjim preduze\u0107ima. Me\u0111unarodne finansijske institucije (EBRD, EU) igraju klju\u010dnu ulogu u podsticanju tog razvoja.<\/p>\n\n\n\n

          Stanje u Bosni i Hercegovini<\/strong><\/p>\n\n\n\n

          1. Green Bonds u BiH<\/strong><\/li><\/ol>\n\n\n\n

            Prva zelena obveznica u BiH odobrena je Na\u0161oj Banci<\/strong> (Republika Srpska), Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske je dala zeleno svjetlo. Planirano je emitov\u00adanje 70.000 obveznica<\/strong> nominalne vrijednosti BAM 100<\/strong> (konvertibilna marka), ukupno BAM 7 miliona (otprilike 3,57 miliona eura). Rok dospije\u0107a je 7 godina, uz kamatnu stopu od 5,15% godi\u0161nje<\/strong>. Prema studiji, uspjeh emisije bit \u0107e ocijenjen nakon tri godine; ako manje od 60% obveznica budu plasirane u tom roku, kamata bi se pove\u0107ala za 0,20 % (na 5,35%) do dospije\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

            Ovo je va\u017ean korak jer daje BiH simboli\u010dan po\u010detak tr\u017ei\u0161ta zelenih obveznica, ali je iznos relativno skroman u pore\u0111enju s potrebama zemlje za zelenim investicijama.<\/p>\n\n\n\n

            1. Green krediti u BiH<\/strong><\/li><\/ol>\n\n\n\n

              EBRD je pokrenuo kreditnu liniju u okviru SME Go Green<\/strong> programa i izdvojio \u20ac7 miliona<\/strong> preko Raiffeisen Banke BiH, koja \u0107e taj novac plasirati malim i srednjim preduze\u0107ima. UniCredit Bank (Mostar) je tako\u0111er uklju\u010dena, dobila je \u20ac7 miliona od EBRD-a kroz isti tip programa. Za stambeni sektor, EBRD je kroz Green Economy Financing Facility (GEFF)<\/em> omogu\u0107io kreditnu liniju od \u20ac7 miliona preko UniCredit Bank dd Mostar, namijenjenu doma\u0107instvima, firmama i javnom sektoru. U tom programu, vlasnici ku\u0107a koji ispune kriterije energetske u\u0161tede mogu dobiti do 20% cashback<\/strong> kao podsticaj, finansiran od strane EU i drugih donatora.<\/p>\n\n\n\n

              Mikrofinansijski sektor: IFC (Me\u0111unarodna finansijska korporacija) je odobrila \u20ac20 miliona<\/strong> Mikrofinu u BiH, pri \u010demu \u0107e barem 25% sredstava biti iskori\u0161teno za klimatski relevantne projekte, a 50% sredstava za \u017eene-preduzetnice. Pored toga, UNDP BiH i Union Banka su uspostavili partnerstvo za kreditnu podr\u0161ku malim i srednjim preduze\u0107ima koja investiraju u obnovljive energije i energetsku efikasnost.<\/p>\n\n\n\n

              1. Izazovi i rizici za BiH<\/strong>
                • Skalabilnost<\/strong>: Trenutno alocirani iznosi (npr. \u20ac7 miliona kredita) su relativno mali u odnosu na potrebe za dekarbonizaciju, modernizaciju infrastrukture i energetsku transformaciju.<\/li>
                • Tr\u017ei\u0161na likvidnost<\/strong>: Green obveznice u BiH su tek na po\u010detku (Na\u0161a Banka), pa je tr\u017ei\u0161te likvidnosti ograni\u010deno. Ovo mo\u017ee ote\u017eati budu\u0107e emisije i privla\u010denje ve\u0107ih investitora.<\/li>
                • Kapacitet banaka<\/strong>: Nemaju sve banke stru\u010dnost da procijene zelene projekte, \u0161to usporava plasman zelenih kredita.<\/li>
                • Izvje\u0161tavanje i integritet<\/strong>: Potrebna su jasna pravila i nadzor kako bi se osiguralo da sredstva budu zaista kori\u0161tena u ekolo\u0161ke svrhe, izbjegavanje \u201egreenwashinga\u201c (kada se sredstva predstavljaju kao zeleni, a zapravo nisu).<\/li>
                • Privla\u010denje investitora<\/strong>: U nedostatku velikih emisija i jasnog tr\u017ei\u0161nog okvira, inostrani i institucionalni investitori mogu biti oprezniji.<\/li><\/ul><\/li>
                • Perspektive i preporuke<\/strong><\/li><\/ol>\n\n\n\n

                  Ja\u010danje regulatornog okvira<\/strong>: BiH bi trebala raditi na razvoju nacionalnih ili entitetskih zelenih okvira (Green Bond Framework), u skladu sa me\u0111unarodnim standardima, kako bi pove\u0107ala kredibilitet i privukla investitore.<\/p>\n\n\n\n

                  \u0160irenje kreditnih linija<\/strong>: Pove\u0107anje resursa kroz me\u0111unarodne finansijske institucije (EBRD, IFC, EU) za green loans, posebno za stambeni sektor, preduze\u0107a i energetski te\u0161ke sektore.<\/p>\n\n\n\n

                  Tehni\u010dka asistencija<\/strong>: Obuka banaka, finansijskih institucija i klijenata u pripremi zelenih projekata, izvje\u0161tavanju i upravljanju rizicima.<\/p>\n\n\n\n

                  Izvje\u0161tavanje i transparentnost<\/strong>: Uvo\u0111enje preciznijeg izvje\u0161tavanja (alokacija sredstava, metrika uticaja) i nezavisnih revizija, kako bi se osiguralo povjerenje investitora.<\/p>\n\n\n\n

                  Podsticaji<\/strong>: Poticaji poput cashback mehanizama (kao \u0161to je GEFF), grantova, poreskih olak\u0161ica mogu pomo\u0107i u smanjenju tro\u0161kova zelene tranzicije.<\/p>\n\n\n\n

                  Regionalna saradnja<\/strong>: BiH mo\u017ee koristiti primjere iz susjednih zemalja (kao \u0161to je Srbija) \u2013 dijeljenje znanja, standardizacija, zajedni\u010dki projekti \u2013 kako bi ubrzala razvoj zelenog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

                  Podizanje svijesti<\/strong>: Informisanje poslovnih subjekata o prednostima zelenih kredita \/ obveznica \u2013 ne samo ekolo\u0161kih, nego i ekonomsko-finansijskih (naj\u010de\u0161\u0107e ni\u017ei tro\u0161kovi, podsticaji).<\/p>\n\n\n\n

                  Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                  Green bonds i green loans predstavljaju mo\u0107ne alate u mobilizaciji kapitala ka odr\u017eivim i ekolo\u0161kim projektima. U regiji Zapadnog Balkana vidimo trend pozitivnog razvoja: suvereni i korporativni izdava\u010di, kreditne linije za male i srednje poduzetnike, te podr\u0161ka me\u0111unarodnih finansijskih institucija. Me\u0111utim, ovaj proces je neujedna\u010den  – Srbija je predvodnik s emisijom zelene obveznice, dok druge zemlje tek grade kapacitete.<\/p>\n\n\n\n

                  U Bosni i Hercegovini postoji jasan napredak: prva zelena obveznica je ve\u0107 odobrena, kredi\u00adti za zelene projekte su aktivni, a programi poput SME Go Green i GEFF donose zna\u010dajan potencijal za stambeni i privredni sektor. No, za stvarni zamah, potrebno je sistemski pristup: regulatorna reforma, tehni\u010dka pomo\u0107, izvje\u0161tavanje, podsticaji i bolja koordinacija.<\/p>\n\n\n\n

                  Ako BiH uspije institucionalizovati zelene finansijske instrumente, to mo\u017ee donijeti vi\u0161estruku korist: smanjenje emisija, energetske u\u0161tede, modernizaciju infrastrukture, ja\u010danje konkurentnosti privrede i privla\u010denje me\u0111unarodnih investicija. Zelena tranzicija nije samo pitanje za\u0161tite okoli\u0161a ve\u0107 je ona\u00a0 prilika za odr\u017eivi ekonomski rast i prosperitet.<\/p>\n\n\n\n

                  Autor: Aleksandar Sajic<\/p>\n\n\n\n

                  E-mail: aleksandar@afsajic.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                  Uvod Klimatske promjene predstavljaju jedan od najve\u0107ih globalnih izazova 21. vijeka, a finansijski sektor igra klju\u010dnu ulogu u mobilizaciji kapitala za zelene investicije. Me\u0111u…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[73,77,113],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1594"}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1594"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1594\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1595,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1594\/revisions\/1595"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1594"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1594"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1594"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}