{"id":1655,"date":"2026-06-04T07:57:00","date_gmt":"2026-06-04T05:57:00","guid":{"rendered":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/?p=1655"},"modified":"2026-06-23T07:59:11","modified_gmt":"2026-06-23T05:59:11","slug":"corporate-environmental-and-human-rights-due-diligence-novi-standard-korporativne-odgovornosti-u-globalnoj-ekonomiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/bs\/corporate-environmental-and-human-rights-due-diligence-novi-standard-korporativne-odgovornosti-u-globalnoj-ekonomiji\/","title":{"rendered":"Corporate Environmental and Human Rights Due Diligence: Novi standard korporativne odgovornosti u globalnoj ekonomiji"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Uvod<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Tokom posljednjih nekoliko decenija globalna ekonomija do\u017eivjela je transformaciju bez presedana. Razvoj me\u0111unarodne trgovine, globalnih lanaca snabdijevanja i multinacionalnih kompanija omogu\u0107io je zna\u010dajan ekonomski rast, ali je istovremeno otvorio brojna pitanja u vezi sa za\u0161titom ljudskih prava i \u017eivotne sredine. Dok su kompanije ostvarivale zna\u010dajne profite zahvaljuju\u0107i globalizaciji poslovanja, sve vi\u0161e pa\u017enje privla\u010dili su slu\u010dajevi zaga\u0111enja \u017eivotne sredine, eksploatacije radne snage, dje\u010dijeg rada, prisilnog rada i drugih negativnih posljedica poslovnih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Tradicionalni pristup korporativnoj odgovornosti uglavnom se zasnivao na dobrovoljnim standardima i principima dru\u0161tveno odgovornog poslovanja. Me\u0111utim, rastu\u0107a svijest o klimatskim promjenama, degradaciji \u017eivotne sredine i kr\u0161enjima ljudskih prava dovela je do razvoja novog regulatornog koncepta poznatog kao Corporate Environmental and Human Rights Due Diligence (CEHRDD), odnosno korporativna dubinska analiza uticaja na \u017eivotnu sredinu i ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj koncept predstavlja prelazak sa dobrovoljne na obaveznu odgovornost kompanija za negativne posljedice njihovog poslovanja. Umjesto da reaguje tek nakon nastanka \u0161tete, savremeni regulatorni okvir zahtijeva od kompanija da proaktivno identifikuju, sprije\u010de, ubla\u017ee i otklone rizike povezane sa ljudskim pravima i za\u0161titom \u017eivotne sredine tokom \u010ditavog poslovnog ciklusa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pojam i razvoj due diligence obaveza<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pojam due diligence tradicionalno se koristio u korporativnim transakcijama, investicijama i finansijskom sektoru kako bi ozna\u010dio proces detaljne provjere poslovanja odre\u0111ene kompanije prije dono\u0161enja investicione odluke. Me\u0111utim, u oblasti ljudskih prava i za\u0161tite \u017eivotne sredine ovaj termin dobio je znatno \u0161ire zna\u010denje.<\/p>\n\n\n\n<p>Klju\u010dni trenutak predstavlja usvajanje UN Guiding Principles on Business and Human Rights 2011. godine. Ovi principi, koje je razvio profesor John Ruggie, uspostavili su okvir zasnovan na tri stuba: obavezi dr\u017eave da \u0161titi ljudska prava, odgovornosti kompanija da po\u0161tuju ljudska prava i pravu \u017ertava na djelotvoran pravni lijek.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema ovom okviru, kompanije moraju uspostaviti sistem kojim identifikuju i procjenjuju potencijalne negativne uticaje svog poslovanja na ljudska prava. Ova obaveza ne odnosi se samo na aktivnosti same kompanije nego i na njene podru\u017enice, dobavlja\u010de i poslovne partnere.<\/p>\n\n\n\n<p>Paralelno sa razvojem standarda ljudskih prava, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) razvila je Smjernice za multinacionalna preduze\u0107a koje tako\u0111e predvi\u0111aju obavezu sprovo\u0111enja dubinske analize rizika.<\/p>\n\n\n\n<p>Tokom vremena dobrovoljni standardi pokazali su odre\u0111ene nedostatke. Mnoge kompanije formalno su prihvatale principe odr\u017eivosti, ali nisu preduzimale konkretne mjere za njihovu primjenu. Zbog toga su pojedine dr\u017eave po\u010dele uvoditi zakonske obaveze due diligence postupaka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Evropski regulatorni okvir<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Evropska unija danas predstavlja globalnog lidera u razvoju obaveznih due diligence standarda. Najzna\u010dajniji korak predstavlja dono\u0161enje Direktive o korporativnoj dubinskoj analizi odr\u017eivosti (Corporate Sustainability Due Diligence Directive \u2013 CSDDD).<\/p>\n\n\n\n<p>Cilj Direktive jeste da osigura odgovorno poslovanje velikih kompanija i njihovu odgovornost za negativne uticaje na ljudska prava i \u017eivotnu sredinu. Direktiva zahtijeva od kompanija da uspostave sistem identifikacije, prevencije, ubla\u017eavanja i otklanjanja negativnih posljedica koje proizlaze iz njihovog poslovanja ili poslovanja njihovih partnera.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebna vrijednost Direktive ogleda se u \u010dinjenici da se obaveze ne ograni\u010davaju samo na direktne aktivnosti kompanije. One obuhvataju i takozvani lanac aktivnosti, uklju\u010duju\u0107i dobavlja\u010de sirovina, proizvo\u0111a\u010de komponenti, logisti\u010dke partnere i druge u\u010desnike u lancu vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored Direktive, Evropska unija je usvojila i niz drugih instrumenata koji doprinose ja\u010danju korporativne odgovornosti. Me\u0111u njima se posebno izdvajaju Uredba o baterijama, Uredba o proizvodima bez kr\u010denja \u0161uma i Direktiva o korporativnom izvje\u0161tavanju o odr\u017eivosti (CSRD).<\/p>\n\n\n\n<p>Ovi propisi zajedno stvaraju novi regulatorni ekosistem u kojem odr\u017eivost postaje sastavni dio korporativnog upravljanja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ljudska prava kao predmet korporativne odgovornosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od najva\u017enijih aspekata due diligence sistema odnosi se na za\u0161titu ljudskih prava. Savremene kompanije djeluju u kompleksnim me\u0111unarodnim lancima snabdijevanja gdje postoji zna\u010dajan rizik od kr\u0161enja osnovnih prava radnika i lokalnih zajednica.<\/p>\n\n\n\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107i rizici uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>dje\u010diji rad,<\/li>\n\n\n\n<li>prisilni rad,<\/li>\n\n\n\n<li>diskriminaciju,<\/li>\n\n\n\n<li>nebezbjedne uslove rada,<\/li>\n\n\n\n<li>uskra\u0107ivanje prava na sindikalno organizovanje,<\/li>\n\n\n\n<li>neadekvatnu naknadu za rad,<\/li>\n\n\n\n<li>prisilno raseljavanje lokalnog stanovni\u0161tva.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Od kompanija se o\u010dekuje da identifikuju ove rizike prije nego \u0161to do\u0111e do njihovog ostvarivanja. To podrazumijeva detaljnu procjenu poslovnih partnera, redovne revizije dobavlja\u010da i uspostavljanje mehanizama za prijavljivanje nepravilnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Poseban izazov predstavljaju globalni lanci snabdijevanja. Kompanija sa sjedi\u0161tem u Evropi mo\u017ee biti odgovorna za kr\u0161enja ljudskih prava koja se de\u0161avaju hiljadama kilometara daleko ukoliko nije preduzela razumne mjere za njihovo spre\u010davanje.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Za\u0161tita \u017eivotne sredine i klimatske obaveze<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Druga klju\u010dna komponenta due diligence sistema odnosi se na \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Posljednjih godina klimatske promjene postale su jedno od centralnih pitanja me\u0111unarodne politike i ekonomije. Nau\u010dna zajednica upozorava da su emisije gasova sa efektom staklene ba\u0161te dostigle nivo koji ozbiljno ugro\u017eava globalne ekosisteme.<\/p>\n\n\n\n<p>Kompanije imaju zna\u010dajnu ulogu u ovom procesu jer njihove aktivnosti mogu dovesti do:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>zaga\u0111enja vazduha,<\/li>\n\n\n\n<li>zaga\u0111enja voda,<\/li>\n\n\n\n<li>degradacije zemlji\u0161ta,<\/li>\n\n\n\n<li>gubitka biodiverziteta,<\/li>\n\n\n\n<li>emisija ugljen-dioksida,<\/li>\n\n\n\n<li>prekomjerne eksploatacije prirodnih resursa.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Zbog toga due diligence obaveze uklju\u010duju procjenu ekolo\u0161kih rizika i uticaja poslovnih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Savremeni regulatorni okvir sve vi\u0161e povezuje korporativnu odgovornost sa klimatskim ciljevima Pari\u0161kog sporazuma. Od velikih kompanija o\u010dekuje se da usvoje planove tranzicije ka klimatski neutralnom poslovanju i da kontinuirano prate svoje emisije ugljenika.<\/p>\n\n\n\n<p>Time za\u0161tita \u017eivotne sredine postaje ne samo pitanje regulatorne uskla\u0111enosti nego i strate\u0161ko pitanje korporativnog upravljanja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Korporativno upravljanje i odgovornost menad\u017ementa<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Due diligence nije samo tehni\u010dki ili administrativni proces. On zahtijeva promjene u na\u010dinu upravljanja kompanijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Tradicionalni model korporativnog upravljanja bio je usmjeren prvenstveno na ostvarivanje profita za akcionare. Savremeni pristup polazi od koncepta stakeholder capitalism, prema kojem kompanija mora voditi ra\u010duna i o interesima zaposlenih, potro\u0161a\u010da, lokalnih zajednica i \u017eivotne sredine.<\/p>\n\n\n\n<p>U tom kontekstu upravni odbori i izvr\u0161ni direktori dobijaju nove odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Od njih se o\u010dekuje da:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>usvajaju politike odr\u017eivosti,<\/li>\n\n\n\n<li>nadziru due diligence procese,<\/li>\n\n\n\n<li>osiguraju adekvatne resurse za sprovo\u0111enje mjera,<\/li>\n\n\n\n<li>prate rezultate i izvje\u0161tavaju zainteresovane strane.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Sve \u010de\u0161\u0107e se postavlja pitanje li\u010dne odgovornosti \u010dlanova uprave za propuste u upravljanju rizicima povezanima sa ljudskim pravima i \u017eivotnom sredinom.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pravni i poslovni izazovi implementacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iako koncept due diligence donosi brojne koristi, njegova implementacija nije jednostavna.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi izazov predstavlja identifikacija rizika. Velike multinacionalne kompanije \u010desto imaju hiljade dobavlja\u010da \u0161irom svijeta. Prikupljanje relevantnih informacija i procjena rizika zahtijevaju zna\u010dajne finansijske i organizacione resurse.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi izazov odnosi se na tro\u0161kove uskla\u0111ivanja. Uspostavljanje procedura, edukacija zaposlenih, anga\u017eovanje stru\u010dnjaka i sprovo\u0111enje revizija mogu predstavljati zna\u010dajno optere\u0107enje za kompanije.<\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107i problem jeste pitanje odgovornosti za aktivnosti tre\u0107ih lica. Kompanije \u010desto nemaju direktnu kontrolu nad svim u\u010desnicima u lancu snabdijevanja, ali se od njih o\u010dekuje da uti\u010du na pona\u0161anje svojih poslovnih partnera.<\/p>\n\n\n\n<p>Uprkos ovim izazovima, sve vi\u0161e kompanija prepoznaje da efikasan due diligence sistem mo\u017ee smanjiti regulatorne, reputacione i finansijske rizike.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zna\u010daj za Bosnu i Hercegovinu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iako Bosna i Hercegovina nije \u010dlanica Evropske unije, evropski due diligence standardi ima\u0107e zna\u010dajan uticaj na doma\u0107u privredu.<\/p>\n\n\n\n<p>Veliki broj kompanija iz Bosne i Hercegovine posluje kao dobavlja\u010d evropskih kompanija. Takve kompanije \u0107e sve \u010de\u0161\u0107e morati dokazivati da po\u0161tuju standarde za\u0161tite ljudskih prava i \u017eivotne sredine.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebno \u0107e biti pogo\u0111eni sektori:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>metalne industrije,<\/li>\n\n\n\n<li>drvne industrije,<\/li>\n\n\n\n<li>tekstilne industrije,<\/li>\n\n\n\n<li>energetike,<\/li>\n\n\n\n<li>rudarstva,<\/li>\n\n\n\n<li>poljoprivrede.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Evropski kupci \u0107e zahtijevati informacije o uslovima rada, za\u0161titi \u017eivotne sredine, emisijama ugljenika i drugim aspektima odr\u017eivosti. To zna\u010di da \u0107e due diligence standardi postati faktor konkurentnosti i za kompanije iz Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n<p>Istovremeno, proces evropskih integracija podrazumijeva postepeno uskla\u0111ivanje doma\u0107eg zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije. Stoga se mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e principi korporativne odgovornosti postepeno postati sastavni dio pravnog sistema Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Uloga advokatskih firmi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Razvoj due diligence obaveza stvara i nove mogu\u0107nosti za pravnu profesiju. Advokatske kancelarije danas imaju klju\u010dnu ulogu u:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>procjeni regulatornih rizika,<\/li>\n\n\n\n<li>izradi politika odr\u017eivosti,<\/li>\n\n\n\n<li>sprovo\u0111enju due diligence postupaka,<\/li>\n\n\n\n<li>reviziji ugovora sa dobavlja\u010dima,<\/li>\n\n\n\n<li>izradi mehanizama za prijavljivanje nepravilnosti,<\/li>\n\n\n\n<li>zastupanju kompanija u regulatornim postupcima.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Posebno je va\u017ena multidisciplinarna saradnja izme\u0111u pravnika, stru\u010dnjaka za za\u0161titu \u017eivotne sredine, revizora i eksperata za ljudska prava. U narednim godinama o\u010dekuje se zna\u010dajan rast potra\u017enje za pravnim uslugama u ovoj oblasti.<\/p>\n\n\n\n<p>U Bosni i Hercegovini ovo pitanje ima poseban zna\u010daj zbog slo\u017eenog pravnog sistema, podijeljenih nadle\u017enosti i razli\u010ditih propisa na nivou dr\u017eave, entiteta, kantona i Br\u010dko distrikta. Zbog toga se postavlja prakti\u010dno pitanje: da li je za ovakvu vrstu due diligence-a bolje anga\u017eovati advokatsku firmu ili advokata koji radi samostalno?<\/p>\n\n\n\n<p>U ve\u0107ini slu\u010dajeva prednost bi trebalo dati advokatskoj firmi. Razlog je u tome \u0161to je ova oblast izrazito multidisciplinarna. Kvalitetna analiza obuhvata korporativno pravo, radno pravo, za\u0161titu \u017eivotne sredine, za\u0161titu li\u010dnih podataka, ugovore sa dobavlja\u010dima, regulatorna pitanja i potencijalne sporove. Te\u0161ko je o\u010dekivati da jedan advokat mo\u017ee jednako kvalitetno pokriti sve ove oblasti.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored toga, due diligence obi\u010dno zahtijeva pregled velikog broja dokumenata, razgovore sa menad\u017ementom, analizu internih procedura i izradu detaljnog izvje\u0161taja. Advokatska firma mo\u017ee anga\u017eovati vi\u0161e \u010dlanova tima i tako obezbijediti efikasnost, rokove i \u0161iru stru\u010dnu perspektivu.<\/p>\n\n\n\n<p>Samostalni advokat mo\u017ee biti dobar izbor kod manjih ili usko specijalizovanih zadataka, naro\u010dito ako ima posebno iskustvo u odre\u0111enoj industriji. Me\u0111utim, kod ve\u0107ih projekata, stranih investitora, infrastrukturnih poslova ili kompleksnih lanaca snabdijevanja, advokatska firma obi\u010dno pru\u017ea ve\u0107u sigurnost, kontinuitet i institucionalni kapacitet.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato je za sveobuhvatan Corporate Environmental and Human Rights Due Diligence u Bosni i Hercegovini naj\u010de\u0161\u0107e bolje anga\u017eovati advokatsku firmu sa multidisciplinarnim timom.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Corporate Environmental and Human Rights Due Diligence predstavlja jednu od najzna\u010dajnijih promjena u savremenom korporativnom pravu. Ovaj koncept odra\u017eava prelazak sa dobrovoljne dru\u0161tvene odgovornosti na obavezno upravljanje rizicima povezanim sa ljudskim pravima i \u017eivotnom sredinom.<\/p>\n\n\n\n<p>Razvoj me\u0111unarodnih standarda, a posebno regulatornih inicijativa Evropske unije, pokazuje da odr\u017eivost postaje sastavni dio korporativnog upravljanja i poslovne strategije. Kompanije vi\u0161e ne mogu posmatrati za\u0161titu ljudskih prava i \u017eivotne sredine kao sporedna pitanja ili isklju\u010divo reputacioni izazov. Ona postaju predmet konkretnih pravnih obaveza i regulatornog nadzora.<\/p>\n\n\n\n<p>Za Bosnu i Hercegovinu ovaj proces predstavlja i izazov i priliku. Doma\u0107e kompanije mora\u0107e se prilagoditi novim zahtjevima evropskog tr\u017ei\u0161ta, ali \u0107e istovremeno imati mogu\u0107nost da kroz unapre\u0111enje standarda poslovanja pove\u0107aju svoju konkurentnost i pristup me\u0111unarodnim lancima vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n<p>U kona\u010dnici, cilj due diligence sistema nije samo smanjenje pravnih rizika nego stvaranje odr\u017eivijeg ekonomskog modela u kojem se privredni razvoj ostvaruje uz puno po\u0161tovanje ljudskih prava i o\u010duvanje \u017eivotne sredine za budu\u0107e generacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor: Aleksandar Sajic<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uvod Tokom posljednjih nekoliko decenija globalna ekonomija do\u017eivjela je transformaciju bez presedana. Razvoj me\u0111unarodne trgovine, globalnih lanaca snabdijevanja i multinacionalnih kompanija omogu\u0107io je zna\u010dajan&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[75,73,113],"tags":[],"class_list":["post-1655","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blog","category-clanaci","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1655","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1655"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1655\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1656,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1655\/revisions\/1656"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1655"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1655"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1655"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}