{"id":1699,"date":"2026-08-10T09:30:42","date_gmt":"2026-08-10T07:30:42","guid":{"rendered":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/?p=1699"},"modified":"2026-08-10T09:30:43","modified_gmt":"2026-08-10T07:30:43","slug":"pravo-na-zdravu-zivotnu-sredinu-kao-osnovno-ljudsko-pravo-u-bosni-i-hercegovini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/bs\/pravo-na-zdravu-zivotnu-sredinu-kao-osnovno-ljudsko-pravo-u-bosni-i-hercegovini\/","title":{"rendered":"Pravo na zdravu \u017eivotnu sredinu kao osnovno ljudsko pravo u Bosni i Hercegovini"},"content":{"rendered":"\n

Ustavni, me\u0111unarodni i prakti\u010dni aspekti za\u0161tite<\/em><\/p>\n\n\n\n

Sa\u017eetak<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pravo na zdravu \u017eivotnu sredinu pripada novijoj generaciji ljudskih prava, ali je njegov zna\u010daj fundamentalan: bez \u010distog vazduha, sigurne vode, zdrave hrane, stabilne klime i o\u010duvanih ekosistema ote\u017eano je ili nemogu\u0107e ostvarivati pravo na \u017eivot, zdravlje, privatni i porodi\u010dni \u017eivot, dom i imovinu. U Bosni i Hercegovini ovo pravo nije jednako i izri\u010dito formulisano na svim ustavnim nivoima. Ipak, ono postoji kao slo\u017een sistem za\u0161tite koji \u010dine Ustav BiH i direktna primjena Evropske konvencije, entitetski ustavi, Aarhu\u0161ka konvencija, zakoni o za\u0161titi \u017eivotne sredine i praksa doma\u0107ih i me\u0111unarodnih sudova.<\/em><\/p>\n\n\n\n

1. Uvod: za\u0161to je \u017eivotna sredina pitanje ljudskih prava<\/h1>\n\n\n\n

Tradicionalno pravo \u017eivotne sredine razvijalo se kao skup upravnih pravila: dozvola, grani\u010dnih vrijednosti emisija, procjena uticaja, inspekcijskih ovla\u0161tenja i obaveza sanacije. U tom modelu priroda je prvenstveno bila predmet regulisanja, a pojedinac posredni korisnik za\u0161tite. Savremeni pristup mijenja perspektivu. Zdrava \u017eivotna sredina vi\u0161e se ne posmatra samo kao cilj javne politike, ve\u0107 i kao pretpostavka ljudskog dostojanstva i pravo koje pojedinac i zajednica mogu isticati prema dr\u017eavi.<\/p>\n\n\n\n

Takvo razumijevanje naro\u010dito je va\u017eno u Bosni i Hercegovini. Zaga\u0111enje vazduha u urbanim i industrijskim sredinama, degradacija rijeka, neure\u0111ene deponije, rudarski i energetski projekti, bespravna gradnja i gubitak biodiverziteta ne poga\u0111aju stanovni\u0161tvo apstraktno. Oni uti\u010du na zdravlje, trajanje i kvalitet \u017eivota, vrijednost imovine, pristup vodi i mogu\u0107nost gra\u0111ana da ostanu u vlastitoj zajednici. Posljedice su \u010desto neravnomjerno raspore\u0111ene: ve\u0107i teret snose djeca, starije osobe, hroni\u010dni bolesnici, siroma\u0161nija doma\u0107instva i stanovnici podru\u010dja koja zavise od jednog velikog zaga\u0111iva\u010da.<\/p>\n\n\n\n

Priznanje prava na zdravu \u017eivotnu sredinu zato ima dvostruku funkciju. Materijalno, ono zahtijeva da dr\u017eava sprije\u010di ozbiljnu \u0161tetu i obezbijedi minimalni kvalitet okru\u017eenja. Procesno, ono gra\u0111anima daje pravo da znaju, u\u010destvuju i osporavaju odluke koje uti\u010du na njihovu sredinu. Bez te procesne dimenzije materijalno pravo lako ostaje politi\u010dka deklaracija.<\/p>\n\n\n\n

2. Me\u0111unarodno priznanje prava<\/h1>\n\n\n\n

Na univerzalnom nivou zna\u010dajan preokret dogodio se 2021. i 2022. godine. Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija, a zatim i Generalna skup\u0161tina UN-a, priznali su pravo na \u010distu, zdravu i odr\u017eivu \u017eivotnu sredinu kao ljudsko pravo. Rezolucija Generalne skup\u0161tine 76\/300 od 28. jula 2022. nije me\u0111unarodni ugovor i sama po sebi ne stvara isti tip neposredno izvr\u0161ivih obaveza kao ratifikovana konvencija. Ipak, ima sna\u017enu interpretativnu i politi\u010dko-pravnu vrijednost. Ona potvr\u0111uje globalni konsenzus da za\u0161tita \u017eivotne sredine pripada jezgru savremenih ljudskih prava i usmjerava tuma\u010denje postoje\u0107ih obaveza dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je va\u017ena Konvencija UNECE-a o pristupu informacijama, u\u010de\u0161\u0107u javnosti u odlu\u010divanju i pristupu pravosu\u0111u u pitanjima \u017eivotne sredine \u2013 Aarhu\u0161ka konvencija. BiH joj je pristupila 2008. godine. Konvencija po\u010diva na tri stuba: dostupnosti ekolo\u0161kih informacija, ranom i djelotvornom u\u010de\u0161\u0107u javnosti u dono\u0161enju odluka i pristupu nezavisnom postupku u kojem se mogu osporiti nezakonite odluke ili propusti. Njena vrijednost je u tome \u0161to gra\u0111anina ne svodi na pasivnog primaoca za\u0161tite. Javnost, a naro\u010dito ekolo\u0161ka udru\u017eenja, postaje procesni akter.<\/p>\n\n\n\n

Aarhu\u0161ka prava treba ostvarivati blagovremeno, pravi\u010dno i bez pretjeranih tro\u0161kova. Informacija dostavljena nakon izdavanja dozvole, javna rasprava odr\u017eana kada je odluka prakti\u010dno ve\u0107 donesena ili sudski postupak koji traje du\u017ee od samog projekta ne ispunjavaju smisao Konvencije. Za BiH je zbog toga klju\u010dno da formalno postojanje javnog uvida i pravnog lijeka ne zamijeni procjenu njihove stvarne djelotvornosti.<\/p>\n\n\n\n

3. Evropska konvencija i \u201eozelenjavanje\u201c klasi\u010dnih prava<\/h1>\n\n\n\n

Evropska konvencija o ljudskim pravima ne sadr\u017ei posebno pravo na zdravu \u017eivotnu sredinu. Evropski sud za ljudska prava je, me\u0111utim, razvio bogatu praksu u kojoj ozbiljna ekolo\u0161ka \u0161teta ulazi u za\u0161titni opseg klasi\u010dnih prava. Najva\u017eniji su \u010dlan 2., koji \u0161titi \u017eivot; \u010dlan 8., koji \u0161titi privatni i porodi\u010dni \u017eivot i dom; \u010dlan 1. Protokola broj 1., koji \u0161titi imovinu; te \u010dlanovi 6. i 13., koji zahtijevaju pravi\u010dan postupak i djelotvoran pravni lijek.<\/p>\n\n\n\n

Za BiH je ova praksa neposredno relevantna. Prema \u010dlanu II\/2 Ustava BiH, prava i slobode iz Evropske konvencije i njenih protokola direktno se primjenjuju i imaju prioritet nad svim drugim zakonima. Zbog toga odsustvo izri\u010dite ekolo\u0161ke odredbe u Ustavu BiH ne ostavlja pravnu prazninu. Kada zaga\u0111enje ili propust vlasti dostigne potreban nivo ozbiljnosti, apelant se mo\u017ee pozvati na konvencijska prava i pozitivne obaveze dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

4. Ustavni polo\u017eaj prava u Bosni i Hercegovini<\/h1>\n\n\n\n

Ustav BiH u katalogu prava iz \u010dlana II\/3 ne navodi samostalno pravo na zdravu \u017eivotnu sredinu. Ipak, ustavni sistem pru\u017ea nekoliko oslonaca. Prvi je ve\u0107 pomenuta direktna primjena Evropske konvencije. Drugi je obaveza svih nivoa vlasti da obezbijede najvi\u0161i nivo me\u0111unarodno priznatih ljudskih prava. Tre\u0107i je nediskriminacija: ekolo\u0161ke mjere i raspodjela rizika ne smiju neopravdano stavljati odre\u0111ene zajednice ili dru\u0161tvene grupe u nepovoljniji polo\u017eaj.<\/p>\n\n\n\n

Ustav Republike Srpske je izri\u010ditiji. Njegov \u010dlan 35. propisuje da \u010dovjek ima pravo na zdravu \u017eivotnu sredinu i da je svako, u skladu sa zakonom, du\u017ean da u okviru svojih mogu\u0107nosti \u0161titi i unapre\u0111uje \u017eivotnu sredinu. Ova odredba istovremeno priznaje subjektivno pravo i izra\u017eava princip odgovornosti. Ona obavezuje zakonodavca, upravu i sudove da ekolo\u0161ke norme ne tuma\u010de kao puku tehni\u010dku administraciju, nego u svjetlu ustavno za\u0161ti\u0107enog dobra.<\/p>\n\n\n\n

U Federaciji BiH ustavni okvir vi\u0161e govori jezikom podjele nadle\u017enosti nego individualnog ekolo\u0161kog prava. Politika za\u0161tite \u010dovjekove okoline pripada zajedni\u010dkim nadle\u017enostima Federacije i kantona, \u0161to omogu\u0107ava pribli\u017eavanje odluka lokalnim uslovima, ali stvara rizik neujedna\u010denosti. Br\u010dko distrikt ima vlastiti zakonski i institucionalni okvir.<\/p>\n\n\n\n

5. Zakonski okvir i pozitivne obaveze vlasti<\/h1>\n\n\n\n

Entitetski i propisi Br\u010dko distrikta ure\u0111uju za\u0161titu \u017eivotne sredine, vazduha, voda, prirode, upravljanje otpadom, procjenu uticaja, ekolo\u0161ke dozvole i inspekcijski nadzor. Pored horizontalnih ekolo\u0161kih propisa, va\u017eni su zakoni iz oblasti prostornog planiranja i gra\u0111enja, energetike, rudarstva, koncesija, javnog zdravlja i pristupa informacijama. Na putu pristupanja Evropskoj uniji dodatni pravac daje pravna tekovina EU, naro\u010dito na\u010dela prevencije, predostro\u017enosti, \u201ezaga\u0111iva\u010d pla\u0107a\u201c, sanacije \u0161tete na izvoru i visokog nivoa za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eava ima negativnu obavezu da se sama uzdr\u017ei od neopravdanog ugro\u017eavanja prava, ali su u ekolo\u0161kim predmetima presudne pozitivne obaveze. Javni organi moraju uspostaviti kvalitetne propise, procijeniti rizik prije izdavanja dozvole, pratiti emisije, u\u010diniti relevantne podatke dostupnim, sprovesti inspekcijske mjere i obezbijediti sankcije koje odvra\u0107aju od kr\u0161enja. Kada je opasnost poznata i ozbiljna, organ ne mo\u017ee ostati pasivan pod izgovorom da je zaga\u0111iva\u010d privatno dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Pozitivna obaveza nije garancija da nikada ne\u0107e nastati \u0161teta. Pravo zahtijeva razumnu, dosljednu i dokazivu reakciju dr\u017eave, uz pravi\u010dnu ravnote\u017eu izme\u0111u ekonomskog razvoja i prava pojedinaca. Me\u0111utim, \u0161iroko polje procjene nije neograni\u010deno. Odluka zasnovana na zastarjelim mjerenjima, nepotpunoj studiji, skrivenim podatcima ili ignorisanju kumulativnog uticaja te\u0161ko mo\u017ee zadovoljiti standard zakonitosti i proporcionalnosti.<\/p>\n\n\n\n

6. Procesna prava: informacija, u\u010de\u0161\u0107e i pravosu\u0111e<\/h1>\n\n\n\n

Pristup informacijama omogu\u0107ava gra\u0111anima da razumiju rizik. Relevantni su podaci o kvalitetu vazduha i vode, emisijama, otpadu, incidentima, inspekcijskim nalazima, studijama uticaja i uslovima dozvole. Izuzeci radi poslovne tajne ili za\u0161tite drugih legitimnih interesa moraju se tuma\u010diti usko i uz vaganje javnog interesa.<\/p>\n\n\n\n

U\u010de\u0161\u0107e javnosti mora zapo\u010deti dok su sve opcije stvarno otvorene. To podrazumijeva razumljivo obavje\u0161tenje, dovoljno vremena, dostupnu dokumentaciju i obrazlo\u017een odgovor na bitne primjedbe. Javna rasprava nije referendum i organ nije du\u017ean prihvatiti svaki prigovor, ali mora pokazati da ga je ozbiljno razmotrio. Posebno treba uklju\u010diti stanovni\u0161tvo koje \u0107e trpjeti neposredne posljedice, kao i stru\u010dna udru\u017eenja koja mogu nadomjestiti neravnote\u017eu znanja i resursa.<\/p>\n\n\n\n

Pristup pravosu\u0111u zatvara krug za\u0161tite. Sud ili drugo nezavisno tijelo mora mo\u0107i ispitati materijalnu i procesnu zakonitost odluke, odrediti privremenu mjeru kada prijeti nenadoknadiva \u0161teta i obezbijediti izvr\u0161enje odluke. Preusko tuma\u010denje pravnog interesa, visoki tro\u0161kovi vje\u0161ta\u010denja i dugo trajanje postupka mogu u\u010diniti lijek iluzornim. Ekolo\u0161ka udru\u017eenja imaju naro\u010ditu ulogu jer \u0161teta \u010desto poga\u0111a razli\u010dite  interese koje nijedan pojedinac ne mo\u017ee sam efikasno zastupati.<\/p>\n\n\n\n

7. Glavne slabosti sistema u BiH<\/h1>\n\n\n\n

Prva slabost je razlika izme\u0111u izdavanja dozvole i stvarne kontrole. Dozvola ima smisla samo ako su njeni uslovi mjerljivi, monitoring pouzdan, a inspekcija kadrovski i tehni\u010dki sposobna da reaguje. Druga slabost je nedovoljna transparentnost. Dokumentacija je \u010desto tehni\u010dka, rasuta ili dostupna tek na zahtjev. Tre\u0107a je ograni\u010dena djelotvornost pravne za\u0161tite: sporovi mogu trajati dok projekat ve\u0107 proizvodi nepopravljive posljedice. \u010cetvrta je socioekonomska zavisnost zajednica od velikih poslodavaca. Strah od gubitka radnih mjesta mo\u017ee suziti javnu raspravu na la\u017eni izbor izme\u0111u ekonomije i zdravlja, iako odr\u017eiv razvoj zahtijeva oboje.<\/p>\n\n\n\n

Klimatske promjene dodatno poja\u010davaju postoje\u0107e nedostatke. Poplave, su\u0161e, toplotni talasi, po\u017eari i pritisak na vodne resurse tra\u017ee prelazak sa reagovanja nakon \u0161tete na upravljanje rizikom. Pravo na zdravu \u017eivotnu sredinu u tom kontekstu obuhvata i obavezu planiranja, prilago\u0111avanja i za\u0161tite posebno ranjivih grupa.<\/p>\n\n\n\n

8. Pravci unapre\u0111enja<\/h1>\n\n\n\n

Prvi korak je ja\u010danje procesnih garancija: ranije u\u010de\u0161\u0107e javnosti, obrazlo\u017eeno razmatranje primjedaba, razuman pristup dokumentima, \u0161ire procesno ovla\u0161tenje ekolo\u0161kih udru\u017eenja i djelotvorne privremene mjere. Drugi je unapre\u0111enje kapaciteta inspekcija, tu\u017eila\u0161tava i sudova, uklju\u010duju\u0107i specijalizovane obuke i pristup nezavisnoj ekspertizi. Tre\u0107i je dosljedna primjena odgovornosti zaga\u0111iva\u010da, uklju\u010duju\u0107i sanaciju, naknadu \u0161tete i finansijska obezbje\u0111enja za rizi\u010dne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dno, pribli\u017eavanje Evropskoj uniji treba koristiti kao instrument stvarne, a ne samo formalne transformacije. Preno\u0161enje direktiva bez monitoringa, izvr\u0161enja i javnog u\u010de\u0161\u0107a ne mijenja kvalitet \u017eivotne sredine. Mjerilo uspjeha nije broj usvojenih propisa, nego smanjenje zaga\u0111enja, sprije\u010dena \u0161teta, dostupni podatci i povjerenje gra\u0111ana da institucije djeluju prije nego \u0161to ugro\u017eavanje postane nepovratno.<\/p>\n\n\n\n

9. Ekolo\u0161ka pravda i me\u0111ugeneracijska odgovornost<\/h1>\n\n\n\n

Pravo na zdravu \u017eivotnu sredinu ima i sna\u017enu dimenziju jednakosti. Ekolo\u0161ki rizici nisu raspore\u0111eni ravnomjerno: stanovnici industrijskih zona, naselja uz deponije, rudnike ili termoenergetske objekte \u010desto snose ve\u0107i zdravstveni i imovinski teret, iako imaju manje sredstava da uti\u010du na odluke ili finansiraju stru\u010dnu i pravnu pomo\u0107. Formalno jednaka procedura nije uvijek su\u0161tinski pravi\u010dna. Organ vlasti zato treba da prepozna ranjive zajednice, u\u010dini informacije razumljivim, omogu\u0107i stvarno u\u010de\u0161\u0107e i procijeni kumulativno optere\u0107enje, a ne samo izolovani doprinos pojedina\u010dnog projekta.<\/p>\n\n\n\n

Posebnu za\u0161titu zahtijevaju djeca, starije osobe, osobe sa invaliditetom i hroni\u010dni bolesnici. Njihova osjetljivost na zaga\u0111enje vazduha, ekstremne temperature, kontaminiranu vodu ili buku mo\u017ee biti znatno ve\u0107a od prosje\u010dne. Procjena rizika koja se oslanja samo na apstraktnog \u201eprosje\u010dnog gra\u0111anina\u201c mo\u017ee previdjeti stvarne posljedice. Princip nediskriminacije stoga zahtijeva da politike i dozvole uzmu u obzir razli\u010dite sposobnosti stanovni\u0161tva da se za\u0161titi i prilagodi.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111ugeneracijska odgovornost dodatno pro\u0161iruje vremenski horizont prava. Budu\u0107e generacije ne u\u010destvuju u dana\u0161njim postupcima, ali \u0107e snositi posljedice iscrpljenih voda, kontaminiranog zemlji\u0161ta, izgubljenih \u0161uma i klimatskih promjena. Na\u010delo predostro\u017enosti opravdava preventivno djelovanje i kada nau\u010dna izvjesnost nije potpuna, pod uslovom da postoji vjerodostojan rizik ozbiljne ili nepovratne \u0161tete. Time se razvoj ne zaustavlja, nego se od investitora i vlasti zahtijeva da dugoro\u010dne tro\u0161kove uklju\u010de u odluku umjesto da ih prenesu na javnost.<\/p>\n\n\n\n

10. Zaklju\u010dak<\/h1>\n\n\n\n

Pravo na zdravu \u017eivotnu sredinu u Bosni i Hercegovini ve\u0107 postoji, ali ne u obliku jedne jednostavne ustavne re\u010denice koja jednako djeluje na svim nivoima. Njegov sadr\u017eaj proizlazi iz direktno primjenjive Evropske konvencije, izri\u010ditih entitetskih garancija, Aarhu\u0161ke konvencije, ekolo\u0161kih zakona i savremenog me\u0111unarodnog priznanja. To pravo \u0161titi vi\u0161e od prirode kao apstraktne vrijednosti: \u0161titi \u017eivot, zdravlje, dom, dostojanstvo i mogu\u0107nost budu\u0107ih generacija da \u017eive u sigurnoj zajednici.<\/p>\n\n\n\n

Njegova djelotvornost zavisi od toga da li \u0107e javne vlasti prihvatiti tri osnovne obaveze. Prvo, da ozbiljne rizike procjenjuju i spre\u010davaju prije nastanka \u0161tete. Drugo, da gra\u0111anima omogu\u0107e da znaju i u\u010destvuju dok odluke jo\u0161 mogu biti promijenjene. Tre\u0107e, da obezbijede brz i djelotvoran pravni lijek protiv nezakonitog postupanja i pasivnosti. U suprotnom, pravo ostaje deklarativno, a tro\u0161ak razvoja prebacuje se na zdravlje stanovni\u0161tva i budu\u0107e generacije.<\/p>\n\n\n\n

Autor: Aleksandar Sajic, advokat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ustavni, me\u0111unarodni i prakti\u010dni aspekti za\u0161tite Sa\u017eetak Pravo na zdravu \u017eivotnu sredinu pripada novijoj generaciji ljudskih prava, ali je njegov zna\u010daj fundamentalan: bez \u010distog…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[],"class_list":["post-1699","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorisano-bs"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1699","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1699"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1699\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1700,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1699\/revisions\/1700"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1699"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1699"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1699"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}