{"id":1711,"date":"2026-09-11T14:30:04","date_gmt":"2026-09-11T12:30:04","guid":{"rendered":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/?p=1711"},"modified":"2026-09-11T14:30:05","modified_gmt":"2026-09-11T12:30:05","slug":"fidic-ugovori-i-proceduralna-disciplina-ugovornih-strana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/bs\/fidic-ugovori-i-proceduralna-disciplina-ugovornih-strana\/","title":{"rendered":"FIDIC ugovori i proceduralna disciplina ugovornih strana"},"content":{"rendered":"\n<h1 class=\"wp-block-heading\"><strong>Uvod<\/strong><\/h1>\n\n\n\n<p>Veliki gra\u0111evinski i infrastrukturni projekti ne propadaju uvijek zbog lo\u0161eg projekta, nedostatka novca ili tehni\u010dke nesposobnosti u\u010desnika. \u010cesto ih ugro\u017eava nesposobnost ugovornih strana da blagovremeno razmjenjuju informacije, dokumentuju doga\u0111aje, donose odluke i po\u0161tuju ugovorene procedure. Upravo zato ugovori Me\u0111unarodne federacije in\u017eenjera konsultanata \u2013 FIDIC \u2013 ne predstavljaju samo skup pravnih pravila o raspodjeli rizika. Oni su istovremeno operativni sistem upravljanja projektom, u kojem su obavje\u0161tenja, rokovi, programi, evidencije, zahtjevi i odluke povezani u jedinstven proces.<\/p>\n\n\n\n<p>Proceduralna disciplina u FIDIC ugovorima zna\u010di da svaka strana mora znati ne samo koja joj materijalna prava pripadaju nego i kako, kada i u kojoj formi ta prava ostvaruje. Izvo\u0111a\u010d mo\u017ee imati opravdan zahtjev za produ\u017eenje roka ili dodatno pla\u0107anje, ali ga mo\u017ee oslabiti ako ne po\u0161alje ugovoreno obavje\u0161tenje, ne vodi savremene evidencije ili ne objasni uticaj doga\u0111aja na kriti\u010dnu situaciju. Naru\u010dilac mo\u017ee imati osnov za umanjenje cijene, otklanjanje nedostatka ili naplatu \u0161tete, ali i njegov zahtjev mora pro\u0107i ugovorenu proceduru. In\u017eenjer, sa svoje strane, mora djelovati u okviru ovla\u0161tenja, konsultovati strane i donositi obrazlo\u017eene odluke u predvi\u0111enom roku. Zbog toga proceduralna disciplina nije sporedna formalnost, ve\u0107 uslov predvidivosti, pravi\u010dnosti i efikasnosti cijelog ugovornog odnosa.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\"><strong>FIDIC ugovor kao sistem upravljanja projektom<\/strong><\/h1>\n\n\n\n<p>FIDIC obrasci nastali su radi standardizovanja slo\u017eenih gra\u0111evinskih odnosa u me\u0111unarodnom okru\u017eenju. Crvena knjiga tradicionalno se koristi kada projekat prete\u017eno obezbje\u0111uje naru\u010dilac, \u017duta knjiga kada izvo\u0111a\u010d projektuje i gradi, a Srebrna knjiga za EPC\/\u201eklju\u010d u ruke\u201c projekte sa ve\u0107im prenosom rizika na izvo\u0111a\u010da. Iako se raspodjela pojedinih rizika razlikuje, svim ovim obrascima zajedni\u010dka je procesna logika: doga\u0111aj mora biti identifikovan, prijavljen, dokumentovan, procijenjen i rije\u0161en kroz unaprijed odre\u0111eni lanac komunikacije i odlu\u010divanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugo izdanje FIDIC obrazaca iz 2017. godine ovu logiku \u010dini jo\u0161 izra\u017eenijom. FIDIC navodi da su pravila o obavje\u0161tenjima i drugim komunikacijama detaljnija, da su zahtjevi naru\u010dioca i izvo\u0111a\u010da tretirani ravnopravno i odvojeni od sporova, te da su uvedeni razvijeniji mehanizmi izbjegavanja sporova i provjere ugovorne uskla\u0111enosti. Time se ugovor pribli\u017eava sistemu ranog upozoravanja. Njegova svrha nije da stranu iznenadi gubitkom prava, nego da problem izvede na vidjelo dok jo\u0161 postoji mogu\u0107nost tehni\u010dkog, vremenskog ili komercijalnog rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n<p>Takav sistem funkcioni\u0161e samo ako Op\u0161ti i Posebni uslovi \u010dine uskla\u0111enu cjelinu. FIDIC Zlatna na\u010dela upozoravaju da uloge, prava i obaveze ne treba mijenjati tako da se naru\u0161i osnovna priroda izabranog obrasca; da Posebni uslovi moraju biti jasni; da raspodjela rizika treba ostati pravi\u010dna; da rokovi moraju biti razumni; te da sporovi treba da budu upu\u0107eni Odboru za izbjegavanje i rje\u0161avanje sporova, a potom arbitra\u017ei. Proceduralna disciplina, prema tome, po\u010dinje jo\u0161 pri izradi ugovora: nejasna, kontradiktorna ili nerealna procedura proizvodi budu\u0107i spor umjesto da ga sprije\u010di.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\"><strong>Obavje\u0161tenje kao po\u010detna ta\u010dka za\u0161tite prava<\/strong><\/h1>\n\n\n\n<p>Najprepoznatljiviji izraz FIDIC proceduralne discipline jeste obavje\u0161tenje. Ugovorna komunikacija nije obi\u010dna poslovna prepiska. Kada ugovor zahtijeva \u201eNotice\u201c, dokument mora biti prepoznatljiv kao formalno obavje\u0161tenje, upu\u0107en ovla\u0161tenom primaocu, dostavljen na ugovorenu adresu i povezan sa odgovaraju\u0107om ugovornom odredbom. Zapisnik sa sastanka, poruka u neformalnoj grupi ili napomena u izvje\u0161taju mogu dokazivati da je druga strana znala za problem, ali ne moraju uvijek zamijeniti formalno obavje\u0161tenje koje aktivira ugovorni mehanizam.<\/p>\n\n\n\n<p>Obavje\u0161tenje ima nekoliko funkcija. Ono omogu\u0107ava drugoj strani da provjeri doga\u0111aj dok je jo\u0161 aktuelan, preduzme mjere ubla\u017eavanja, promijeni redoslijed radova, sa\u010duva dokaze ili planira finansijske posljedice. Istovremeno odre\u0111uje predmet budu\u0107eg zahtjeva i sprije\u010dava naknadno pro\u0161irivanje \u010dinjeni\u010dne osnove. U dobro vo\u0111enom projektu obavje\u0161tenje nije neprijateljski akt. Ono je profesionalni signal da je nastupio doga\u0111aj koji mo\u017ee uticati na cijenu, rok ili kvalitet i da ga treba zajedni\u010dki procesuirati.<\/p>\n\n\n\n<p>Problem nastaje kada se obavje\u0161tenje shvati kao \u201eobjava rata\u201c. Projektni timovi tada odga\u0111aju formalnu komunikaciju da ne bi naru\u0161ili poslovne odnose, oslanjaju\u0107i se na usmena obe\u0107anja da \u0107e se pitanje rije\u0161iti kasnije. Kada pregovori propadnu, dokumentacioni trag je nepotpun, rokovi su istekli, a uzro\u010dnost je te\u0161ko dokaziva. Suprotna krajnost je hiperprodukcija op\u0161tih i neodre\u0111enih obavje\u0161tenja kojima se rezervi\u0161u sva mogu\u0107a prava bez jasnog doga\u0111aja i posljedice. Takva praksa zatrpava projekat informacijama, ali ne stvara stvarnu procesnu jasno\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\"><strong>Rokovi, vremenske prepreke i gubitak prava<\/strong><\/h1>\n\n\n\n<p>FIDIC procedure \u010desto sadr\u017ee kratke i stroge rokove. U obrascima iz 2017. godine postupak zahtjeva naro\u010dito je razra\u0111en: po\u010detno obavje\u0161tenje o zahtjevu u pravilu se dostavlja u roku od 28 dana od saznanja, odnosno kada je strana trebalo da sazna za doga\u0111aj, a potpuno obrazlo\u017eeni zahtjev slijedi u daljem ugovorenom roku. Svrha nije samo formalna selekcija zahtjeva. Gra\u0111evinski projekat se mijenja iz dana u dan; nakon nekoliko mjeseci te\u0161ko je utvrditi koja je mehanizacija bila anga\u017eovana, koji radovi su bili na kriti\u010dnom putu i da li se posljedica mogla ubla\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n<p>Vremenska prepreka ili \u201etime bar\u201c mo\u017ee dovesti do gubitka ugovornog prava ako obavje\u0161tenje nije poslano blagovremeno. Njena primjena ipak nije uvijek mehani\u010dka. Mjerodavno pravo mo\u017ee ograni\u010diti dejstvo takve klauzule kroz na\u010dela savjesnosti i po\u0161tenja, zabranu zloupotrebe prava, pravila o odricanju ili pona\u0161anju druge strane. Pored toga, tekst konkretnog ugovora, postupanje In\u017eenjera i pitanje da li je primalac pretrpio procesnu \u0161tetu mogu biti zna\u010dajni. Me\u0111utim, oslanjanje na mogu\u0107nost da \u0107e sud ili arbitra\u017ea ubla\u017eiti strogu klauzulu predstavlja lo\u0161e upravljanje projektom. Razumna strategija je po\u0161tovati ugovoreni rok i paralelno zadr\u017eati sve argumente iz mjerodavnog prava.<\/p>\n\n\n\n<p>Rokovi moraju obavezivati obje strane. Ako samo izvo\u0111a\u010d trpi gubitak prava, dok naru\u010dilac mo\u017ee neograni\u010deno odga\u0111ati svoje zahtjeve ili odluke, ugovorna ravnote\u017ea je naru\u0161ena. Savremena FIDIC struktura upravo zato nastoji uspostaviti simetri\u010dniji tretman zahtjeva. Disciplina nije instrument dominacije jedne strane, ve\u0107 zajedni\u010dki re\u017eim odgovornog i pravovremenog pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\"><strong>Zahtjev kao dokazni i analiti\u010dki proces<\/strong><\/h1>\n\n\n\n<p>Blagovremeno obavje\u0161tenje samo zapo\u010dinje proceduru; ono ne dokazuje osnov ni visinu zahtjeva. Potpuno obrazlo\u017eeni zahtjev mora povezati ugovornu odredbu, \u010dinjenice, uzro\u010dnu vezu i tra\u017eenu posljedicu. Kod zahtjeva za produ\u017eenje roka nije dovoljno navesti da je doga\u0111aj trajao odre\u0111eni broj dana. Potrebno je pokazati kako je uticao na prihva\u0107eni program i kriti\u010dni put, koje su aktivnosti bile pogo\u0111ene, da li je postojalo paralelno ka\u0161njenje izvo\u0111a\u010da i koje su mjere ubla\u017eavanja preduzete. Kod zahtjeva za dodatno pla\u0107anje potrebno je razdvojiti stvarni dodatni tro\u0161ak od tro\u0161ka koji bi svakako nastao.<\/p>\n\n\n\n<p>Savremene evidencije imaju presudnu ulogu. Dnevni izvje\u0161taji, gra\u0111evinski dnevnik, fotografije, evidencija radne snage i mehanizacije, zapisnici, transmittal registri, programi, nalozi i finansijski podaci treba da nastaju u vrijeme doga\u0111aja, a ne tek kada pravni tim po\u010dne pripremati spor. Naknadno rekonstruisana dokumentacija mo\u017ee biti korisna, ali je podlo\u017enija osporavanju. Proceduralno disciplinovana strana zato uspostavlja jedinstven registar zahtjeva, povezuje svaki doga\u0111aj sa dokazima i redovno a\u017eurira njegov status.<\/p>\n\n\n\n<p>Poseban izazov predstavljaju doga\u0111aji sa trajnim dejstvom. Tada zahtjev nije zavr\u0161en jednim podneskom: potrebni su periodi\u010dni a\u017eurirani prikazi, a kona\u010dni zahtjev se podnosi kada posljedice prestanu ili postanu dovoljno odre\u0111ene. Ovaj kontinuitet spre\u010dava da druga strana tek na kraju projekta sazna puni finansijski ili vremenski domet problema.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\"><strong>Uloga In\u017eenjera i disciplina odlu\u010divanja<\/strong><\/h1>\n\n\n\n<p>U Crvenoj i \u017dutoj knjizi In\u017eenjer ima centralnu ulogu u administriranju ugovora. On izdaje instrukcije, prati izvo\u0111enje, ovjerava pla\u0107anja i u\u010destvuje u rje\u0161avanju zahtjeva. Kada odlu\u010duje o zahtjevu, od njega se o\u010dekuje da konsultuje strane, poku\u0161a posti\u0107i sporazum i, ako sporazuma nema, izvr\u0161i pravi\u010dnu i obrazlo\u017eenu procjenu u skladu sa ugovorom. Iako ga anga\u017euje naru\u010dilac, njegova funkcija pri ugovornom odre\u0111ivanju ne mo\u017ee se svesti na automatsko potvr\u0111ivanje pozicije naru\u010dioca.<\/p>\n\n\n\n<p>Proceduralna disciplina In\u017eenjera podrazumijeva vo\u0111enje registra korespondencije, razlikovanje instrukcije od neobaveznog komentara, pravovremeno odgovaranje na tehni\u010dke podneske i jasno razdvajanje certifikovanja od kona\u010dnog utvr\u0111ivanja prava. Ka\u0161njenje In\u017eenjera mo\u017ee proizvesti lan\u010danu reakciju: izvo\u0111a\u010d ne mo\u017ee naru\u010diti opremu, program se pomjera, nastaju tro\u0161kovi, a zatim se spor vodi o tome ko je prouzrokovao ka\u0161njenje. Zato je efikasnost administriranja jednako va\u017ena kao i ta\u010dnost kona\u010dne odluke.<\/p>\n\n\n\n<p>Strane tako\u0111e moraju po\u0161tovati granice ovla\u0161tenja. Nije svaka izjava nadzornog in\u017eenjera odobrenje dodatnog tro\u0161ka, niti je svaka tehni\u010dka saglasnost izmjena ugovora. Ako Posebni uslovi tra\u017ee odre\u0111enu formu ili potpis ovla\u0161tenog lica, izvo\u0111a\u010d koji postupi samo na osnovu neformalnog razgovora preuzima znatan rizik. S druge strane, naru\u010dilac ne bi smio koristiti nejasnu internu podjelu ovla\u0161tenja da bi prihvatio korist od izvedene izmjene, a zatim odbio svaku obavezu.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\"><strong>Program, rano upozoravanje, izmjene i pla\u0107anje<\/strong><\/h1>\n\n\n\n<p>Program radova u FIDIC ugovoru je osnov za koordinaciju, pra\u0107enje napretka i analizu ka\u0161njenja. Program mora biti realan, dovoljno detaljan i redovno a\u017euriran. Ako izvo\u0111a\u010d ne prikazuje stvarni redoslijed radova, ote\u017eava sopstveni zahtjev za produ\u017eenje roka. Ako naru\u010dilac ili In\u017eenjer bez razloga odga\u0111aju pregled programa, projekat ostaje bez zajedni\u010dke vremenske osnove. Proceduralna disciplina zato zahtijeva da se primjedbe konkretizuju, da se program ne odbija proizvoljno i da se njegova eventualna prihva\u0107enost ne poistovje\u0107uje sa odricanjem od ugovornih prava.<\/p>\n\n\n\n<p>Rano upozoravanje dopunjuje formalni sistem zahtjeva. Strana koja uo\u010di mogu\u0107i budu\u0107i problem treba da ga iznese prije nego \u0161to preraste u ostvareno ka\u0161njenje ili tro\u0161ak. Takvim pristupom fokus se pomjera sa naknadnog odre\u0111ivanja krivice na upravljanje posljedicom. Ipak, rano upozorenje ne treba automatski smatrati zamjenom za formalno obavje\u0161tenje o zahtjevu, osim ako ugovor to jasno dopu\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p>Sli\u010dna disciplina va\u017ei za izmjene. Potrebno je razlikovati instrukciju, zahtjev za prijedlog, tehni\u010dko poja\u0161njenje i formalnu izmjenu. Prije izvo\u0111enja treba definisati obim, metod vrednovanja i uticaj na rok, kad god je to mogu\u0107e. Izvo\u0111enje bez jasnog pisanog traga gotovo neizbje\u017eno proizvodi spor. Kod pla\u0107anja, uredna situacija, dokaz izvedenih koli\u010dina, certifikovanje i rok pla\u0107anja \u010dine povezani proces. Ka\u0161njenje jednog koraka ne treba prikrivati neformalnim \u201eprivremenim\u201c rje\u0161enjima koja kasnije ote\u017eavaju kona\u010dni obra\u010dun.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\"><strong>DAAB i pretvaranje spora u upravljiv proces<\/strong><\/h1>\n\n\n\n<p>Ako neka ugovorna strana nije zadovoljna, spor se upu\u0107uje Odboru za izbjegavanje i rje\u0161avanje sporova \u2013 DAAB-u \u2013 prije arbitra\u017ee. Stalni DAAB, predvi\u0111en savremenim obrascima, mo\u017ee pratiti projekat i pomagati stranama da problem rije\u0161e prije formalnog spora. Vrijednost takvog tijela nije samo u dono\u0161enju odluke. \u010clanovi koji poznaju ugovor, lokaciju i istoriju projekta mogu rano prepoznati nerazumijevanje i ponuditi neformalnu pomo\u0107, ako su ispunjeni uslovi nepristrasnosti i saglasnosti strana.<\/p>\n\n\n\n<p>I ovdje je procedura klju\u010dna: pravilno definisanje spora, dostavljanje relevantnog dosijea, po\u0161tovanje rokova za odluku i blagovremeno obavje\u0161tenje o nezadovoljstvu. Odluke DAAB-a imaju ugovorno dejstvo i moraju se po\u0161tovati, iako mogu biti predmet daljeg postupka. Strana koja ignori\u0161e odluku zato \u0161to planira arbitra\u017eu podriva sistem privremene obaveznosti i ugro\u017eava nov\u010dani tok projekta.<\/p>\n\n\n\n<p>Najskuplji spor je onaj koji se prvi put ozbiljno analizira nakon zavr\u0161etka radova. FIDIC proceduralna arhitektura nastoji da spor postepeno \u201eohladi\u201c: prvo obavje\u0161tenje, zatim potpuni zahtjev, konsultacije i odluka In\u017eenjera, DAAB, period za sporazumno rje\u0161enje i tek potom arbitra\u017ea. Svaki korak predstavlja novu mogu\u0107nost da se predmet rije\u0161i na ni\u017eem nivou tro\u0161ka i konflikta.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\"><strong>Posljedice proceduralne nediscipline<\/strong><\/h1>\n\n\n\n<p>Proceduralna nedisciplina proizvodi i pravne i operativne posljedice. Pravno, strana mo\u017ee izgubiti zahtjev, ostati bez produ\u017eenja roka, biti izlo\u017eena ugovornoj kazni ili izgubiti mogu\u0107nost blagovremenog osporavanja odluke. Dokazno, nedostatak savremenih evidencija pove\u0107ava prostor za suprotstavljene rekonstrukcije doga\u0111aja. Operativno, nejasne instrukcije dovode do \u010dekanja, ponovnog izvo\u0111enja i problema sa nabavkom. Finansijski, sporni iznosi se gomilaju do ta\u010dke u kojoj ugro\u017eavaju likvidnost izvo\u0111a\u010da ili bud\u017eet naru\u010dioca.<\/p>\n\n\n\n<p>Jednako je opasna selektivna disciplina. Naru\u010dilac koji strogo insistira na izvo\u0111a\u010devim rokovima, ali kasni sa sopstvenim odlukama, stvara neravnote\u017eu i podsti\u010de defanzivnu administraciju. Izvo\u0111a\u010d koji \u0161alje brojna obavje\u0161tenja, ali ne dostavlja dokaze i realan program, pretvara ugovor u skladi\u0161te rezervi prava. In\u017eenjer koji formalno vodi procedure, ali odluke ne obrazla\u017ee, samo odga\u0111a spor. Su\u0161tina nije u broju dopisa nego u kvalitetu, pravovremenosti i me\u0111usobnoj povezanosti informacija.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\"><strong>Proceduralna disciplina u doma\u0107em pravnom i poslovnom okru\u017eenju<\/strong><\/h1>\n\n\n\n<p>Primjena FIDIC obrazaca u Bosni i Hercegovini zahtijeva povezivanje ugovora sa doma\u0107im obligacionim, gra\u0111evinskim, upravnim, radnim i poreskim propisima. FIDIC uslovi nisu zakon; oni postaju dio ugovora i primjenjuju se u granicama prinudnih propisa. Zato se mora provjeriti dejstvo vremenskih prepreka, ovla\u0161tenja In\u017eenjera, ugovornih kazni, raskida, garancija i odluka DAAB-a prema mjerodavnom pravu.<\/p>\n\n\n\n<p>Praksa u regionu \u010desto pati od kulture usmenih naloga i naknadnog \u201esre\u0111ivanja papira\u201c. Takav pristup je nespojiv sa FIDIC sistemom. Organizacija projekta mora unaprijed odrediti ovla\u0161tena lica, adrese za dostavu, obrasce obavje\u0161tenja, registar rokova i odgovornost za svaki korak. Pravni, tehni\u010dki i finansijski tim ne smiju djelovati kao odvojena ostrva: pravnik bez programa ne mo\u017ee dokazati ka\u0161njenje, in\u017eenjer bez ugovora mo\u017ee dati neovla\u0161tenu instrukciju, a finansije bez evidencije promjena ne mogu potvrditi stvarni tro\u0161ak.<\/p>\n\n\n\n<p>Najefikasniji model uklju\u010duje po\u010detnu ugovornu radionicu, matricu obaveza, kalendar rokova, standardne obrasce, sedmi\u010dni pregled otvorenih obavje\u0161tenja i zahtjeva, centralni dokumentacioni sistem i periodi\u010dnu provjeru ugovorne uskla\u0111enosti. Takav sistem nije birokratski vi\u0161ak. Njegov tro\u0161ak je mali u pore\u0111enju sa tro\u0161kom vi\u0161emilionskog spora koji se zasniva na nepotpunoj prepisci i sje\u0107anju u\u010desnika.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\"><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/h1>\n\n\n\n<p>FIDIC ugovori pokazuju da uspje\u0161no gra\u0111enje zahtijeva mnogo vi\u0161e od tehni\u010dkog izvo\u0111enja. Potrebna je disciplina u razmjeni informacija, po\u0161tovanju rokova, vo\u0111enju evidencija, izradi programa, formulisanju zahtjeva, izdavanju izmjena i dono\u0161enju odluka. Procedura \u0161titi obje strane jer omogu\u0107ava da se rizik prepozna, posljedica ubla\u017ei, dokaz sa\u010duva i pitanje rije\u0161i prije nego \u0161to preraste u spor.<\/p>\n\n\n\n<p>Istovremeno, procedura ne smije postati zamka ni sredstvo nepravi\u010dne preraspodjele rizika. Rokovi moraju biti razumni, Posebni uslovi jasni, a In\u017eenjer i DAAB funkcionalni i nepristrasni. Ugovorne strane moraju postupati savjesno, ali se ne smiju oslanjati na op\u0161tu obavezu saradnje kao zamjenu za izri\u010dite ugovorne korake. Najzreliji pristup spaja pravnu preciznost sa projektnim pragmatizmom: formalno \u010duva prava, a istovremeno aktivno tra\u017ei rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato se kvalitet ugovorne strane u FIDIC projektu ne mjeri samo time da li je na kraju \u201ebila u pravu\u201c. Mjeri se sposobno\u0161\u0107u da pravovremeno upozori, dokumentuje, ubla\u017ei, odlu\u010di i nastavi izvo\u0111enje. Proceduralna disciplina pretvara neizvjesnost gradnje u upravljiv proces. Tamo gdje ona postoji, zahtjevi ostaju kontrolisani i sporovi rje\u0161ivi; tamo gdje izostane, \u010dak i tehni\u010dki uspje\u0161an projekat mo\u017ee zavr\u0161iti kao dugotrajan pravni i finansijski neuspjeh.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor: Aleksandar Sajic<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uvod Veliki gra\u0111evinski i infrastrukturni projekti ne propadaju uvijek zbog lo\u0161eg projekta, nedostatka novca ili tehni\u010dke nesposobnosti u\u010desnika. \u010cesto ih ugro\u017eava nesposobnost ugovornih strana&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[73,77,113],"tags":[],"class_list":["post-1711","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanaci","category-newsletter","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1711","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1711"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1711\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1712,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1711\/revisions\/1712"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1711"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1711"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1711"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}