Primjena Eurokodova u Bosni i Hercegovini predstavlja va\u017eno pitanje bezbjednosti gra\u0111enja, stru\u010dne odgovornosti i pravne sigurnosti investicija. Iza oznaka EN 1990\u20131999 nalazi se povezan sistem pravila za projektovanje konstrukcija, ali njihovo postojanje nije dovoljno da se utvrdi koji je prora\u010dun obavezan na odre\u0111enom gradili\u0161tu. Potrebno je razlikovati evropski standard, njegovo preuzimanje u bosanskohercegova\u010dku standardizaciju, nacionalni dodatak i tehni\u010dki propis koji odre\u0111uje na\u010din njegove primjene.<\/p>\n\n\n\n
Ova razlika posebno je zna\u010dajna kada na projektu u\u010destvuju strani investitor, me\u0111unarodni projektant i doma\u0107i izvo\u0111a\u010d. Svaki od njih mo\u017ee polaziti od druga\u010dijeg razumijevanja \u201eevropskih standarda\u201d, dok se dozvola izdaje i objekat gradi prema konkretnom doma\u0107em pravnom re\u017eimu. Predmet ovog tekst zato nije prikaz prora\u010dunskih formula, ve\u0107 obja\u0161njenje odnosa tehni\u010dkih pravila, propisa i ugovornih obaveza. Polazna teza jeste da pravilna primjena Eurokodova zahtijeva dosljedan tehni\u010dki sistem i dokumentovan izbor njegovog pravnog osnova, odgovaraju\u0107ih izdanja i nacionalnih parametara.<\/p>\n\n\n\n
Eurokodove razvija Evropski komitet za standardizaciju, uz stru\u010dnu koordinaciju tehni\u010dkog komiteta CEN\/TC 250. Njihova svrha je zajedni\u010dki pristup projektovanju zgrada i drugih in\u017eenjerskih objekata, naro\u010dito dokazivanju mehani\u010dke otpornosti, stabilnosti i otpornosti konstrukcije u po\u017earu. Rije\u010d je o deset porodica standarda sa brojnim pojedina\u010dnim dijelovima, a ne o deset kratkih i samostalnih propisa. <\/p>\n\n\n\n
EN 1990 ure\u0111uje osnove projektovanja, dok EN 1991 obra\u0111uje dejstva na konstrukcije. EN 1992 odnosi se na betonske, EN 1993 na \u010deli\u010dne, a EN 1994 na spregnute konstrukcije od \u010delika i betona. EN 1995 obuhvata drvene, EN 1996 zidane konstrukcije, EN 1997 geotehni\u010dko projektovanje, EN 1998 seizmi\u010dko projektovanje, a EN 1999 aluminijumske konstrukcije.<\/p>\n\n\n\n
Njihova povezanost ima prakti\u010dne posljedice. Projektovanje armiranobetonske zgrade ne zavr\u0161ava izborom Eurokoda 2: mora biti odre\u0111ena osnova prora\u010duna, skup dejstava, svojstva tla i seizmi\u010dki zahtjevi. Primjenjivi dijelovi biraju se prema stvarnom objektu. Konstrukcija koja nosi industrijsku opremu, most ili skladi\u0161ni silos zahtijevaju razli\u010dite dopunske provjere.<\/p>\n\n\n\n
Prora\u010dun prema grani\u010dnim stanjima podrazumijeva provjeru sigurnosti i upotrebljivosti uz odgovaraju\u0107e pretpostavke pouzdanosti. Ipak, ispravan izbor softverskog modula nije dokaz ispravnog projekta. Model, ulazni podaci, kombinacije i tuma\u010denje rezultata moraju odgovarati stvarnom objektu i njegovoj namjeni. <\/p>\n\n\n\n
\u010clan 13. Zakona o standardizaciji Bosne i Hercegovine, objavljenog u \u201eSlu\u017ebenom glasniku BiH\u201d, broj 19\/01, polazi od dobrovoljne upotrebe BAS standarda, osim kada poseban propis odre\u0111uje njihovu obaveznu primjenu. Propis koji takvu obavezu uvodi mora se pozvati na BAS standard. Institut za standardizaciju BiH donosi standarde, ali nije organ koji donosi tehni\u010dke propise. <\/p>\n\n\n\n
Iz toga proizlaze razli\u010diti osnovi relevantnosti Eurokodova. Prvi je neposredna obaveza iz tehni\u010dkog propisa. Drugi je obaveza preuzeta ugovorom i projektnim zadatkom. Tre\u0107i je njihov stru\u010dni zna\u010daj pri ocjenjivanju pa\u017enje projektanta i opravdanosti tehni\u010dkog rje\u0161enja. Ovi osnovi mogu postojati istovremeno, ali se ne smiju poistovje\u0107ivati.<\/p>\n\n\n\n
Ako standard nije obavezan po posebnom propisu, investitor i projektant mogu ga ugovoriti u zakonom dopu\u0161tenim granicama. Tada njegovo nepo\u0161tovanje mo\u017ee predstavljati ugovorni nedostatak. Obrnuto, ugovorna odredba kojom se bira druga\u010diji standard ne mo\u017ee sama isklju\u010diti prinudni doma\u0107i zahtjev. Saglasnost investitora nije zamjena za zakonitost projektovanja.<\/p>\n\n\n\n
Treba razlikovati i povla\u010denje standarda iz kataloga od prestanka va\u017eenja propisa koji na njega upu\u0107uje. Promjena standardizacijskog statusa zahtijeva pravnu provjeru, naro\u010dito kod datiranih upu\u0107ivanja. Jednako je pogre\u0161no tvrditi da svi raniji JUS dokumenti automatski va\u017ee i da su svi automatski prestali va\u017eiti preuzimanjem Eurokodova. Konkretan odgovor zavisi od relevantnog propisa i njegovih prelaznih odredaba. Na tu razliku upozorava i Institut. <\/p>\n\n\n\n
Bosanskohercegova\u010dko preuzimanje evropskog standarda prepoznaje se po oznaci BAS EN. Me\u0111utim, oznaka bez godine izdanja \u010desto nije dovoljno precizna za projektnu dokumentaciju. Neophodno je utvrditi pojedina\u010dni dio, amandmane, ispravke i pripadaju\u0107i nacionalni dodatak, te provjeriti njihovu me\u0111usobnu uskla\u0111enost.<\/p>\n\n\n\n
Aktuelnost ovog pitanja potvr\u0111uje katalog Instituta: BAS EN 1990:2024 objavljen je 23. avgusta 2024. godine, a BAS EN 1991-2:2025, koji se odnosi na saobra\u0107ajna optere\u0107enja, 11. avgusta 2025. godine. Ti primjeri pokazuju da se sistem razvija i da se projekat ne mo\u017ee pouzdano zasnivati na nepromjenjivoj, neodre\u0111enoj formulaciji \u201eva\u017ee\u0107i Eurokodovi\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Novije izdanje u katalogu ipak nije samo po sebi odgovor na pitanje koje izdanje zahtijeva datirani tehni\u010dki propis ili ranije odobreni projekat. Potrebno je uskladiti standardizacijski status sa regulatornim i ugovornim zahtjevima. Izbor mora biti vidljiv u osnovama projektovanja i provjerljiv za revidenta, nadzor i nadle\u017eni organ.<\/p>\n\n\n\n
Poseban problem predstavlja djelimi\u010dan prelazak izme\u0111u generacija. Nacionalni dodatak pripremljen za odre\u0111eno izdanje ne treba bez provjere prenositi na novo izdanje sa izmijenjenim pravilima. Tehni\u010dka kompatibilnost ne pretpostavlja se samo zato \u0161to su brojevi porodice standarda ostali isti.<\/p>\n\n\n\n
Jedinstven sistem BAS standarda ne zna\u010di jedinstven gra\u0111evinski propis za cijelu dr\u017eavu. U Federaciji BiH provjeravaju se federalna i kantonalna nadle\u017enost, vrsta gra\u0111evine i odgovaraju\u0107i provedbeni akti. Zvani\u010dni pregled Federalnog ministarstva prostornog ure\u0111enja sadr\u017ei posebne pravilnike o gra\u0111evinskim proizvodima, \u010deliku, betonu, zidanim konstrukcijama i geotehni\u010dkim istra\u017eivanjima. Zato se pravila konstrukcijskog projektovanja moraju \u010ditati zajedno sa propisima o proizvodima i dokazivanju njihovih svojstava.<\/p>\n\n\n\n
U Republici Srpskoj zna\u010dajan korak predstavlja Pravilnik o gra\u0111evinskim konstrukcijama, objavljen u \u201eSlu\u017ebenom glasniku Republike Srpske\u201d, broj 65\/25. On uvodi Eurokodove i nacionalne dodatke, uz posebne zahtjeve za seizmi\u010dka dejstva, vjetar i snijeg. \u010clan 106. predvi\u0111a prelazni period do 1. januara 2027. godine: tokom njega dopu\u0161ten je izbor izme\u0111u preuzetih tehni\u010dkih propisa i novog pravilnika, uz zabranu njihovog kombinovanja na istoj konstrukciji. Dokumentacija prema ranijem sistemu mo\u017ee se prilo\u017eiti ako je zahtjev sa dokumentacijom podnesen najkasnije do tog datuma. Za izmjenu ili dopunu ranije izdate dozvole predvi\u0111eno je posebno pravilo.<\/p>\n\n\n\n
Za projekat u Br\u010dko distriktu provjerava se njegov Zakon o prostornom planiranju i gra\u0111enju i odgovaraju\u0107i provedbeni okvir. Propis Republike Srpske ili Federacije ne prenosi se automatski na Distrikt.<\/p>\n\n\n\n
Prakti\u010dna posljedica jeste potreba da pravna provjera po\u010dne lokacijom, vrstom objekta, nadle\u017enim organom i fazom postupka. Isti investitor mo\u017ee na razli\u010ditim lokacijama imati razli\u010dite obaveze, iako anga\u017euje isti projektantski tim. Op\u0161ti odgovor o \u201eobaveznosti Eurokodova u BiH\u201d zato uvijek zahtijeva dodatno odre\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n
Nacionalni dodaci sadr\u017ee nacionalno odre\u0111ene parametre u granicama izbora koje dopu\u0161taju Eurokodovi. Oni povezuju zajedni\u010dki evropski metod sa uslovima dr\u017eave u kojoj se objekat gradi. Njihova uloga nije da proizvoljno mijenjaju \u010ditav standard, ve\u0107 da popune dopu\u0161tene nacionalne izbore i daju odgovaraju\u0107a uputstva. U BiH su uz relevantne dodatke dostupne karte optere\u0107enja snijegom, vjetra, temperatura i seizmi\u010dkog hazarda. Institut, na primjer, za BAS EN 1998-1\/NA:2018 navodi njegovu zajedni\u010dku primjenu sa BAS EN 1998-1:2017 i karte seizmi\u010dkog hazarda za povratne periode od 95 i 475 godina.<\/p>\n\n\n\n
Za doma\u0107e gradili\u0161te zato nije prihvatljivo bez obrazlo\u017eenja zadr\u017eati nacionalne parametre druge dr\u017eave samo zato \u0161to strani projektant koristi poznat programski paket. Podaci o lokaciji i tlu moraju biti provjereni, a dodatni zahtjevi doma\u0107eg propisa primijenjeni gdje postoje. Nacionalna karta sama ne zamjenjuje sva potrebna geotehni\u010dka istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n
U projektnom spisu korisno je sa\u010duvati koordinate, kori\u0161tene izvore podataka, izabranu kategoriju tla i obrazlo\u017eenje relevantnih parametara. Time se omogu\u0107ava naknadna provjera. Ako do\u0111e do spora, op\u0161ta izjava da je \u201ekori\u0161ten Eurokod 8\u201d ne\u0107e razjasniti da li je seizmi\u010dko dejstvo pravilno odre\u0111eno za konkretnu parcelu.<\/p>\n\n\n\n
Primjenu Eurokodova treba organizovati od projektnog zadatka, umjesto da se pitanje standarda prvi put otvori na tehni\u010dkom pregledu. Investitor treba da obezbijedi usagla\u0161enu osnovu projektovanja, a projektant da identifikuje sistem standarda, projektni vijek, namjenu, dejstva i potrebne ulazne podatke.<\/p>\n\n\n\n
Revizija mora provjeravati su\u0161tinu prora\u010duna, a ne samo prisustvo oznaka standarda na naslovnoj strani. Va\u017eno je ispitati odnos arhitektonskog rje\u0161enja, geotehni\u010dkih podataka, konstrukcijskog modela i stvarnih optere\u0107enja. Naknadna ugradnja te\u0161ke opreme, promjena skladi\u0161nog re\u017eima ili postavljanje instalacija mogu zahtijevati novu provjeru.<\/p>\n\n\n\n
Izvo\u0111a\u010du moraju biti dostupni jasni izvedbeni zahtjevi. Prora\u010dunata nosivost nema prakti\u010dnu vrijednost ako ugra\u0111eni materijal, geometrija ili spojevi odstupaju od pretpostavki projekta. Dokumentacija o proizvodima, ispitivanjima i izvedenom stanju zato je sastavni dio dokazivanja pouzdanosti objekta, iako nije isto \u0161to i stati\u010dki prora\u010dun.<\/p>\n\n\n\n
Za postoje\u0107e objekte potreban je dodatni oprez. Ne mo\u017ee se zaklju\u010diti da je svaka starija zgrada nebezbjedna samo zato \u0161to nije projektovana prema dana\u0161njem Eurokodu. Pri rekonstrukciji ili procjeni stanja utvr\u0111uju se postoje\u0107a svojstva, obim intervencije i primjenjivi zahtjevi. Pravna ocjena zakonitosti prvobitne gradnje razlikuje se od stru\u010dne procjene dana\u0161nje bezbjednosti.<\/p>\n\n\n\n
Korisno je ve\u0107 na po\u010detku projekta sastaviti kratak dokument o osnovama projektovanja, koji zajedni\u010dki razmatraju odgovorni projektanti razli\u010ditih struka. U njemu treba povezati pretpostavljenu namjenu prostora sa nosivim sistemom, uslovima oslanjanja, dopu\u0161tenim deformacijama i zahtjevima opreme. Na primjer, konstrukcija mo\u017ee zadovoljiti provjeru nosivosti, a ipak imati pomjeranja ili vibracije neprihvatljive za osjetljivu proizvodnu liniju. Takav problem pokazuje za\u0161to uskla\u0111enost sa standardom mora biti povezana sa jasno opisanim potrebama investitora. Usagla\u0161avanje ulaznih zahtjeva smanjuje mogu\u0107nost da svaka struka zasebno izradi formalno uredan, ali me\u0111usobno neusagla\u0161en dio projekta.<\/p>\n\n\n\n
Digitalni modeli i automatizovani prora\u010duni mogu olak\u0161ati ovu koordinaciju ako su njihova ograni\u010denja poznata. Potrebno je evidentirati verziju programa, kori\u0161tene postavke i pretpostavke koje korisnik mora sam odrediti. Ako se iz jednog modela preuzimaju geometrija i optere\u0107enja, treba provjeriti da li su preneseni ispravno. Pregled rezultata mora obuhvatiti i stru\u010dnu procjenu njihove smislenosti: neuobi\u010dajeno male sile ili neo\u010dekivano velika nosivost zahtijevaju obja\u0161njenje. Tehnologija tako pru\u017ea podr\u0161ku projektantskoj odluci, dok se odgovornost ostvaruje kroz izbor modela, kontrolu podataka i obrazlo\u017eeno prihvatanje rezultata.<\/p>\n\n\n\n
Za advokata je primjena Eurokodova naro\u010dito va\u017ena pri sastavljanju ugovora o projektovanju, gra\u0111enju i nadzoru. Izraz \u201eprema evropskim standardima\u201d ostavlja previ\u0161e otvorenih pitanja. Ugovor treba povezati sa preciznim spiskom standarda, izdanjima, nacionalnim dodacima i obaveznim doma\u0107im propisima, uz jasan red prvenstva dokumentacije.<\/p>\n\n\n\n
Potrebno je urediti i postupanje kada se tokom projekta promijeni standard ili propis. Promjena tehni\u010dkog izdanja nije uvijek isto \u0161to i zakonska promjena koja zahvata postoje\u0107i projekat. Ugovor treba da odredi ko ispituje primjenjivost, ko nala\u017ee izmjenu i kako se dokazuju njene posljedice na cijenu i rok, uz o\u010duvanje prinudnih zahtjeva.<\/p>\n\n\n\n
Zamislimo ugovor za industrijsku halu u kojem nije odre\u0111eno izdanje standarda niti odgovornost za podatke o opremi. Ako dobavlja\u010d naknadno pove\u0107a optere\u0107enje, spor se mo\u017ee razviti oko dodatne armature, izmjene temelja i ka\u0161njenja. Rje\u0161enje zavisi od prvobitnog obima obaveza i dokumentovanih promjena, a ne samo od tvrdnje da je novi prora\u010dun \u201epo Eurokodu\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Kod ugovora koji obuhvataju i projektovanje i izvo\u0111enje posebno treba precizirati odgovornost za ulazne podatke, provjeru stranog projekta i lokalno odobravanje dokumentacije. Preporu\u010dljivo je ugovoriti postupak tehni\u010dkih upita i odobravanja izmjena, uz obavezu da se odluke evidentiraju. Naknadna prepiska tada postaje dokaz upravljanja rizikom, umjesto poku\u0161aja da se tek poslije nastanka tro\u0161ka utvrdi \u0161ta je bilo ugovoreno.<\/p>\n\n\n\n
Jednako je va\u017eno da tehni\u010dki zahtjevi budu dovoljno odre\u0111eni prije pribavljanja ponuda. Ako jedan ponu\u0111a\u010d ra\u010duna prema jednom skupu pretpostavki, a drugi predvi\u0111a druga\u010dija optere\u0107enja i provjere, njihove cijene ne\u0107e predstavljati uporedive obaveze. Investitor zato treba da unaprijed razjasni obim istra\u017eivanja, projektovanja, revizije i dokazivanja svojstava. Razlike u ponu\u0111enim rje\u0161enjima treba stru\u010dnom provjerom povezati sa tra\u017eenim nivoom pouzdanosti i upotrebljivosti. Tako izbor ponude dobija provjerljivu tehni\u010dku osnovu, a kasniji zahtjevi za dodatnim radovima lak\u0161e se procjenjuju prema prvobitno definisanom zadatku.<\/p>\n\n\n\n
Pozivanje na Eurokodove ne osloba\u0111a u\u010desnike odgovornosti za stru\u010dne propuste. Ako nastane o\u0161te\u0107enje, potrebno je razdvojiti pogre\u0161an projektni model, neta\u010dne podatke, nedostatak materijala, neuredno izvo\u0111enje i neodgovaraju\u0107e kori\u0161tenje ili odr\u017eavanje. Postojanje odstupanja od standarda jeste va\u017ena \u010dinjenica, ali za naknadu \u0161tete treba ispitati i primjenjivi osnov odgovornosti, uzro\u010dnu vezu i nastalu \u0161tetu.<\/p>\n\n\n\n
Vje\u0161ta\u010denje treba da bude usmjereno na konkretne tehni\u010dke i vremenske okolnosti. Nije dovoljno porediti stariji projekat sa najnovijim izdanjem bez provjere \u0161ta je bilo obavezno ili ugovoreno u relevantnom trenutku. Jednako tako, formalno po\u0161tovanje minimalnog propisa ne rje\u0161ava automatski pitanje ugovorene dodatne za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n
Za investitora i projektanta zato je zna\u010dajno \u010duvanje prora\u010dunskih modela, izvje\u0161taja o reviziji, geotehni\u010dkih elaborata, atesta, rezultata ispitivanja i pisanih naloga. Treba evidentirati i ko je, kada i na osnovu kojih informacija odobrio izmjenu. Kvalitet dokumentacije neposredno uti\u010de na mogu\u0107nost dokazivanja urednog postupanja.<\/p>\n\n\n\n
Primjena standarda ima zna\u010daj i pri razmatranju osiguranja profesionalne odgovornosti. Ugovorena polisa treba da se \u010dita zajedno sa opisom osigurane djelatnosti, vremenskim obuhvatom, isklju\u010denjima i obavezama prijavljivanja okolnosti koje mogu dovesti do zahtjeva. Ne treba pretpostavljati da pozivanje na Eurokod automatski obezbje\u0111uje pokri\u0107e svake projektantske gre\u0161ke. Za procjenu konkretnog slu\u010daja va\u017eno je \u0161ta je osigurano i kako je nastao propust. Uredna projektna dokumentacija tada poma\u017ee i tehni\u010dkom vje\u0161taku i pravnom zastupniku da razgrani\u010de doga\u0111aj, posljedice i odgovornost u\u010desnika.<\/p>\n\n\n\n
Prema objavljenom planu Evropske komisije, odnosno njenog Zajedni\u010dkog istra\u017eiva\u010dkog centra, za drugu generaciju Eurokodova odre\u0111eni su evropski rokovi nacionalne objave do 30. septembra 2027. i povla\u010denja suprotstavljenih standarda do 30. marta 2028. godine. Predvi\u0111eni su novi nacionalni dodaci i planovi prelaska. Ti evropski standardizacijski rokovi nisu sami po sebi jedinstven rok obavezne primjene na svakom gradili\u0161tu u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Za doma\u0107u praksu presudno je pra\u0107enje usvajanja pojedina\u010dnih BAS izdanja, njihovih dodataka i promjena nadle\u017enih tehni\u010dkih propisa. Projektantske organizacije treba blagovremeno da prilagode obuku, softver i interne kontrole. Investitori treba da izbjegnu ugovore koji ne razlikuju generacije i pretpostavljaju da svaka nova objava automatski mijenja ve\u0107 ugovoreni projekat.<\/p>\n\n\n\n
Eurokodovi nude zajedni\u010dku stru\u010dnu osnovu za pouzdanije i uporedivije projektovanje, ali njihova puna vrijednost zavisi od na\u010dina primjene. U BiH je potrebno povezati BAS standard, odgovaraju\u0107i nacionalni dodatak, nadle\u017eni gra\u0111evinski propis i konkretni ugovor. Nijedan od tih elemenata ne treba posmatrati izolovano.<\/p>\n\n\n\n
Za pravnu i tehni\u010dku sigurnost projekta najva\u017enije je unaprijed utvrditi \u0161ta se primjenjuje, za\u0161to se primjenjuje i ko provjerava rezultat. Dosljedan prora\u010dunski sistem, provjereni lokalni podaci i jasna dokumentacija smanjuju prostor za gre\u0161ke i sporove. Primjena Eurokodova tako postaje dio odgovornog upravljanja cijelim \u017eivotnim vijekom objekta, od prve projektne pretpostavke do njegovog odr\u017eavanja i eventualne rekonstrukcije.<\/p>\n\n\n\n
Autor: Aleksandar Saji\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Uvod Primjena Eurokodova u Bosni i Hercegovini predstavlja va\u017eno pitanje bezbjednosti gra\u0111enja, stru\u010dne odgovornosti i pravne sigurnosti investicija. Iza oznaka EN 1990\u20131999 nalazi se…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[73,113],"tags":[],"class_list":["post-1739","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanaci","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1739","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1739"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1739\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1740,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1739\/revisions\/1740"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1739"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1739"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1739"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}