Klimatske promjene mijenjaju na\u010din na koji pravo razumije za\u0161titu \u017eivotne sredine. Ekolo\u0161ki propisi tradicionalno su bili usmjereni na kontrolu zaga\u0111enja, upravljanje otpadom i za\u0161titu pojedinih prirodnih dobara. Danas se pred zakonodavca, upravu i sudove postavlja \u0161iri zadatak: kako organizovati privredu i kori\u0161\u0107enje prostora tako da se smanjuju emisije gasova sa efektom staklene ba\u0161te, a istovremeno ograni\u010davaju posljedice zagrijavanja koje vi\u0161e nije mogu\u0107e izbje\u0107i. U Bosni i Hercegovini taj zadatak dodatno uslo\u017enjavaju podijeljene nadle\u017enosti, oslonjenost dijela energetike na ugalj i ograni\u010deni kapaciteti za sprovo\u0111enje propisa. Klimatske promjene zato postaju pokreta\u010d razvoja prava, ali i provjera njegove djelotvornosti.<\/p>\n\n\n\n
Poplave, su\u0161e, toplotni talasi i \u0161umski po\u017eari pokazuju da klimatski rizik neposredno uti\u010de na sigurnost ljudi, vrijednost imovine i kontinuitet poslovanja. Svjetska banka u izvje\u0161taju za BiH nagla\u0161ava zna\u010daj izlo\u017eenosti poplavama, po\u017earima i visokim temperaturama, kao i potrebu ulaganja u prilago\u0111avanje. Ipak, pravno i nau\u010dno nije opravdano svaku pojedina\u010dnu nepogodu automatski pripisati klimatskim promjenama. \u0160tetu \u010desto pove\u0107avaju neplanska gradnja, degradacija \u0161uma, neodr\u017eavana infrastruktura i neprimjerene intervencije u vodotocima. Za pravo je presudno da prepoznatljiv rizik pretvori u obavezu prevencije, umjesto da se odgovor vlasti iscrpljuje u sanaciji posljedica i isplati pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Takav pristup zahtijeva razlikovanje ubla\u017eavanja klimatskih promjena i prilago\u0111avanja njihovim posljedicama. Ubla\u017eavanje obuhvata smanjenje emisija, energetsku efikasnost i o\u010duvanje prirodnih ponora ugljenika. Prilago\u0111avanje podrazumijeva otporniju infrastrukturu, sigurnije vodosnabdijevanje, za\u0161titu od poplava i mjere protiv posljedica ekstremnih vru\u0107ina. Ove dvije grupe mjera moraju se pravno povezati. Energetski projekat mo\u017ee doprinositi smanjenju emisija, a istovremeno biti izlo\u017een nedostatku vode ili ugro\u017eavati vrijedan ekosistem. Dobar regulatorni okvir mora omogu\u0107iti procjenu takvih odnosa, uz obrazlo\u017eeno odmjeravanje javnih interesa i raspolo\u017eivih alternativa.<\/p>\n\n\n\n
U BiH razvoj klimatskog prava polazi od slo\u017eenog institucionalnog ure\u0111enja. Zna\u010dajne nadle\u017enosti za\u0161tite \u017eivotne sredine imaju entiteti i Br\u010dko distrikt, dok u Federaciji BiH va\u017enu ulogu imaju i kantoni. Dr\u017eavni nivo u\u010destvuje u me\u0111unarodnim obavezama i koordinaciji. Evropska agencija za \u017eivotnu sredinu upravo koordinaciju, administrativne kapacitete i unapre\u0111enje pravnog okvira prepoznaje kao va\u017ene potrebe zemlje. Rascjepkanost postaje naro\u010dito problemati\u010dna kada se zajedni\u010dki cilj mora pretvoriti u uporedive evidencije emisija, uskla\u0111ene rokove i mjerljive rezultate. Rijeke, atmosferski procesi i lanci snabdijevanja ne prate administrativne granice, pa ni djelotvoran pravni odgovor ne mo\u017ee ostati zatvoren unutar njih.<\/p>\n\n\n\n
Postoje\u0107i zakoni o za\u0161titi \u017eivotne sredine ve\u0107 nude instrumente na kojima se klimatska politika mo\u017ee razvijati. Federalni zakon iz 2021. ure\u0111uje, izme\u0111u ostalog, strate\u0161ku procjenu, procjenu uticaja projekata, ekolo\u0161ke dozvole, u\u010de\u0161\u0107e javnosti i odgovornost za \u0161tetu. To pokazuje da razvoj klimatskog prava ne po\u010dinje od praznog prostora. Potrebno je, me\u0111utim, postoje\u0107e instrumente povezati sa dugoro\u010dnim klimatskim ciljevima. Predostro\u017enost nala\u017ee ozbiljno razmatranje rizika i kada postoje nau\u010dne neizvjesnosti, dok princip da zaga\u0111iva\u010d pla\u0107a opravdava raspodjelu tro\u0161kova za\u0161tite na one \u010dije aktivnosti stvaraju optere\u0107enje. Nijedan princip sam po sebi ne zamjenjuje jasno propisanu obavezu, metodologiju ili nadle\u017enost.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111unarodni okvir tom razvoju daje smjer. Pariski sporazum zahtijeva pripremanje, dostavljanje i odr\u017eavanje uzastopnih nacionalno utvr\u0111enih doprinosa, uz preduzimanje doma\u0107ih mjera ubla\u017eavanja radi ostvarivanja njihovih ciljeva. A\u017eurirani doprinos BiH iz 2021. predvi\u0111a smanjenje emisija do 2030. za 33,2 odsto u odnosu na 1990, odnosno 36,8 odsto uz me\u0111unarodnu podr\u0161ku. Ove ciljeve ne treba poistovje\u0107ivati sa neposrednim ograni\u010denjem emisija svakog preduze\u0107a. Njihovo ostvarivanje zahtijeva doma\u0107e propise, planove, finansiranje i nadzor, kojima se odre\u0111uje ko \u0161ta mora preduzeti i u kojem roku.<\/p>\n\n\n\n
Evropske integracije dodatno usmjeravaju zakonodavne promjene. Evropska komisija je u izvje\u0161taju za 2025. pozvala BiH da donese zakon o klimi na dr\u017eavnom nivou, unaprijedi strate\u0161ki okvir i uskladi pra\u0107enje, izvje\u0161tavanje, verifikaciju i akreditaciju sa evropskim pravilima. Takva preporuka ne zna\u010di da je tra\u017eeni zakon ve\u0107 usvojen niti da se cjelokupno klimatsko pravo Evropske unije neposredno primjenjuje u BiH. Ona, me\u0111utim, jasno pokazuje pravac reforme. Pravna sigurnost zahtijeva razlikovanje me\u0111unarodnih obaveza, doma\u0107ih va\u017ee\u0107ih pravila i budu\u0107eg uskla\u0111ivanja, naro\u010dito kada privrednici odlu\u010duju o ulaganjima sa vi\u0161edecenijskim vijekom kori\u0161\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n
Posebno zna\u010dajna promjena nastaje u procjeni uticaja na \u017eivotnu sredinu. Klimatski odgovorna procjena trebalo bi da ispita i doprinos projekta emisijama i njegovu ranjivost na budu\u0107e klimatske uslove. Kod hidroelektrane to zna\u010di razmatranje raspolo\u017eivosti vode, kod saobra\u0107ajnice izlo\u017eenosti poplavama i klizi\u0161tima, a kod industrijskog postrojenja mogu\u0107nosti rada tokom ekstremnih temperatura. Ovdje je rije\u010d o pravcu unapre\u0111enja metodologije i prakse, a ne o tvrdnji da je svaki takav zahtjev ve\u0107 jednako i potpuno ure\u0111en u svim dijelovima BiH. Zahtjevi moraju biti dovoljno odre\u0111eni da ih investitor mo\u017ee ispuniti, a nadle\u017eni organ provjeriti.<\/p>\n\n\n\n
Strate\u0161ka procjena omogu\u0107ava da se ista pitanja razmotre prije odlu\u010divanja o pojedina\u010dnim projektima. Ako energetski ili prostorni plan unaprijed usmjeri razvoj prema rizi\u010dnim rje\u0161enjima, naknadna procjena jednog objekta te\u0161ko mo\u017ee ispraviti posljedice takvog izbora. Zato bi klimatske projekcije, kumulativni uticaji i pore\u0111enje alternativa trebalo da postanu stvarni dio planiranja. Na primjer, izbor izme\u0111u pro\u0161irenja naselja u poplavnom podru\u010dju i kori\u0161\u0107enja bezbjednije lokacije ne predstavlja samo urbanisti\u010dko pitanje. On odre\u0111uje budu\u0107e javne tro\u0161kove, osiguranje imovine i izlo\u017eenost stanovni\u0161tva opasnosti. Pravo treba da zahtijeva obrazlo\u017eene odluke zasnovane na odgovaraju\u0107im podacima.<\/p>\n\n\n\n
Prilago\u0111avanje posebno mijenja odnos ekolo\u0161kog i gra\u0111evinskog prava. Istorijski podaci o temperaturama i padavinama mogu biti nedovoljni za infrastrukturu koja treba da traje nekoliko decenija. Razvoj propisa zato treba usmjeriti prema provjeri klimatske otpornosti, a\u017euriranju tehni\u010dkih podloga i dosljednijoj kontroli gradnje u ugro\u017eenim zonama. Sli\u010dan pristup potreban je vodnom i \u0161umarskom pravu: za\u0161tita izvori\u0161ta, o\u010duvanje tla i odr\u017eavanje vegetacije predstavljaju i mjere prilago\u0111avanja. U odre\u0111enim okolnostima o\u010duvanje mo\u010dvarnog podru\u010dja ili obnova \u0161ume mogu smanjiti rizik koji bi se ina\u010de poku\u0161avao rje\u0161avati isklju\u010divo skupim gra\u0111evinskim zahvatima.<\/p>\n\n\n\n
Energetska tranzicija otvara dodatna pitanja. Razvoj sun\u010danih i vjetroelektrana mo\u017ee smanjiti zavisnost od fosilnih goriva, ali zahtijeva odgovorno odre\u0111ivanje lokacija, dostupnu mre\u017eu i za\u0161titu prirode. Klimatska korist projekta ne opravdava zanemarivanje propisanih postupaka ili prava lokalnog stanovni\u0161tva. Za investitore je korisnije da postupci budu predvidivi i stru\u010dno vo\u0111eni nego da se standardi povremeno ubla\u017eavaju bez jasnih kriterijuma. Dugoro\u010dno, pravni okvir mora omogu\u0107iti uskla\u0111ivanje novih izvora energije, skladi\u0161tenja i potro\u0161nje, uz transparentno odlu\u010divanje o kori\u0161\u0107enju zemlji\u0161ta i odgovornosti za uklanjanje postrojenja nakon prestanka rada.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomski pritisak na reformu naro\u010dito se vidi kroz evropski mehanizam prekograni\u010dnog prilago\u0111avanja cijene ugljenika, poznat kao CBAM. Njegov kona\u010dni re\u017eim primjenjuje se od 1. januara 2026. na odre\u0111enu robu, uklju\u010duju\u0107i proizvode iz sektora gvo\u017e\u0111a i \u010delika, aluminijuma, cementa i elektri\u010dne energije. Obaveze prema tom re\u017eimu prvenstveno snose odgovaraju\u0107i uvoznici u Evropskoj uniji, ali posljedice osje\u0107aju i proizvo\u0111a\u010di u BiH. Kupci tra\u017ee pouzdane podatke o ugra\u0111enim emisijama, a tro\u0161ak ugljenika uti\u010de na komercijalne pregovore. Zbog toga pra\u0107enje emisija postaje pitanje pristupa tr\u017ei\u0161tu, konkurentnosti i ugovorne odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n
Za doma\u0107a preduze\u0107a to zna\u010di potrebu ure\u0111ivanja odgovornosti za dostavljanje podataka, provjeru obra\u010duna i raspodjelu dodatnih tro\u0161kova. Ugovori sa kupcima i dobavlja\u010dima treba da razjasne postupanje kada se podaci poka\u017eu neta\u010dnim ili kada regulatorna promjena uti\u010de na cijenu. Banke i investitori mogu zahtijevati dodatne dokaze o otpornosti projekta i njegovoj emisijskoj putanji, zavisno od svojih pravila i ugovorenih uslova. Klimatski rizik tako ulazi u dubinsku pravnu analizu, obezbje\u0111enja i procjenu vrijednosti imovine. Ekolo\u0161ko pravo sve vi\u0161e djeluje zajedno sa privrednim, finansijskim i obligacionim pravom.<\/p>\n\n\n\n
Uspostavljanje pouzdanog sistema podataka zato zaslu\u017euje posebno mjesto. Bez uporedivih mjerenja i provjerljivih obra\u010duna te\u0161ko je ocijeniti da li odre\u0111ena mjera stvarno smanjuje emisije ili samo mijenja na\u010din njihovog prikazivanja. Budu\u0107i propisi trebalo bi da jasno urede obveznike izvje\u0161tavanja, metodologije, rokove, ovla\u0161\u0107enja verifikatora i posljedice neta\u010dnog izvje\u0161tavanja. Istovremeno je potrebno za\u0161tititi opravdano povjerljive poslovne podatke, uz o\u010duvanje prava javnosti na informacije od zna\u010daja za \u017eivotnu sredinu. Poseban problem predstavlja mogu\u0107nost da razli\u010diti organi od istog privrednika tra\u017ee me\u0111usobno neusagla\u0161ene podatke. Koordinacija evidencija bila bi konkretan doprinos i za\u0161titi klime i smanjenju administrativnog optere\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n
Zna\u010dajan prostor razvoja postoji i u javnom tro\u0161enju. Pri nabavci vozila, obnovi javnih zgrada ili izgradnji saobra\u0107ajne infrastrukture trebalo bi, u granicama va\u017ee\u0107ih pravila, razmatrati tro\u0161kove tokom cijelog vijeka kori\u0161\u0107enja i otpornost na klimatske rizike. Najni\u017ea po\u010detna cijena ne mora zna\u010diti najmanji ukupni tro\u0161ak ako objekat zahtijeva veliku potro\u0161nju energije ili \u010deste popravke nakon poplava. Takvi kriterijumi moraju biti povezani sa predmetom nabavke, mjerljivi i jednako primjenjivi na ponu\u0111a\u010de. Klimatski ciljevi ne bi smjeli postati izgovor za proizvoljne uslove, ograni\u010davanje konkurencije ili pogodovanje odre\u0111enom proizvo\u0111a\u010du. Potrebno je povezati ekolo\u0161ku opravdanost sa integritetom postupka.<\/p>\n\n\n\n
Promjene su relevantne i za osiguranje. Ve\u0107a izlo\u017eenost odre\u0111enim opasnostima mo\u017ee uticati na dostupnost pokri\u0107a, premiju i ugovorena isklju\u010denja. Vlasnik objekta zato treba da razumije da li polisa obuhvata poplavu, klizi\u0161te ili prekid poslovanja i koje preventivne obaveze preuzima. Za zakonodavca se otvara pitanje kako podsta\u0107i prevenciju i odr\u017eati dostupnost za\u0161tite, bez stvaranja o\u010dekivanja da \u0107e javni bud\u017eet nadoknaditi svaku \u0161tetu. Razvoj prava u toj oblasti zahtijeva pa\u017eljivo povezivanje ugovorne slobode, informisanja osiguranika i politike upravljanja katastrofalnim rizicima, uz realno sagledavanje mogu\u0107nosti tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Sudska za\u0161tita predstavlja drugi va\u017ean pravac razvoja. Evropski sud za ljudska prava je u presudi Verein KlimaSeniorinnen Schweiz i drugi protiv \u0160vajcarske, od 9. aprila 2024, utvrdio povrede prava iz \u010dlanova 8. i 6. Konvencije. Sud je razvio standarde pozitivnih obaveza dr\u017eave u za\u0161titi od ozbiljnih posljedica klimatskih promjena i pristupa sudu. Predmet je istovremeno pokazao zna\u010daj procesnih uslova: prihva\u0107en je polo\u017eaj udru\u017eenja, dok pojedina\u010dne podnositeljke nisu ispunile zahtjeve za status \u017ertve. Presuda zato ne uspostavlja neograni\u010deno pravo svakoga da pokrene bilo koji klimatski spor.<\/p>\n\n\n\n
Za BiH je ta praksa relevantna zato \u0161to Ustav predvi\u0111a neposrednu primjenu Evropske konvencije i njen prioritet nad ostalim zakonima. Ipak, presuda protiv \u0160vajcarske ne nala\u017ee BiH automatski identi\u010dan paket mjera niti unaprijed odre\u0111uje ishod doma\u0107eg spora. Ona pru\u017ea standarde za tuma\u010denje obaveza vlasti. Budu\u0107i postupci mogli bi otvoriti pitanja adekvatnosti za\u0161tite posebno izlo\u017eenih ljudi ili obrazlo\u017eenosti odluka koje zanemaruju ozbiljne rizike. U svakom predmetu ostaju va\u017eni nadle\u017enost, pravni interes, iscrpljivanje pravnih sredstava i pouzdani dokazi o ugro\u017eavanju za\u0161ti\u0107enog prava.<\/p>\n\n\n\n
Pravo javnosti da u\u010destvuje u odlu\u010divanju dobija dodatnu te\u017einu. BiH je ugovorna strana Arhuske konvencije, koja povezuje pristup informacijama, u\u010de\u0161\u0107e javnosti i pristup pravosu\u0111u u pitanjima \u017eivotne sredine. Klimatske odluke zahtijevaju da podaci budu dostupni dok su alternative jo\u0161 otvorene. Objavljivanje obimne studije neposredno prije isteka roka te\u0161ko mo\u017ee obezbijediti smisleno u\u010de\u0161\u0107e. Unapre\u0111enje prakse podrazumijevalo bi razumljive sa\u017eetke, dostupne evidencije i obrazlo\u017een odgovor na primjedbe. Time se ne garantuje saglasnost svih u\u010desnika, ali se pove\u0107ava mogu\u0107nost da odluka bude zakonita, kvalitetna i dru\u0161tveno prihvatljiva.<\/p>\n\n\n\n
Odgovornost za \u0161tetu ostaje naro\u010dito osjetljiva oblast. Kod globalnih emisija \u010desto je te\u0161ko povezati pona\u0161anje jednog subjekta sa pojedina\u010dnim gubitkom. Jasnije situacije mogu nastati kada se \u0161teta uve\u0107a zbog konkretnog propusta, poput neodr\u017eavanja za\u0161titne infrastrukture ili zanemarivanja poznate opasnosti prilikom projektovanja. Ni tada odgovornost nije automatska: moraju se ispitati propisana du\u017enost, povreda, uzro\u010dna veza i drugi uslovi odgovaraju\u0107eg re\u017eima. Klimatske projekcije mogu uticati na ocjenu predvidivosti doga\u0111aja, ali same ne ukidaju mogu\u0107nost pozivanja na vi\u0161u silu. Sve vi\u0161e \u0107e se razmatrati \u0161ta je razumno pa\u017eljiv subjekt mogao znati i preduzeti.<\/p>\n\n\n\n
Pravedna raspodjela tro\u0161kova predstavlja uslov odr\u017eivosti reforme. Zatvaranje rudnika ili promjena na\u010dina grijanja ne poga\u0111aju jednako sve gra\u0111ane. Radnicima su potrebni ostvarivi programi prekvalifikacije i zapo\u0161ljavanja, lokalnim zajednicama zamjenske razvojne mogu\u0107nosti, a energetski ugro\u017eenim doma\u0107instvima dostupna podr\u0161ka. Subvencije treba oblikovati transparentno, sa provjerljivim kriterijumima i ciljevima. U suprotnom, teret tranzicije mo\u017ee pasti na one koji imaju najmanju mogu\u0107nost da mu se prilagode. Pravna predvidivost podrazumijeva i razuman raspored promjena, kako bi se izbjeglo dugotrajno odlaganje pra\u0107eno naglim i te\u0161ko ostvarivim zahtjevima.<\/p>\n\n\n\n
Dalji razvoj ekolo\u0161kog prava u BiH zato treba mjeriti kvalitetom sprovo\u0111enja. Potrebni su uskla\u0111eni podaci, stru\u010dna uprava, djelotvoran nadzor i stabilno finansiranje, uz jasnu vezu izme\u0111u planova i pojedina\u010dnih odluka. Posebno je va\u017eno obrazovati pravnike, projektante i javne slu\u017ebenike za razumijevanje klimatskih dokaza. Dono\u0161enje novih zakona ima smisla ako njihove odredbe mogu biti primijenjene i kontrolisane. Klimatske promjene ve\u0107 preoblikuju sadr\u017eaj pravne pa\u017enje i odgovornosti; zadatak BiH je da taj razvoj pretvori u pravovremenu za\u0161titu ljudi i prirode, sigurnije investicije i razvoj koji budu\u0107im generacijama ne\u0107e ostaviti nesrazmjeran teret.<\/p>\n\n\n\n
Autor: Aleksandar Sajic<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Klimatske promjene mijenjaju na\u010din na koji pravo razumije za\u0161titu \u017eivotne sredine. Ekolo\u0161ki propisi tradicionalno su bili usmjereni na kontrolu zaga\u0111enja, upravljanje otpadom i za\u0161titu…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[73,77],"tags":[],"class_list":["post-1751","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanaci","category-newsletter"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1751","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1751"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1751\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1752,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1751\/revisions\/1752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1751"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1751"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1751"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}