Za ve\u0107inu ljudi najve\u0107u dilemu predstavlja da li uzeti Heineken, Tuborg,\nJelen, Lav ili doma\u0107i Nektar. Za neke je pitanje od odlu\u010duju\u0107eg zna\u010daja da li\nuzeti tamno ili svijetlo. Naravno, samo rijetki ne\u0107e znati ta\u010dan odgovor na\npitanje o \u010demu je rije\u010d, a radi se o \u201enjegovom veli\u010danstvu\u201c, pivu.<\/p>\n\n\n\n
Industrija proizvodnje piva zauzima zna\u010dajno\nmjesto u svijetu, posebno u\nzemljama koje veliki dio svojih prihoda ostvaruju upravo proizvodnjom i\nprodajom piva, te se isti\u010de kao djelatnost koja zapo\u0161ljava veliki broj ljudi, i\nu kojoj se obr\u0107u velika nov\u010dana sredstva. Pravi primjer \u201epivskih zemalja\u201c jesu \u010ce\u0161ka,\nNjema\u010dka ili Engleska, gdje mo\u017eete da konzumirate na desetine, odnosno stotine\nrazli\u010ditih vrsta piva, i da u svakom od njih prona\u0111ete ne\u0161to posebno. U takvim\ndr\u017eavama, proizvodnja piva predstavlja jednu od glavnih grana prehrambene\nproizvodnje, dok isto ne mo\u017eemo re\u0107i za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Republiku\nSrpsku. Konkretno, glavni problem sa kojim se suo\u010dava Bosna i Hercegovina jeste\nveliki broj uvoznih piva na tr\u017ei\u0161tu, a doma\u0107i prozvo\u0111a\u010di piva u takvoj tr\u017ei\u0161noj\nutakmnici ne mogu da se izbore sa nelojalnom konkurencijom. <\/p>\n\n\n\n
Nadle\u017ene dr\u017eavne\ninstitucije se ne trude da pru\u017eanjem odgovoraju\u0107e pomo\u0107i, bila ona\nadministrativne, ili pak finansijske prirode, pomognu doma\u0107e proizvo\u0111a\u010de piva,\nodnosno pivare, te da na taj na\u010din uop\u0161teno uti\u010du na pove\u0107anje potro\u0161nje\ndoma\u0107ih proizvoda i pobolj\u0161anje cjelolokupnog privrednog ambijenta. Ovo nikako\nne zna\u010di da bismo npr. trebali zabraniti uvoz piva inostranih proizvo\u0111a\u010da.\nNaprotiv, treba omogu\u0107iti \u0161to ve\u0107em broju proizvo\u0111a\u010da da svoje proizvode, u\novom slu\u010daju pivo, uvezu u BiH, odnosno Republiku Srpsku. Ali, pri tome,\nnadle\u017eni organi i institucije trebali bi striktno ispo\u0161tovati zakonske i\npodzakonske propise koji se prvenstveno odnose na uvoz prehrambenih proizvoda,\nnjihovu zdravstvenu ispravnost i kvalitet, ozna\u010davanje i deklarisanje takvih\nprozvoda itd. Ne smiju se de\u0161avati situacije da uvozna piva na tr\u017ei\u0161tu BiH\npronalaze svoje mjesto bez po\u0161tovanja naprijed navedenih kriterijuma, odnosno\nizigravanja i zaobila\u017eenja zakonskih i podzakonskih propisa, a da sa druge\nstrane, doma\u0107a piva skoro da i ne mogu da budu dostupna na tr\u017ei\u0161tu susjednih\nzemalja, kao i drugih zemalja \u0161irom Europe. Poznat je slu\u010daj izvoza u Srbiju banjalu\u010dkog\nbrenda, Nektar piva, koji je uzgred ostao samo na poku\u0161aju, i to zbog banalnog\nrazloga. <\/p>\n\n\n\n
Na deklaraciji limenke\npiva nije bilo nazna\u010deno da se radi \u201esvetlom\u201c pivu, ve\u0107 je navedeno da je rije\u010d\no \u201esvijetlom\u201c pivu. Nadle\u017eni carinski organi Srbije pravdali su to \u010dinjenicom\nda rije\u010d svijetlo nije u duhu srpskog jezika, te da \u0107e to dovesti u zabludu\npotro\u0161a\u010de iz Srbije. Zaista nije mogu\u0107e na\u010di\nzajedni\u010dku vezu izme\u0111u ova dva pojma, i zaista bi potro\u0161a\u010di u Srbiji bili\ndovedeni u situaciju da ne razumiju koju vrstu pivu konzumiraju, pa je u neku\nruku razumljiva odluka nadle\u017enih organa Srbije da zabrane uvoz po\u0161iljke Nektar\npiva iz Bosne i Hercegovine. Ma niste pogrije\u0161ili, u pomenutoj konstataciji se\nironi\u010dnim tonom osvr\u0107em na zabranu uvoza\npiva iz BiH, odnosno Republike Srpske, a posebno iz razloga \u0161to kod nas mo\u017ee\u0161 bez\nproblema da uzme\u0161 pivo na kojem pi\u0161e \u201esvetlo\u201c pivo, mo\u017ee da bude navedeno i\nsamo \u201ebeer\u201c ili pak \u201epilsner beer\u201c, \u201elager beer\u201c, \u201eweissbier\u201c, pa ko se sna\u0111e,\nsna\u0111e.<\/p>\n\n\n\n
Kako se izboriti sa\novakvom situacijom, \u0161ta preduzeti da bi doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di piva bili dovedeni u\nravnopravan polo\u017eaj sa inostranim, pitanja su na koja je lako dati odgovor,\nsamo kada bi postojala iskrena volja i \u017eelja nadle\u017enih organa. Kao prvo,\nukoliko se nastavi praksa omalova\u017eavanja proizvoda iz BiH, odnosno Republike\nSrpske od strane drugih zemalja, neophodno je da nadle\u017ene institucije razmisle\no uvo\u0111enju recipro\u010dnih mjera prema zemljama koje vr\u0161e diskriminaciju prilikom\nizvoza doma\u0107ih proizvoda. Tako\u0111e, prilikom uvoza inostranih proizvoda u na\u0161u\nzemlju, trebalo bi eventualno poo\u0161triti mjere, te dosljedno sprovoditi\npostoje\u0107e zakonom i podzakonskim aktima propisane uslove i standarde. Ne bi bilo\nlo\u0161e da se razmotri i mogu\u0107nost smanjenja akciza na pivo, a radi finansijskog\nrastere\u0107enja doma\u0107ih proizvo\u0111a\u010da piva, te da se ta sredstva usmjere na ulaganja\nkoja \u0107e doprinijeti pove\u0107anju obima proizvodnje. <\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, ne\u0161to \u0161to posebno izaziva revolt i ogor\u010denje u meni jeste \u010dinjenica da u velikom broju ugostiteljskih objekata, konkretno u Banjoj Luci, ne mogu da popijem doma\u0107e pivo. Primoran sam ili da popijem pivo proizvedeno u stranoj zemlji ili da ustanem i odem. Ovo naravno samo ako u tom trenutku ne dolazi u obzir da moje nepce osjeti bilo \u0161ta drugo osim dobro poznatog spoja ukusa hmelja, je\u010dma i vode. \u0160ta se krije iza ovakve poslovne politike banjalu\u010dkih ugostitelja, nije prevelika tajna. Jednostavno, stvar je finansijske prirode, jer nisu imuni na ponude distributera inostranih piva da iz svog \u201easortimana\u201c u potpunosti izbace doma\u0107e pivo, a zauzvrat dobiju ili pozama\u0161na nov\u010dana sredstva ili dobrobiti i koristi robnog karaktera, kao \u0161to je recimo opremanje i adaptacija cjelokupnog objekta, sa enterijerom koji odi\u0161e simbolima i znakovima odre\u0111ene vrste piva. Mo\u017eete da zamislite apsurdnu situaciju da turista ili putnik namjernik koji do\u0111e u grad na Vrbasu, i koji u jednom od ugostiteljskih objekata zatra\u017ei doma\u0107e pivo, dobije negativan odgovor na svoj zahtjev, i u najmanju ruku ostane u \u010dudu. <\/p>\n\n\n\n
Autor: Ognjen Bogdani\u0107, e-mail: ognjen@afsajic.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Za ve\u0107inu ljudi najve\u0107u dilemu predstavlja da li uzeti Heineken, Tuborg, Jelen, Lav ili doma\u0107i Nektar. Za neke je pitanje od odlu\u010duju\u0107eg zna\u010daja da…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[75],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/549"}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=549"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/549\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":585,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/549\/revisions\/585"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=549"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=549"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=549"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}