Naziva se modelom budu\u0107nosti, navode se primjeri\niz regiona i svijeta kao dokaz o uspje\u0161no ostvarenom javno-privatnom\npartnerstvu. Ovaj put ne\u0107emo ulaziti u detalje oko toga \u0161ta je javno-privatno partnerstvo,\npod pretpostavkom da je to ve\u0107inom poznato, ali nije na odmet spomenuti i to\nvrlo pojednostavljeno, da je rije\u010d o obliku saradnje izme\u0111u javne vlasti i\nprivatnih preduze\u0107a, investitora kao privatnih partnera u cilju povjeravanja\nobavljanja odre\u0111enih djelatnosti privatnom partneru, a koje obi\u010dno vr\u0161i dr\u017eava.\nNa taj na\u010din se posti\u017ee ekonomi\u010dnost za obe strane koje imaju vi\u0161estruke\nkoristi od takvih projekata, a prije svega korist imaju i gra\u0111ani kao korisnici\nusluga. <\/p>\n\n\n\n
U na\u0161oj dr\u017eavi su skoro svi ve\u0107 prepoznali vrijednost projekata JPP, me\u0111utim, ono \u0161to i dalje ostaje kao jedna porazna \u010dinjenica jeste da do danas nemamo registrovan nijedan takav projekat. Naravno postoje razni modeli kvazi JPP-a u RS i FBIH, ali ne postoji nijedan sproveden u skladu sa relevantnim zakonom o JPP-u i va\u017ee\u0107im podzakonskim propisima. Mnogi od tih projekata podvode se pod drugi vid saradnje i partnerstva, izbjegavaju\u0107i da se konkretan projekat vodi kao projekat JPP-a, iako se u praksi \u010desto predstavljaju upravo kao JPP projekti. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Postavlja se opravdano i neizbje\u017eno pitanje – u \u010demu je klju\u010dni problem? Da li nedovoljna zainteresovanost privatnih partnera da u\u0111u u jedan takav projekat sa vlastima u BIH – dakle RS i FBIH? Iskustvo na\u0161e advokatske kancelarije i drugi primjeri u praksi svjedo\u010de da nije tako. Privatni pratneri \u2013 dakle kompanije razli\u010ditih profila su zainteresovane da prihvate rizik projekta JPP i da se upuste u njegovu realizaciju o\u010dekuju\u0107i naravno tu odre\u0111enu korist i za sebe. <\/p>\n\n\n\n
BIH nije u potpunosti inertna kada je u pitanju promocija stranog ulaganja, ali isto tako nije ni pretjerano agilna po tom pitanju. Ali recimo da \u0161to se toga ti\u010de klima nije nepovoljna. Dakle privatni partneri, bez obzira na odre\u0111enu reputaciju na\u0161ih prostora od ranije, pogotovo kada je rije\u010d o strancima, ipak \u017eele da se uklju\u010de u projekte JPP-a. U kojem grmu onda le\u017ei zec? Mo\u017eda ipak u pravnom okviru koji obuhvata ovo pitanje. <\/p>\n\n\n\n
Republika Srpska ima jedan zakon koji reguli\u0161e JPP, dok FBIH ima zakone po kantonima, a tu je i zakon Br\u010dko Distrikta BiH. Istini za volju Br\u010dko Distrikt, kako se navodi, ima registrovan jedan projekat javno privatnog partnerstva, a to je Klinika za lije\u010denje dijaliziranih bolesnika Fresenius u Distriktu Br\u010dko.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od glavnih problema i dilema u FBIH jeste primjena ovih zakona i bojazan nosilaca vlasti da \u0107e njihovom primjenom prekr\u0161iti odredbe nekog drugog zakona ili da ih ne\u0107e primijeniti na odgovaraju\u0107i na\u010din zbog \u010dega pose\u017eu za drugim rje\u0161enjima kod konkretnih projekata. Pravna nesigurnost je dakle ono \u0161to predstavlja glavni faktor rizika u samom startu kod nosilaca javne vlasti. U RS relevantni zakon na\u010delno reguli\u0161e ovu materiju, dok je samo provo\u0111enje postupka izbora partnera u JPP regulisano Uredbom. Iako ovaj zakon u RS na prvi pogled ne djeluje kao prepreka, va\u017eno je ukazati na neke od stavki (iz Uredbe) koje su ozbiljan potencijalni problem za privatnog partnera, ako se uzme u obzir da \u010ditav postupak dodjele ugovora o JPP podrazumijeva dugu i komplikovanu proceduru:<\/p>\n\n\n\n
Vlada zadr\u017eava diskreciono pravo da, bez obzira na saglasnosti Ministarstva i nadle\u017enog ministarstva, obustavi postupak odobrenja ugovora, uz mogu\u0107nost pravi\u010dne naknade za nastale tro\u0161kove privatnom partneru.<\/em> (\u010clan 19. Stav 4. Uredbe).<\/p>\n\n\n\n Zemlje u regionu, za razliku od na\u0161e, ipak imaju uspje\u0161niju praksu \u0161to se ti\u010de projekta JPP, pogotovo kad je rije\u010d o Srbiji koja je ostvarila odre\u0111ene kapitalne projekte na tom polju. Zakonska rje\u0161enja susjednih zemalja nisu drasti\u010dno razli\u010dita od na\u0161eg zakonodavstva, ali o\u010digledno postoje povoljniji uslovi za realizaciju projekata JPP \u2013 koji su to konkretno \u2013odgovor bi trebalo da daju nadle\u017ena tijela. Samo je pitanje da li takva tijela koja su konkretno zadu\u017eena za tu oblast uop\u0161te imamo? Odgovor je nemamo. <\/p>\n\n\n\n Srbija i Hrvatska imaju Komisiju\/agenciju za javno-privatno partnerstvo koje se bave ovom materijom, za razliku od na\u0161e dr\u017eave. U izvje\u0161taju komisije za javno privatno partnerstvo Republike Srbije, objavljenom na web stranici 10.04.2018. godine, stoji da je Komisija na 54 od 86 prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva sa ili bez elemenata koncesije dala pozitivno mi\u0161ljenje. Ovo je izuzetno velika i zna\u010dajna stavka pogotovo kad se uzme u obzir da u na\u0161oj dr\u017eavi jo\u0161 nije odobren nijedan zvani\u010dan projekat JPP-a. Me\u0111utim, ne treba svakako zaboraviti da je u BIH\u00a0 formiran projekat “Javno privatno partnerstvo” Ureda koordinatora za reformu javne uprave koji je finansiran iz sredstava Fonda za reformu javne uprave, a ima za cilj pribli\u017eavanje koncepta javno-privatnog partnerstva \u0161iroj stru\u010dnoj javnosti. Svakako treba o\u010dekivati da \u0107e ovaj projekat doprinijeti razvoju ideje ali \u0161to je bitnije, prakse u pogledu JPP-a. Ono \u0161to je svakako potrebno jeste da se (kona\u010dno) nadle\u017ena tijela ozbiljnije pozabave ovim pitanjima ukoliko \u017eelimo da projekti JPP-a za\u017eive, a ne da budu jo\u0161 jedna atraktivna i neprimjenjiva \u201enovina\u201c. <\/p>\n\n\n\n Autor tekst: Milica Karadza, e-mail: milica@afsajic.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Naziva se modelom budu\u0107nosti, navode se primjeri iz regiona i svijeta kao dokaz o uspje\u0161no ostvarenom javno-privatnom partnerstvu. Ovaj put ne\u0107emo ulaziti u detalje…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[75],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/564"}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=564"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/564\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":565,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/564\/revisions\/565"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=564"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=564"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=564"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}