U dana\u0161njem\nvremenu i poslovnom svijetu svjedoci smo razli\u010ditih zloupotreba du\u017enika tj.\nizbjegavanja ispunjenja obaveza prema povjeriocima na razli\u010dite na\u010dine. Iskustvo\npokazuje da insolventan du\u017enik \u010desto poku\u0161ava izbje\u0107i svoje obaveze. Na\u0161a\nzakonska regulativa ne pru\u017ea najsigurniju za\u0161titu povjerilaca u tom pogledu a\njedan od instituta kojima se jo\u0161 od starog Rima poku\u0161avaju osujetiti ti\npoku\u0161aji du\u017enika jeste institut pobijanja.<\/p>\n\n\n\n
Ustanova\npobijanja je u na\u0161e pravo dospjela iz njema\u010dkog zakonodavstva i to konkretno\nputem austrijske kodifikacije, a time iz njema\u010dke pravne terminologije u na\u0161u i\nizrazi pobijanje i pobijati. Institut pobijanja i tu\u017ebu Actio Pauliana\npoznavalo je jo\u0161 Rimsko pravo.<\/p>\n\n\n\n
Pobijanje\ndu\u017enikovih pravnih radnji je institut obligacionog prava putem kojeg svaki\npovjerilac dospjelog potra\u017eivanja mo\u017ee pobijati pravnu radnju svog du\u017enika koja\nje preduzeta na \u0161tetu povjerioca. Povjerilac \u0107e naj\u010de\u0161\u0107e tu\u017ebom zahtijevati\npobijanje du\u017enikovih pravnih radnji i to tako \u0161to \u0107e tra\u017eiti da se du\u017enikove\npravne radnje oglase prema njemu bez pravnog dejstva i to u onom obimu koji je\npotreban da se povjerio\u010devo potra\u017eivanje u potpunosti podmiri. Povjerilac ima\npravo pobijanja bez obzira da li je njegovo potra\u017eivanje nastalo prije ili\nposlije pobijane radnje du\u017enika. Povjerilac koji vr\u0161i pobijanje zove se\npobija\u010d, a njegov zahtjev usmjeren protiv tre\u0107eg lica s kojim je du\u017enik\npreduzeo osporavanu pravnu radnju. Tre\u0107e lice se naziva protivnik pobijanja.<\/p>\n\n\n\n
Pobijanjem\nse ina\u010de reguli\u0161e pravni institut poznat jo\u0161 u rimskom pravu pod nazivom\npaulijanske tu\u017ebe (action Pauliana). Naime, i pobijanje i paulijanska tu\u017eba\novla\u0161\u0107uju povjerioce da radi naplate svojih potra\u017eivanja mogu, pod odre\u0111enim\nuslovima obarati imovinska raspolaganja i izvesne druge postupke svojih\ninsolventnih du\u017enika. Objema je zajedni\u010dka svrha za\u0161tita povjerilaca od\nnesavjesnih i nemarnih du\u017enika u krajnjoj liniji za\u0161tita kredita.<\/p>\n\n\n\n
Pobijanje\nkao Pravni institut pojavljuje se u dva oblika: u obliku pobijanja u ste\u010daju i\nu obliku pobijanja izvan ste\u010daja. Zakon o obligacionim odnosima reguli\u0161e samo\none slu\u010dajeve kad nije pokrenut ste\u010dajni postupak. Svrha pobijanja izvan\nste\u010daja je namirenje jednog povjerioca i pravna radnja se samo prema njemu\nprogla\u0161ava neva\u017ee\u0107om i to samo do iznosa potrebnog za namirenje njegovog\npotra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n
U pravne\nradnje koje mogu biti predmet pobijanja ulaze tako: ugovori, kvaziugovori,\njednostrane izjave volje, fakti\u010dke radnje, propu\u0161tanja, simulovani pravni\nposlovi i protivpravne radnje. <\/p>\n\n\n\n
Kad se\ndu\u017enikovo raspolaganje sastoji iz 2 odvojena akta, onda je za pobijanje cijele\npravne radnje dovljno da se ma koji od tih akata mo\u017ee pobijati (modus\nacquirendi i iustus titulus).<\/p>\n\n\n\n
O\u0161te\u0107enje\npovjerilaca je uvijek individualno i vezano je za odre\u0111enog povjerioca i za\nta\u010dno odre\u0111eno potra\u017eivanje. Ako povjerilac \u017eeli da se naplati za vi\u0161e svojih\npotra\u017eivanja, a dovoljno mu je da pobije jednu du\u017enikovu radnju, tada \u0107e on\nmorati podnijeti onoliko tu\u017ebi koliko ima posebnih potra\u017eivanja bez obzira \u0161to\npobija samo jedan du\u017enikov akt.<\/p>\n\n\n\n
<\/strong>Za uspje\u0161no pobijanje\ndu\u017enikovih pravnih radnji potrebno je da se ispune op\u0161ti i posebni uslovi\npobijanja i to na na\u010din \u0161to se op\u0161ti uslovi pobijanja moraju kumulativno\nispuniti, a od posebnih uslova dovoljno je da se ispuni alternativno bilo koji\nod uslova.<\/p>\n\n\n\n Op\u0161ti uslovi\npobijanja dospjelosti\npovjerio\u010devog potra\u017eivanja su:insolventnost du\u017enika i\npravna radnja du\u017enika preduzeta na \u0161tetu povjerioca. Posebni uslovi pobijanja\nsadr\u017eani su u \u010detiri posebne paulijanske tu\u017ebe i to: dolozna, kulpozna,\nporodi\u010dna i kvazi paulijanska tu\u017eba.<\/p>\n\n\n\n Podizanje\ndolozne paulijanske tu\u017ebe mogu\u0107e je u onim slu\u010dajevima kad je du\u017enik svjesno\npreduzeo pravnu radnju da takvom radnjom nanosi \u0161tetu povjeriocu. U tom smislu\nZOO u \u010dlanu 281. St.1. navodi da je \u201cdu\u017enik znao\u201d da svojim raspolaganjem\nnanosi \u0161tetu svojim povjeriocima. Izuzev du\u017enikove namjere o\u0161te\u0107enja\npovjerilaca dolozne tu\u017ebe moraju se ostvariti i drugi uslovi. Prije svega mora\nse raditi o teretnom raspolaganju, a svijest o o\u0161te\u0107enju povjerilaca radnjom\nkoja se pobija, kod du\u017enika mora postojati u momentu preduzimanja te radnje.\nPovjerilac mora doloznu tu\u017ebu podnijeti u roku od godinu dana od preduzete\npravne radnje, odnosno od dana kada je trebalo preduzeti propu\u0161tenu radnju.<\/p>\n\n\n\n Za\npodizanje ove tu\u017ebe potrebno je da se radi o teretnom raspolaganju du\u017enika na\n\u0161tetu povjerioca, te da u vrijeme raspolaganja du\u017enik nije znao da pravnom\nradnjom nanosi \u0161tetu povjeriocima ali je mogao znati da je upotrebio pa\u017enju\ndobrog doma\u0107ina, odnosno dobrog privrednika. Rok za podno\u0161enje kulpozne tu\u017ebe\niznosi godinu dana od dana kada je preduzeta pobijana radnja, odnosno od dana\nkada je trebalo preduzeti propu\u0161tenu radnju.<\/p>\n\n\n\n Zakon o\nobligacionim odnosima je omogu\u0107io povjeriocu alternativno kori\u0161tenje svog prava\n(dolozna i kulpozna) ili kombinaciju ovih elemenata u smislu da ih mo\u017ee\nkoristiti na na\u010din \u0161to \u0107e iz jedne tu\u017ebe uzeti jedan a iz druge tu\u017ebe drugi\nelement. Ovim je Zakon o\nobligacionim odnosima pobolj\u0161ao polo\u017eaj povjerioca.<\/p>\n\n\n\n U\nslu\u010dajevima kad du\u017enik preduzme radnju u korist svog bra\u010dnog druga (supruga)\nili nekog \u010dlana bli\u017ee familije, tada se opravdano pretpostavlja da je takva\nradnja preduzeta na \u0161tetu povjerioca ako ne postoji dovoljno druge imovine iz\nkoje bi se on mogao namiriti. Ovakve radnje du\u017enika mogu se pobijati porodi\u010dnom\npaulijanskom tu\u017ebom pod odre\u0111enim uslovima. Kao i kod prethodne dvije prvi\nuslov je isti a to je da je potrebno da protivnik pobijanja du\u017enikovu imovinu\nstekao teretnim raspolaganjem. Drugi uslov je da je pobijano raspolaganje\nu\u010dinjeno u korist du\u017enikovog bra\u010dnog druga (supruga) ili srodnika po krvi u\npravoj liniji, ili u pobo\u010dnoj liniji do \u010detvrtog stepena, ili po tazbini do\nistog stepena. <\/p>\n\n\n\n Povjerilac\nnije u obavezi dokazivati svijest du\u017enika i protivnika pobijanja o nano\u0161enju\n\u0161tete povjeriocu. Teret dokazivanja je na suprotnoj strani. Porodi\u010dna\npaulijanska tu\u017eba mora se podnijeti u roku od 3 godine od preduzimanja pravne\nradnje ili od kad je trebalo preduzeti propu\u0161tenu radnju.<\/p>\n\n\n\n Ovom tu\u017ebom\nse pobijaju besplatna raspolaganja du\u017enika na \u0161tetu povjerioca. Ako du\u017enik\nbesplatnim raspolaganjem dovodi sebe u insolventno stanje tako da nije u\nmogu\u0107nosti ispuniti svoje obaveze prema povjeriocima, tada se pretpostavlja da\ni on i tre\u0107e lice znaju da se ovakvim radnjama nanosi \u0161teta. Ova pretpostavka\nje neoboriva (praesumtio iuris et de iure). <\/p>\n\n\n\n Da bi uspio\ns tu\u017ebom povjerilac mora dokazati da je du\u017enik besplatno raspolagao svojom imovinom\ni tu\u017ebu mora podnijeti u roku od 3 godine, od preduzimanja pravne radnje,\nodnosno od dana kada je trebalo preduzeti propu\u0161tenu radnju.<\/p>\n\n\n\n Pod\nbesplatnim raspolaganjem posebno se podrazumijevaju ugovor o poklonu, odricanje\nod nasledstva, oprost duga, beskamatni zajam, preuzimanje duga i sl.<\/p>\n\n\n\n Povjerioci\nne mogu pobijati tri posebna vida ugovora o poklonu a to su uobi\u010dajeni prigodni\ndarovi, nagradni darovi i darovi u\u010dinjeni iz zahvalnosti.<\/p>\n\n\n\n Na kraju\nva\u017eno je pomenuti da postoje odre\u0111ene dileme prilikom primjene ovog instituta.\nPrva dilema je koga tu\u017eiti u slu\u010daju pobijanja du\u017enikovih pravnih radnji.<\/p>\n\n\n\n Nesporno je da se tre\u0107e lice mora na\u0107i u ulozi tu\u017eene\nstrane, sporno je da li pored<\/p>\n\n\n\n njega, treba tu\u017eiti i du\u017enika. Mi\u0161ljenja o tome su\npodijeljena. Jedni smatraju\nda se kao<\/p>\n\n\n\n tu\u017eena strana mo\u017ee javiti samo tre\u0107e lice ili umjesto\nnjega njegovi pravni sljednici, a da du\u017enika ne treba tu\u017eiti jer je on ionako\ninsolventan. Drugi smatraju da pored tre\u0107eg treba tu\u017eiti i du\u017enika, jer u\nkondemnatornom dijelu tu\u017ebenog zahtjeva, u pravilu, postoji deklaracija o\npostojanju potra\u017eivanja, a utvr\u0111ivanje postojanja potra\u017eivanja mo\u017ee biti\nupu\u0107eno samo prema du\u017eniku. Smatramo da je drugo mi\u0161ljenje ispravnije i da pored\nprotivnika pobijanja treba tu\u017eiti i du\u017enika, jer \u0107e \u010desto u postupku\nutvr\u0111ivanja biti potrebno utvrditi i znanje du\u017enika da preduzetom radnjom o\u0161te\u0107uje\npovjerioca, a to se u postupku mo\u017ee utvrditi samo ako se du\u017enik javlja kao tu\u017eena\nstrana.<\/p>\n\n\n\n \u010cesto se de\u0161ava tj. nisu\nrijetki slu\u010dajevi da sami tu\u017eioci odabiru poge\u0161an put pravne za\u0161tite i to na na\u010din da: 1. tra\u017ee\nutvr\u0111enje ni\u0161tavosti ugovora kojeg je sklopio du\u017enik na njihovu \u0161tetu; 2.\npodnose tu\u017ebu za pobijanje du\u017enikove pravne radnje iako njihovo namirenje nije\nonemogu\u0107eno niti ote\u017eano time \u0161to je du\u017enik otu\u0111io odre\u0111enu imovinu, nego je\nvlasnik i druge imovine; 3. podnose tu\u017ebu za pobijanje du\u017enikove pravne radnje\niako nemaju nov\u010danu tra\u017ebinu protiv du\u017enika.<\/p>\n\n\n\n Pobijanje du\u017enikovih pravnih radnji ima izuzetno velik zna\u010daj, ne samo za povjerioce nego i za pravnu sigurnost uop\u0161te koja je ionako u mnogim stvarima ugro\u017eena. Svrha pobijanja nije da oglasi za neva\u017ee\u0107u cijelu pravnu radnju i to prema svim licima, nego samo prema povjeriocu koji pobija u mjeri i samo u mjeri potrebnoj za njegovo namirenje.<\/p>\n\n\n\n Autor: \u017deljko Vlacic<\/p>\n\n\n\n Kontakt e-mail: zeljko@afsajic.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U dana\u0161njem vremenu i poslovnom svijetu svjedoci smo razli\u010ditih zloupotreba du\u017enika tj. izbjegavanja ispunjenja obaveza prema povjeriocima na razli\u010dite na\u010dine. Iskustvo pokazuje da insolventan…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[75,73],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/833"}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=833"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/833\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":834,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/833\/revisions\/834"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=833"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=833"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=833"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}