Pravo intelektualne svojine u dana\u0161nje vrijeme predstavlja veoma zna\u010dajnu komponentu u poslovanju privrednih subjekata. Normama ove grane prava \u0161titi se prvenstveno intelektualno stvarala\u0161tvo, kao katalizator dru\u0161tvenog razvoja, ali isto tako i privredni poduhvati u\u010desnika na tr\u017ei\u0161tu koji ula\u017eu nov\u010dana sredstva i druge resurse u cilju uspje\u0161nijeg poslovanja i sticanja dobiti. Ekonomska valorizacija intelektualnog predmeta za\u0161tite vr\u0161i se kroz njihovu materijalizaciju (fiksiranje) na odre\u0111enu robu ili usluge. Tako npr. ukoliko kupujete prazan CD, njegova vrijednost bi\u0107e neuporedivo manja nego kada kupujete CD poznatog muzi\u010dara. Dakle, iako je roba koju kupujete u oba slu\u010daja CD, intelektualni sadr\u017eaj koji se nalazi na muzi\u010dkom CD-u \u010dini ga mnogo skupljim. Isto tako, roba koju u promet stavi nosilac \u010duvene oznake (kao npr. Coca Cola) u\u017eiva\u0107e kod potro\u0161a\u010da mnogo ve\u0107i stepen povjerenja nego sli\u010dna roba koju proizvode drugi privredni subjekti, a koja ima isti sastav kao i ovaj poznati osvje\u017eavaju\u0107i napitak. Uva\u017eavaju\u0107i zna\u010daj intelektualnih dobara na savremenom tr\u017ei\u0161tu, u daljem tekstu \u0107emo ukratko poku\u0161ati ukazati na odre\u0111ena va\u017ena pitanja iz ove oblasti.<\/p>\n\n\n\n
Pravo intelektualne svojine \u010dini heterogena grupa pravnih grana, koje povezuju samo dvije osnovne osobine – nematerijalni (duhovni) karakter predmeta za\u0161tite i ekonomska funkcija koja se ogleda u omogu\u0107avanju titularu prava da ostvari ekonomsku korist od privrednog kori\u0161\u0107enja predmeta za\u0161tite. Pravo intelektualne svojine se tradicionalno dijeli u dvije velike grupe: 1. autorsko i srodna prava i 2. pravo industrijske svojine. U prava industrijske svojine ubrajaju se patent, \u017eig, pravo za\u0161tite oznake geografskog porijekla, pravo za\u0161tite industrijskog dizajna, pravo za\u0161tite topografije integrisanog kola i pravo za\u0161tite biljne sorte. Za potrebe ovog teksta osloni\u0107emo se na drugu podjelu, izvr\u0161enu prema predmetu za\u0161tite u pravu intelektualne svojine, a koji se mogu podijeliti na tvorevine, pseudotvorevine i oznake.<\/p>\n\n\n\n
Kada je rije\u010d o tvorevinama, kao predmetima za\u0161tite u pravu intelektualne svojine, njih karakteri\u0161e odre\u0111ena veza izme\u0111u li\u010dnosti stvaraoca intelektualnog dobra, sa jedne i predmeta za\u0161tite, sa druge strane. Zbog toga pravo intelektualne svojine ustanovljava kako imovinskopravna, tako i li\u010dnopravna ovla\u0161\u0107enja koje titular prava ima u vezi sa tvorevinom koja je predmet za\u0161tite. U tvorevine se ubrajaju autorska djela, interpretacije, pronalasci, tvorevine industrijskog dizajna i topografije integrisanih kola, kao i biljne sorte. <\/p>\n\n\n\n
Autorsko djelo <\/strong>je intelektualna tvorevina koja u najve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri predstavlja odraz li\u010dnosti njegovog stvaraoca – autora. Zakon defini\u0161e autorsko djelo kao individualnu duhovnu tvorevinu iz oblasti knji\u017eevnosti, nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, na\u010din i oblik izra\u017eavanja. Me\u0111utim, pogre\u0161no bi bilo ograni\u010diti autorsko stvarala\u0161tvo samo na oblasti knji\u017eevnosti, nauke i umjetnosti, pa se u teoriji autorsko djelo odre\u0111uje kao ljudska tvorevina koja ima odre\u0111enu formu, odre\u0111eni duhovni sadr\u017eaj i koja je originalna. U tom smislu, \u010dak se i ra\u010dunarski programi smatraju autorskim djelima, \u0161to ukazuje na \u0161irinu u definisanju ovog pojma. Kako je duhovno stvarala\u0161tvo karakteristi\u010dno samo za ljudska bi\u0107a, autor djela je uvijek fizi\u010dko lice. Autorsko pravo sti\u010de se u trenutku nastanka autorskog djela. Drugim rije\u010dima, nije potrebno voditi bilo kakav upravni ili sudski postupak radi sticanja autorskog prava na odre\u0111enom djelu, niti je za to potrebna odluka dr\u017eavnog ili drugog organa. <\/p>\n\n\n\n Posebno aktuelno pitanje predstavlja kori\u0161\u0107enje autorskih djela na internetu, imaju\u0107i u vidu da mnogi korisnici interneta imaju pogre\u0161nu predstavu da se autorska djela postavljena na internet mogu slobodno koristiti. To naravno nije slu\u010daj, jer i ova autorska djela u\u017eivaju punu pravnu za\u0161titu, pa je u svakom slu\u010daju potrebnu pribaviti dozvolu autora za kori\u0161\u0107enje takvih djela. <\/p>\n\n\n\n Nisu rijetki slu\u010dajevi da autorsko djelo nastane u radnom odnosu, odnosno pri izvr\u0161avanju radnih zadataka i naloga poslodavca. Postavlja se pitanje kome u tom slu\u010daju pripadaju imovinskopravna ovla\u0161\u0107enja na reprodukovanje, distribuciju, saop\u0161tavanje javnosti djela i dr., a koja \u010dine sadr\u017eaj subjektivnog autorskog prava? Ukoliko je djelo stvoreno u radnom odnosu, zakonska je pretpostavka da su autorska imovinska prava isklju\u010divo prenesena na poslodavca za period od pet godina od dana zavr\u0161etka takvog djela. Me\u0111utim, zakon ostavlja mogu\u0107nost da poslodavac i zaposleni, u skladu sa na\u010delom autonomije volje, na druga\u010diji na\u010din urede pitanje vr\u0161enja imovinskopravnih ovla\u0161\u0107enja koja proizilaze iz \u010dinjenice autorstva.<\/p>\n\n\n\n Autorsko pravo podlije\u017ee odre\u0111enim zakonskim ograni\u010denjima u kojim slu\u010dajevima je dozvoljeno koristiti autorsko djelo bez pribavljanja dozvole autora, a nekada i bez obaveze pla\u0107anja naknade. U Bosni i Hercegovini, autorsko pravo traje za \u017eivota autora i 70 godina nakon njegove smrti.<\/p>\n\n\n\n Pronalazak <\/strong>predstavlja intelektualno dobro i predmet za\u0161tite u patentnom pravu, \u010dije norme ustanovljavaju subjektivno pravo pronalaza\u010da koje se naziva patent. Drugim rije\u010dima, patent je pravo koje pronalaza\u010d sti\u010de na svom pronalasku. Me\u0111utim, pronalaza\u010d tim svojim pravom mo\u017ee raspolagati, pa se kao podnosilac prijave, a kasnije i titular patenta mo\u017ee pojaviti kako fizi\u010dko, tako i pravno lice. Uslovi za\u0161tite pronalaska su novost, inventivni nivo i privredna primjenjivost. Da bi bio predmet za\u0161tite, pronalazak mora pripadati svijetu tehnike, a koji danas uklju\u010duje fiziku, hemiju, elektrotehniku itd. Patent se u Bosni i Hercegovini sti\u010de odlukom Instituta za intelektualnu svojinu BiH u upravnom postupku koji karakteri\u0161u strogi formalizam, visok stepen kompleksnosti i dugotrajnost. Me\u0111utim, prednosti koje patent omogu\u0107ava njegovom titularu su ogromne, budu\u0107i da pronalaza\u010d ima isklju\u010divo pravo da na teritoriji na kojoj ima patent privredno koristi za\u0161ti\u0107eni pronalazak. Posmatrano sa negativnog aspekta, pronalaza\u010d je ovla\u0161\u0107en zabraniti svakom drugom licu kori\u0161\u0107enje za\u0161ti\u0107enog pronalaska. Koliko je to zna\u010dajno pitanje najbolje ilustruje primjer nadolaze\u0107e vakcine protiv COVID-19. Naime, pronalaza\u010d takve vakcine, nakon \u0161to za istu dobije patent, ima isklju\u010divo pravo na proizvodnju i stavljanje u promet vakcine, \u010dime \u0107e nesumnjivo ostvariti ogromnu finansijsku dobit. Tako\u0111e, valja naglasiti da titular patenta svoja prava u\u017eiva od dana podno\u0161enja prijave, pod uslovom da Institut donese pozitivnu odluku po prijavi, odnosno da donese rje\u0161enje o priznanju patenta i upi\u0161e ga u registar. Drugim rije\u010dima, titular je za\u0161ti\u0107en od momenta podno\u0161enja prijave patenta. Patent traje 20 godina od dana podno\u0161enja prijave Institutu.<\/p>\n\n\n\n Industrijski dizajn <\/strong>je isklju\u010divo pravo na spolja\u0161nji izgled proizvoda, odnosno trodimenzionalni ili dvodimenzionalni spolja\u0161nji izgled cijelog proizvoda, ili njegovog dijela, koji je odre\u0111en njegovim vizuelnim karakteristikama, posebno linijama, konturama, bojama, oblikom, teksturom ili materijalima od kojih je proizvod sa\u010dinjen. Uslovi za za\u0161titu industrijskog dizajna su novost i individualni karakter. Industrijski dizajn mo\u017ee biti opredme\u0107en na industrijskom ili zanatskom proizvodu. Pravo za\u0161tite industrijskog dizajna, kao i patentno pravo, spada u prava industrijske svojine. Prema tome, i ovo pravo nastaje nakon sprovedenog upravnog postupka, odnosno dono\u0161enjem rje\u0161enja Instituta za intelektualnu svojinu BiH i upisom rje\u0161enja u registar. Ekonomski interes za za\u0161titu spolja\u0161njeg izgleda proizvoda le\u017ei u \u010dinjenici da potro\u0161a\u010di \u010desto biraju proizvode upravo na osnovu estetskog do\u017eivljaja spolja\u0161njih elemanata istog. Prema tome, nesumnjivo je da odre\u0111eni proizvod koji na rasu\u0111ivanje potro\u0161a\u010da ostavlja pozitivan vizuelni utisak ima prednost u odnosu na neki drugi proizvod koji, iako ima iste karakteristike, ima i manje dopadljiv dizajn. Industrijski dizajn va\u017ei pet godina od dana podno\u0161enja prijave Institutu za intelektualnu svojinu BiH, s tim da se mo\u017ee \u010detiri puta produ\u017eiti, pa ukupno trajanje subjektivnog prava za\u0161tite industrijskog dizajna u BiH iznosi 25 godina od dana podno\u0161enja prijave.<\/p>\n\n\n\n Advokatska firma \u201cSAJI\u0106\u201d prepoznala je va\u017enost prava intelektualne svojine, i u tom smislu ima specijalizovane stru\u010dnjake koji imaju zna\u010dajno iskustvo u oblasti za\u0161tite autorskih i srodnih prava. Tako\u0111e, u na\u0161em timu imamo i zastupnike za za\u0161titu prava industrijske svojine koji su upisani u registar Instituta za intelektualnu svojinu BiH, a koji su ovla\u0161\u0107eni da zastupaju klijente u postupcima registracije i sticanja patenta, \u017eiga, industrijskog dizajna, oznake geografskog porijekla, kao i drugih prava industrijske svojine.<\/p>\n\n\n\n