Na sjednici Narodne skup\u0161tine Republike Srpske odr\u017eane dana 31.03.2021. godine usvojen je novi Zakon o notarskoj slu\u017ebi Republike Srpske (\u201eSl. glasniku RS\u201c, br. 28\/21), kojim se ure\u0111uje notarska slu\u017eba u Republici Srpskoj, postupak izbora, razrje\u0161enja i prestanka slu\u017ebe notara, imenovanje vr\u0161ioca du\u017enosti notara i zamjenika notara, nadle\u017enosti notara, obaveze notarske obrade isprava i notarskih potvrda, pravila postupka o na\u010dinu poslovanja notara, vo\u0111enje poslovnih knjiga, na\u010din \u010duvanja isprava i spisa, disciplinska odgovornost notara, nagrada za rad i nadoknada tro\u0161kova notara, polaganje notarskog ispita i nadzor nad primjenom zakona kao i druga pitanja bitna za obavljanje notarske slu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n
Obrazla\u017eu\u0107i razloge za dono\u0161enje novog zakona navodi se da je prethodno va\u017ee\u0107i Zakon o notarima usvojen 2004. godine, da je mijenjan 11 puta, kao i da je bilo nekoliko incijativa za ocjenu njegove ustavnosti od kojih su pojedine uva\u017eene, zbog \u010dega su se u primjeni javile odre\u0111ene nejasno\u0107e, kao i potreba usagla\u0161avanja ovog zakona sa izmjenama drugih zakona. Stoga, logi\u010dno rje\u0161enje bilo je dono\u0161enje novog zakona, kojim se ne\u0107e izmijenti postoje\u0107i koncept notarijata, odnosno kojim \u0107e se zadr\u017eati dosada\u0161nja organizacija i nadle\u017enosti notara, ali kojim \u0107e posebna pa\u017enja biti posve\u0107ena odre\u0111enim zna\u010dajnim pitanjima, a na prvom mjestu o\u010duvanju pravne sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n
U tom smislu, jedna od najzna\u010dajnijih novina jeste propisivanje obaveze notara da po slu\u017ebenoj du\u017enosti, a na teret stranke, odmah nakon zaklju\u010divanja pravnog posla \u010diji je predmet prenos ili sticanje svojine na nepokretnostima, podnesu zahtjev Republi\u010dkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove za upis u javne evidencije radi sprovo\u0111enja zaklju\u010denog pravnog posla. Cilj ovakve odredbe jeste omogu\u0107avanje \u0161to redovnijeg a\u017euriranja evidencija o nepokretnostima koje vode nadle\u017eni organi, a u svrhu postizanja \u0161to vi\u0161eg stepena pravne sigurnosti gra\u0111ana kod sa\u010dinjavanja notarskih isprava.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, dopunjene su i odredbe u vezi sa postupkom notarske obrade isprava kod raspolaganja imovinom ste\u010denom radom bra\u010dnih ili vandra\u010dnih supru\u017enika u zajednici \u017eivota, a sa ciljem kako bi se dodatno za\u0161titila prava savjesnih tre\u0107ih lica koja sti\u010du imovinu ste\u010denu u takvoj zajednici. Ukoliko lice raspola\u017ee nepokretno\u0161\u0107u \u010diji je zemlji\u0161noknji\u017eni vlasnik i nalazi se u braku u vrijeme sa\u010dinjavanja notarske isprave, to lice je du\u017eno da saop\u0161ti notaru i saugovara\u010du da li je predmetna nepokretnost ste\u010dena radom supru\u017enika u zajednici \u017eivota, u suprotnom odgovornost za raspolaganje nepokretno\u0161\u0107u iz sastava zajedni\u010dke imovine snosi isklju\u010divo lice koje je izvr\u0161ilo raspolaganje, a sticalac prava koji je postupao u dobroj vjeri smatra se savjesnim i zaklju\u010deni pravni posao proizvodi pravna dejstva.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 jedna od novina jeste ukidanje kriterijuma po kojem se na svakih 20.000 stanovnika imenuje po jedan notar, pa se broj notara u slu\u017ebenom sjedi\u0161tu odre\u0111uje uzimaju\u0107i u obzir sljede\u0107e kriterijume: godi\u0161nji broj isprava koje se notarski obrade, stepen razvijenosti jedinice lokalne samouprave, kao i interes gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n
Odredbe koje reguli\u0161u slu\u017ebeno sjedi\u0161te notara dopunjene su i dijelu koji se ti\u010de obaveze imenovanja notara u svakoj lokalnoj zajednici. Naime, od uspostavljanja notarske slu\u017ebe, postoji devet slu\u017ebenih sjedi\u0161ta na teritoriji Republike Srpkse u kojima notari nikada nisu imenovani, i pored toga \u0161to je Ministarstvo pravde Republike Srpkse vi\u0161e puta raspisivalo javni konkurs, a iz razloga \u0161to se na raspisani konkurs niko ne bi javio. Novim zakonom se ponovo predvi\u0111a da se za podru\u010dje svake jedinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj odre\u0111uje jedno slu\u017ebeno sjedi\u0161te notara, me\u0111utim navedeni problem slu\u017ebenih sjedi\u0161ta bez notara je rije\u0161en na na\u010din da \u0107e se odlukom Vlade Republike Srpske jedinica lokalne samouprave u kojoj nije mogu\u0107e izvr\u0161iti imenovanje nijednog notara, pridru\u017eiti jedinici lokalne samouprave u kojoj postoji notar, s tim da se Ministarstvo pravde obavezuje da svakih \u0161est mjesec raspisuje konkurs sa ciljem da se obezbijedi notar i za tu jedinicu lokalne samouprave. Dakle, takva odluka Vlade o pridru\u017eivanju slu\u017ebenih sjedi\u0161ta notara ima privremeni karakter, te da traje do kona\u010dnog imenovanja notara u slu\u017ebeno sjedi\u0161te bez notara.<\/p>\n\n\n\n
Novim zakonom o notarskoj slu\u017ebi Republike Srpske preciziran je i na\u010din imenovanja vr\u0161ioca du\u017enosti notara kojeg \u0107e u slu\u010daju da prestane slu\u017eba nekog notara ili ako je to u interesu funkcionisanja slu\u017ebe, imenovati ministar pravde Republike Srpske.<\/p>\n\n\n\n
Pored navedenog, novim zakonskim rje\u0161enjem izmjenjene su i odredbe koje reguli\u0161u postupak izbora pomo\u0107nika notara koji je sada iz nadle\u017enosti Ministarstva pravde Republike Sprske preba\u010den u nadle\u017enost Notarske komore, zatim dopunjena su i precizirana ovla\u0161\u0107enja notarskih pomo\u0107nika, kao i kriterijumi za izbor notara, pravila o poslovanju notara, te su pobolj\u0161ane odredbe koje se ti\u010du organizacije i nadle\u017enosti Notarske komore Republike Sprske, odredbe vezane za disciplinsku odgovornost notara, kao i odredbe za nadzor nad radom notara za koji je predvi\u0111eno da se sprovodi od strane Ministarstva pravde Republike Sprske i Notarske komore Republike Sprske.<\/p>\n\n\n\n
Iako je Notarska komora Republike Srpske predlagala da se starosna granica za prestanak rada notara sa 65 godina kako je to bilo predvi\u0111eno starim Zakonom o notarima pomjeri na 70 godina, kao \u0161to je slu\u010daj na teritoriji Federacije BiH kao i Br\u010dko Distrikta BiH, novim zakonom je usvojeno kompromisno rje\u0161enje kojim je gornja starosna granica za prestanak rada notara pomjerena sa 65 na 67 godina, a sve sa ciljem da se u pojedinim sjedi\u0161tima zadr\u017ei odre\u0111en broj notara.<\/p>\n\n\n\n
Kao i prema ranijem Zakonu o notarima, novi Zakon o notarskoj slu\u017ebi Republike Srpske tako\u0111e propisuje obavezu notara da zaklju\u010duju ugovore o osiguranju s osiguravaju\u0107im dru\u0161tvom i da to osiguranje uredno i blagovremeno produ\u017eavaju. Osigurana suma mora biti najmanje 250.000 KM za svaki osigurani slu\u010daj, dok uslove osiguranja zajedni\u010dki utvr\u0111uju osiguravaju\u0107a dru\u0161tva u Republici Srpskoj i Notarska komora. Notar i dalje ne\u0107e mo\u0107i da bude advokat, niti istovremeno u nekoj drugoj profesionalnoj slu\u017ebi i ne\u0107e imati pravo na drugo profesionalno zaposlenje, s tim da se ova zabrana ne odnosi na slu\u017ebe izvr\u0161ioca testamenta, staraoca ili neke druge sli\u010dne slu\u017ebe, kao ni na obavljanje nau\u010dne, predava\u010dke ili umjetni\u010dke djelatnosti. Rezimiraju\u0107i navedeno, mo\u017eemo zaklju\u010diti da je novi Zakon o notarskoj slu\u017ebi Republike Srpske ponudio odre\u0111ena dobra zakonodavna rje\u0161enja kojima pretenduje da izbjegne pojedine probleme koji su se javili u praksi, a kakvi \u0107e biti realni efekti u smislu unapre\u0111enja poslovanja i funkcionalnosti notarske slu\u017ebe ostaje da vidimo u nadolaze\u0107em periodu.<\/p>\n\n\n\n
Autor teksta Petra Medakovi\u0107<\/p>\n\n\n\n
E-mail: petra@afsajic.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na sjednici Narodne skup\u0161tine Republike Srpske odr\u017eane dana 31.03.2021. godine usvojen je novi Zakon o notarskoj slu\u017ebi Republike Srpske (\u201eSl. glasniku RS\u201c, br. 28\/21),…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[73,77],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/910"}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=910"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/910\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":911,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/910\/revisions\/911"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=910"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=910"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=910"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}