Rad na daljinu regulisan je odredbama \u010dlana 44. Zakona o radu Republike Srpske i ovaj \u010dlan predvi\u0111a da radnik i poslodavac mogu uvesti rad na daljinu samo sporazumno i samo za poslove koji nisu opasni ili \u0161tetni po zdravlje radnika. Kolektivni ugovori ne sadr\u017ee odredbe u vezi sa radom na daljinu i zbog toga se sve ugovorne odredbe u vezi sa uslovima rada na daljinu moraju pregovarati i dogovarati izme\u0111u poslodavca i radnika prije zaklju\u010denja ugovora.<\/p>\n\n\n\n
Poslodavci nemaju zakonsko pravo jednostrano uvoditi rad na daljinu osim u posebnim slu\u010dajevima izazvanim vi\u0161om silom (poput pandemije ili neke druge prirodne katastrofe) ili drugim opravdanim situacijama. Kada za to postoji opravdan razlog, poslodavac mo\u017ee radniku ponuditi izmjenu (ankes) ugovora o radu kako bi ga promijenio u ugovor o radu na daljinu, a radnik takvu izmjenu mo\u017ee prihvatiti uz zadr\u017eavanje prava da ospori opravdanost takve ponude u sudskom postupku ili mo\u017ee odbiti ponudu u kom slu\u010daju poslodavac mo\u017ee otkazati ugovor o radu. S druge strane, zakon nije predvidio pravo na strani radnika da mo\u017ee zahtjevati da radi na daljinu ukoliko takav ugovor prvobitno nije zaklju\u010den sa poslodavcem ali to svakako ne sprije\u010dava radnika da pred poslodavca iznese prijedlog da radi na daljinu koji prijedlog poslodavac mo\u017ee prihvatiti ili odbiti. Va\u017eno je napomenuti da zakon, kolektivni ugovori ili bilo koji drugi akti ne propisuju koji su opravdani razlozi i koje kriterijume treba uzeti u obzir prilikom utvr\u0111ivanja opravdanosti ponude za izmjenu ugovora oo radu, \u0161to zadr\u017eava poslodavce u odlukama da radnicima nude anekse ugovora. Prema tome, poslodaac vr\u0161i procjena opravdanosti razloga za ponudu aneksa ugovora u svakom pojedina\u010dnom slu\u010daju, a ako iz toga proistekne i sudski postupak, poslodavc je u obavezi da doka\u017ee opravdanost takve ponude, odnosno izmjene ugovora o radu.<\/p>\n\n\n\n
U praksi, ugovor o radu na daljinu, pored op\u0161tih informacija, mora sadr\u017eavati i sljede\u0107e odredbe: i) trajanje radnog vremena, ii) vrsta posla i na\u010din organizacije rada, iii) uslove rada i na\u010din vr\u0161enja nadzora nad radom radnika, iv) plata za obavljeni rad i rokovi isplate, v) upotreba opreme za rad i naknada za njeno kori\u0161\u0107enje, vi) naknada ostalih tro\u0161kova rada i na\u010din njihovog utvr\u0111ivanja i vii) druga prava i obaveze. S tim u vezi, same ugovorne strane se slobodno dogovaraju o sno\u0161enju tro\u0161kova ili obezbje\u0111ivanju opreme za rad itd., bez da takva obaveza postoji isklju\u010divo od strane poslodavca, jer se te stvari mogu nadoknaditi ve\u0107om platom ili na neki drugi na\u010din.<\/p>\n\n\n\n
Kada je u pitanju nadzor radnika koji rade na daljinu, poslodavci su du\u017eni po\u0161tovati njihov privatnost zagarantovanu ustavom i zakonom o za\u0161titi li\u010dnih podataka. U tom smislu, bilo koju vrstu nadzora radnik mora izri\u010dito odobriti, te mora postojati pismena saglasnost radnika, jer ne postoje zakonske odredbe na osnovu kojih poslodavac mo\u017ee samoinicijativno uvesti posebne vrste nadzora bez znanje radnika. Tako\u0111e, nadzor mora biti proporcionalan svrsi kojoj slu\u017ei.<\/p>\n\n\n\n
Predstavnici radnika ne moraju biti uklju\u010deni u uvo\u0111enje rada na daljinu, niti mogu uticati na uvo\u0111enje i osmi\u0161ljavanje istog. Poslodavac je du\u017ean prijaviti uvo\u0111enje rada na daljinu Poreskoj upravi kao i svaki drugi ugovor o radu, jer u suprotnom mo\u017ee biti nov\u010dano ka\u017enjen.<\/p>\n\n\n\n
Iako zakon predvi\u0111a mogu\u0107nost da radnik i poslodavac samostalno odre\u0111uju radno vrijeme, treba napomenuti da radnik u tom smislu ne mo\u017ee imati manja prava nego \u0161to to zakon propisuje. S tim u vezi, radnik na daljinu ima pravo na puno radno vrijeme od 40 sati sedmi\u010dno, odmor od 30 minuta tokom radnog dana, odmor od 12 sati neprekidno izme\u0111u 2 uzastopna radna dana ili sedmi\u010dni odmor od 24 sata. Poslodavac i radnik bi se u svakom slu\u010daju trebali dogovoriti o na\u010dinu pra\u0107enja radnog vremena i obliku izvje\u0161tavanja o radnom vremenu.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, zakon ne sadr\u017ei odredbe o tome da li poslodavac ima pravo pristupa mjestu stanovanja radnika radi njegove kontrole rada, ali propisuje da poslodavac nije odgovoran za bilo kakvu \u0161tetu nanesenu radniku ako radnik nije primijenio sve potrebne bezbjedonosne mjere za rad na daljinu. Prema tome osnov za ispitivanje primjene mjera \u0107e postojati samo kod nastupe \u0161tetne posljedice, a do tada se procjenjuje da poslodavac nema pravo pristupa, osim uz saglasnost radnika, jer je pravo na nepovredivost stana ustavom zagarantovano pravo.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, poslodavac mora usvojiti odgovaraju\u0107e politike ili druge op\u0161te akte kojim se ure\u0111uju postupci za\u0161tite podataka i privatnosti, na osnovu kojih \u0107e se utvrditi koje aktivnosti u tom smislu poslodavac mo\u017ee samostalno obavljati na osnovu zakona, a koje se moraju sprovesti uz saglasnost radnika koji radi na daljinu. Takve politike sadr\u017ee organizacione i tehni\u010dke mjere za osiguranje za\u0161tite podataka radi postizanja uskla\u0111enosti za zakonskim propisima.<\/p>\n\n\n\n
Odgovornost u radu na daljinu vrlo je specifi\u010dno pitanje i zavisi od nekoliko faktora, koji uklju\u010duju mogu\u0107u gre\u0161ku uzorkovanu krivicom poslodavca ili radnika s jedne strane i primjenu bezbjedonosnih mjera pri radu na daljinu s druge strane. Prema tome, ako radnik u toku rada na daljinu, namjerno ili iz krajnje nepa\u017enje nanese poslodavcu materijalnu \u0161tetu, odgovoran je i du\u017ean tu \u0161tetu nadoknaditi, ali radnik i poslodavac solidarno odgovaraju za \u0161tetu uzrokovanu tre\u0107im licima od strane radanika koji radi na daljinu.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e, radnik ima pravo da mu poslodavac nadoknadi \u0161tetu koju pretrpi u toku rada na daljinu, osim ako je \u0161teta nastala krivicom radnika ili grubim nemarom. Ukoliko se izme\u0111u poslodavca i radnika ne postigne dogovor o visini i na\u010dinu naknade, o\u0161te\u0107eni svoja prava mo\u017ee ostvariti putem nadle\u017enog suda.<\/p>\n\n\n\n
Autor teksta: Dragan Stijak<\/p>\n\n\n\n
E-mail: dragan@afsajic.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rad na daljinu regulisan je odredbama \u010dlana 44. Zakona o radu Republike Srpske i ovaj \u010dlan predvi\u0111a da radnik i poslodavac mogu uvesti rad…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[73,77,113],"tags":[],"class_list":["post-938","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-clanaci","category-newsletter","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/938","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=938"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/938\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":939,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/938\/revisions\/939"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=938"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=938"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=938"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}