U Bosni i Hercegovini Okvirni zakon o zalozima, na osnovu kojeg je uspostavljena tzv. registarska zaloga, egzistira od 2004. godine. Dono\u0161enje ovog zakona rezultat je procesa racionalizacije i modernizacije instituta zalo\u017enog prava, u cilju pobolj\u0161anja privrednog ambijenta i omogu\u0107avanja u\u010desnicima u privrednom prometu da lak\u0161e do\u0111u do finansijskih sredstava potrebnih za obavljanje aktivnosti na tr\u017ei\u0161tu. Okvirnim zakonom je, u svrhu registracije i dobijanja informacija o zalozima, uspostavljen Registar zaloga pri Ministarstvu pravde BiH. U cilju ure\u0111ivanja rada Registra zaloga i pitanja vezanih za postupak izvr\u0161enja na osnovu Okvirnog zakona donesen je i Pravilnik o zalozima BiH.<\/p>\n\n\n\n
Osnovne prednosti uvo\u0111enja registarske zaloge u pravni poredak Bosne i Hercegovine ogledaju se u olak\u0161avanju poslovanja privrednim subjektima, koji na osnovu zalaganja pokretne imovine bez gubitka dr\u017eavine mogu na lak\u0161i, br\u017ei i jednostavniji na\u010din putem kreditnih zadu\u017eenja do\u0107i do nov\u010danih sredstava potrebnih za poslovne poduhvate i investicije. Sa pravnog aspekta, registarskom zalogom afirmi\u0161e se na\u010delo publiciteta zalo\u017enog prava kroz upis u javne knjige, koje sadr\u017ee podatke o registraciji, predmetu zaloge, zalo\u017enom povjeriocu i zalo\u017enom du\u017eniku itd. Drugim rije\u010dima, publicitet se kod zalaganja pokretnih stvari na osnovu Okvirnog zakona ne obezbje\u0111uje predajom stvari u dr\u017eavinu zalo\u017enom povjeriocu. Tako se ostavlja mogu\u0107nost zalaganja pokretnih stvari bez da se zalo\u017enom du\u017eniku onemogu\u0107i dalje obavljanje privredne djelatnosti sa zalo\u017eenim stvarima (npr. privredno dru\u0161tvo zalo\u017ei opremu, odnosno ma\u0161ine radi obezbje\u0111enja potra\u017eivanja iz ugovora o kreditu, pri \u010demu mo\u017ee nastaviti koristiti zalo\u017eenu opremu u cilju daljeg poslovanja i sticanja dobiti). Dakle, registarska zaloga, u odnosu na tradicionalnu dr\u017eavinsku zalogu, ostavlja mogu\u0107nost da privredni subjekt, koriste\u0107i zalo\u017eene stvari radi obavljanja privredne djelatnosti, namiri potra\u017eivanje radi \u010dijeg je obezbje\u0111enja ustanovljeno zalo\u017eno pravo.<\/p>\n\n\n\n
Sljede\u0107a prednost Okvirnog zakona ogleda se u tome da predmet zaloga mo\u017ee biti cjelokupna imovina zalo\u017enog du\u017enika i to kako postoje\u0107a u trenutku zaklju\u010divanja ugovora o zalozi, tako i stvari na kojima \u0107e zalo\u017eni du\u017enik ste\u0107i pravo svojine nakon zaklju\u010divanja ugovora (floating charge<\/em>). Uslov koji je bitan u kontekstu zalaganja cjelokupne imovine jeste da predmet zaloge mora biti dovoljno odre\u0111en, na na\u010din da mo\u017ee biti identifikovan ukoliko se pojave pitanja valjanosti, prava prvenstva i izvr\u0161enja zalo\u017enog prava. Radi se o uslovu koji je neophodan sa aspekta pravne sigurnosti, a koji se ispunjava navo\u0111enjem podataka o imovini propisanih Pravilnikom o zalozi. Tako se omogu\u0107ava da stvari koje nakon zaklju\u010divanja ugovora postanu sastavni dio imovine zalo\u017enog du\u017enika, obezbje\u0111uju namirenje ranijeg potra\u017eivanja zalo\u017enog povjerioca, \u010dime se dodatno osna\u017euje polo\u017eaj zalo\u017enog povjerioca. Ipak, fakti\u010dko je pitanje koliko \u0107e ugovoranje floating charge<\/em> biti u interesu zalo\u017enog povjerioca, budu\u0107i da to zavisi od procjene da li \u0107e imovina zalo\u017enog du\u017enika nakon zaklju\u010divanja ugovora o zalozi zaista biti uve\u0107ana.<\/p>\n\n\n\n U pogledu prava prvenstva radi namirenja potra\u017eivanja iz vrijednosti zalo\u017eenih stvari, Okvirni zakon sadr\u017ei niz normi kojima se ure\u0111uje ovo pitanje. Op\u0161te pravilo o pravu prvenstva izme\u0111u zaloga, srodnih prava i posebnih vlasni\u010dkih prava na osiguranju, kako ih defini\u0161e Okvirni zakon, jeste da je ono odre\u0111eno redoslijedom kojim se registracije pojavljuju u Registru zaloga, tako da ranija registracija ima pravo prvenstva nad kasnijom registracijom, u skladu sa pravilom prior tempore potior iure.<\/em> Zna\u010dajno je naglasiti i da pravo prvenstva ne mo\u017ee biti odre\u0111eno na osnovu posjeda osiguranja.<\/p>\n\n\n\n Okvirni zakon ure\u0111uje i pojedina pitanja izvr\u0161nog postupka kao lex specialis<\/em> u odnosu na entitetske zakone o izvr\u0161nom postupku. Specifi\u010dnost sprovo\u0111enja izvr\u0161enja na osnovu odredaba Okvirnog zakona jesu ne\u0161to \u0161ira ovla\u0161\u0107enja sudskog izvr\u0161ioca, koji \u0107e u svakom slu\u010daju oduzeti predmet osiguranja, te u zavisnosti od prijedloga zalo\u017enog povjerioca prodati osiguranje ili predati osiguranje zalo\u017enom povjeriocu radi prodaje. Sudski izvr\u0161ilac je, u cilju sticanja posjeda nad osiguranjem, ovla\u0161ten u\u0107i u svaki prostor (zatvoreni ili otvoreni) gdje se ono nalazi. U slu\u010daju povrede obaveze iz ugovora o zalogu od strane zalo\u017enog du\u017enika, zalo\u017eni povjerilac mo\u017ee oduzeti osiguranje li\u010dno i bez pomo\u0107i sudskog izvr\u0161ioca, ali samo nakon \u0161to je zalo\u017eni du\u017enik dao pismeni pristanak na to. Navedene odredbe na tragu su zahtjeva za efikasnijim i hitnijim sprovo\u0111enjem izvr\u0161enja u slu\u010daju povrede obaveze iz ugovora o zalogu. U tom smislu, Okvirni zakon odstupa od na\u010dela oficijelnosti zalo\u017enog prava, i to u dva pravca. Prvo, odstupanje je mogu\u0107e u fazi oduzimanja osiguranja, ukoliko na to pristane zalo\u017eni du\u017enik i to pismenim putem. Ukoliko zalo\u017eni du\u017enik ne iska\u017ee svoj pismeni pristanak, nema mjesta za oduzimanje osiguranja vansudskim putem. Drugo, odstupanje od na\u010dela oficijelnosti mogu\u0107e je i u fazi prodaje osiguranja, u kojem slu\u010daju zakon izmje\u0161ta prodaju u ruke zalo\u017enog povjerioca ukoliko ovaj to predlo\u017ei. U tom slu\u010daju, nije potreban pristanak zalo\u017enog du\u017enika na takav vid prodaje osiguranja.<\/p>\n\n\n\n Pored toga, zna\u010dajan napredak u tehni\u010dkom smislu predstavlja \u010dinjenica da se Registar vodi u elektronskoj formi, \u0161to omogu\u0107ava br\u017ee, jednostavnije i efikasnije postupanje prilikom registracije, pretra\u017eivanja i pribavljanja podataka iz Registra. Sve potrebne radnje u Registru obavljaju se preko korisni\u010dkih ra\u010duna. Tako je registarska zaloga u potpunosti uskla\u0111ena sa informati\u010dko-tehnolo\u0161kim zahtjevima savremenog dru\u0161tva. Elektronsko vo\u0111enje registra omogu\u0107ava i tre\u0107im licima da na brz i pogodan na\u010din izvr\u0161e potrebne provjere, \u010dime se unaprije\u0111uje op\u0161ta informaciona funkcija Registra i omogu\u0107ava tre\u0107im licima da dobiju potrebne informacije o postoje\u0107im zalogama upisanim u javne knjige.<\/p>\n\n\n\n Najve\u0107a zamjerka koja se upu\u0107uje Okvirnom zakonu svakako je nedovoljna uskla\u0111enost sa doma\u0107im pravnim poretkom u nomotehni\u010dkom smislu. Nekriti\u010dka recepcija angolsaksonske strukture i terminologije primjenjene u odredbama Okvirnog zakona opravdano su predmet nau\u010dne i stru\u010dne kritike. Zbog toga se \u010desto javljaju problemi u praksi sa primjenom i tuma\u010denjem pojedinih instituta Okvirnog zakona, \u0161to uslo\u017enjava, komplikuje i poskupljuje njegovu primjenu. Zakon koristi pojedine izraze kao npr. \u201eposebno vlasni\u010dko pravo\u201c za prava zakupca iz ugovora o dugoro\u010dnom zakupu ili prava komitenta kod ugovora o komisionu, \u0161to je sa stanovi\u0161ta evropske kontinentalne pravne tradicije neprihvatljivo, jer je jasno da se ne radi o vlasni\u010dkom pravu. Zbog toga bi u narednom periodu zakonodovac izmjene i dopune trebao temeljiti na uskla\u0111ivanju pojedinih instituta i odredaba Okvirnog zakona sa doma\u0107om pravnom tradicijom, kako bi se jo\u0161 vi\u0161e afirmisao zna\u010daj registarske zaloge u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n Druga zamjerka koja bi se mogla uputiti Okvirnom zakonu jesu procesni tereti za zalo\u017enog povjerioca u smislu dostavljanja blagovremenih obavje\u0161tenja zalo\u017enom du\u017eniku i drugim licima koja imaju neko pravo na predmetu zaloge. U tom smislu, uloga suda je u potpunosti reducirana, te je zalo\u017eni povjerilac naj\u010de\u0161\u0107e taj koji treba dostavljati potrebna obavje\u0161tenja zainteresovanim licima o radnjama preduzetim u toku postupka. Bez obzira na tendenciju umanjenja zna\u010daja na\u010dela oficijelnosti, smatramo da se time ipak name\u0107e nesrazmjeran teret zalo\u017enom povjeriocu, te da je sud taj koji u tom pogledu treba zadr\u017eati ulogu spiritus movensa<\/em> postupka prinudnog izvr\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n Autor tekst: Igor Letica<\/p>\n\n\n\n Kontakt e.mail: igor@afsajic.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Bosni i Hercegovini Okvirni zakon o zalozima, na osnovu kojeg je uspostavljena tzv. registarska zaloga, egzistira od 2004. godine. Dono\u0161enje ovog zakona rezultat…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[73,77,113],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/949"}],"collection":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=949"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/949\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":950,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/949\/revisions\/950"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=949"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=949"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/advokatskafirmasajic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=949"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}