Osiguranje u vinskom sektoru u Evropi
Vinski sektor u Evropi predstavlja jedan od najvažnijih i najosjetljivijih segmenata poljoprivredne proizvodnje, s obzirom na klimatske promjene, tržišne oscilacije i sve veće zahtjeve za kvalitetom i sigurnošću proizvoda. Osiguranje u vinskom sektoru igra ključnu ulogu u očuvanju ekonomske stabilnosti vinara i vinogradara, naročito u državama poput Francuske, Italije, Španije i Njemačke, koje su među vodećim svjetskim proizvođačima vina.
Vrste rizika u vinskom sektoru
Vinogradarstvo je izrazito osjetljivo na prirodne nepogode kao što su mraz, tuča, suša, poplave, oluje i bolesti vinove loze. Klimatske promjene dodatno povećavaju neizvjesnost, pri čemu sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uslova koji mogu uništiti kompletne godišnje prinose. Osim prirodnih, postoje i tržišni rizici (promjene cijena, uvozna konkurencija), logistički problemi (kašnjenja u isporuci, kvarenje vina) i regulatorni rizici (novi standardi EU, carinske barijere).
Uloga osiguranja
Osiguranje pruža vinogradarima i proizvođačima vina finansijsku sigurnost u slučaju štete, omogućujući im nastavak poslovanja bez značajnih gubitaka. U Evropskoj uniji postoji razvijen sistem subvencioniranih poljoprivrednih osiguranja, pri čemu EU i nacionalne vlade pokrivaju dio premije, kako bi osiguranje bilo dostupnije malim i srednjim proizvođačima.
Najčešći oblici osiguranja u vinskom sektoru uključuju:
- Osiguranje od vremenskih nepogoda (tuča, mraz, suša)
- Osiguranje prinosa i prihoda
- Osiguranje vinove loze i opreme (protiv požara, krađe, vandalizma)
- Osiguranje odgovornosti (posebno važno kod izvoza i turizma u vinarijama)
Francuska, kao lider u vinskoj industriji, ima dugogodišnju praksu u oblasti osiguranja vinograda. Nakon katastrofalnih mrazeva 2021. godine, mnogi vinari koji nisu imali osiguranje suočili su se s velikim gubicima. Kao odgovor, francuska vlada i EU povećali su subvencije za poljoprivredno osiguranje.
U Italiji, regije poput Toskane i Pijemonta imaju razvijene lokalne modele osiguranja koji kombinuju javna i privatna sredstva. Osim toga, u nekim državama postoje i fondovi solidarnosti koji djeluju kao alternativni modeli osiguranja.
Jedan od glavnih izazova jeste niska stopa osiguranja među manjim proizvođačima, koji često smatraju da su premije previsoke ili da osiguranje ne pokriva sve njihove potrebe. Takođe, klimatske promjene otežavaju precizno određivanje rizika, što utiče na cijene premija.
U budućnosti, očekuje se razvoj parametarskog osiguranja (npr. isplate na osnovu meteoroloških podataka) i veća integracija digitalnih alata (satelitsko praćenje, AI za procjenu šteta), što bi moglo poboljšati efikasnost i dostupnost osiguranja.
Osiguranje u vinskom sektoru u Evropi predstavlja ključan mehanizam zaštite u uslovima sve većih klimatskih i tržišnih rizika. Unapređenje osiguravajućih modela i veća podrška malim proizvođačima biće od suštinskog značaja za očuvanje konkurentnosti evropskog vinogradarstva.
Osiguranje u vinskom sektoru u regionu Zapadnog Balkana
Vinski sektor u regionu Zapadnog Balkana, koji uključuje zemlje poput Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, predstavlja važan dio agrarno-prehrambene industrije s dugom tradicijom i sve većim potencijalom za izvoz. Međutim, ovaj sektor je suočen s brojnim rizicima – od klimatskih promjena i elementarnih nepogoda (grad, mraz, suša), preko bolesti vinove loze, do tržišnih fluktuacija i gubitaka u preradi i skladištenju. U tom kontekstu, osiguranje igra ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti i održivosti vinskih proizvođača.
Iako svijest o važnosti osiguranja u poljoprivredi raste, prisutbost osiguravajućih proizvoda u vinskom sektoru još uvijek je relativno niska. Osiguranje vinove loze, vinograda, opreme za preradu, kao i finalnog proizvoda u skladištima, dostupno je, ali često nije prilagođeno specifičnim potrebama vinara. Osim toga, visoka premija osiguranja i kompleksna procedura prijave šteta često obeshrabruju manje proizvođače.
U pojedinim zemljama, postoje državne subvencije za osiguranje u poljoprivredi, što može značajno smanjiti troškove. Na primjer, Hrvatska i Srbija nude sufinansiranje premija, ali nivo iskorišćenosti ovih mjera varira. Postoji prostor za razvoj specijalizovanih osiguravajućih proizvoda za vinare – poput osiguranja od kvalitativnih gubitaka uslijed vremenskih nepogoda, te uvođenja parametarskog osiguranja zasnovanog na satelitskim podacima.
Za dalji razvoj osiguranja u vinskom sektoru našeg regiona, neophodna je saradnja između osiguravajućih društava, udruženja vinara i državnih institucija kako bi se kreirali fleksibilni, dostupni i efikasni modeli zaštite koji odgovaraju realnim potrebama proizvođača u regionu.
Autor: Aleksandar Sajić
E-mail: aleksandar@afsajic.com
