Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima. Ovim zakonom precizira se da je obveznik doprinosa, između ostalih, i lice koje obavlja preduzetničku djelatnost ili samostalno zanimanje kao osnovno zanimanje, pod uslovom da nije korisnik prava na penziju. Takođe, usklađuju se pojmovi preduzetničke djelatnosti i samostalnog zanimanja sa značenjem ovih pojmova predloženih u izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, a koje se zajedno sa ovim zakonom dostavljaju Narodnoj skupštini na usvajanje. Izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima objavljene su u Sl.Gl. 110/24 I donose značajne promjene koje će uticati na poslovanje preduzetnika u Republici Srpskoj. Stupaju na snagu 1. januara 2025. godine. Izmjene uključuju:
– povećanje praga prihoda za male preduzetnike,
– ograničenja u pogledu vrsta djelatnosti koje mogu imati taj status i
– nova pravila za obračun doprinosa.
1. Prva velika promjena ogleda se dakle u povećanju praga za sticanje statusa malog preduzetnika. Do sada je godišnji prihod za status malog preduzetnika bio ograničen na 50.000 KM. Sa novim izmjenama i dopunama zakona, a na inicijativu poslovne zajednice ovaj prag je podignut na 100.000 KM godišnje, s tim da dok se da se prihodom malog preduzetnika smatra zbir prihoda tog preduzetnika i sa njim povezanih lica (supružnici, djeca, braća, sestre) koja obavljaju istu samostalnu djelatnost. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak propisuje da godišnji porez malog preduzetnika ne može biti manji od 1.200 KM, uz izuzetak ukoliko se radi o malom preduzetniku čiji godišnji prihod ne prelazi iznos od 50.000 KM, u kom slučaju mali preduzetnik plaća porez po istim uslovima kao i do sada – 2% na ukupan prihod, ali ne manje od 600 KM. Preduzetnici koji su u toku 2024. godine izgubili status malog preduzetnika iz razloga što je ukupan prihod prešao iznos od 50.000 KM, ali nije prešao 100.000 KM imaju mogućnost da u 2025. godini podnesu zahtjev za status malog preduzetnika. Ro za podnošenje zahtjeva za sve male preduzetnike 31. januar tekuće godine za tekuću godinu.
2. Izmjene zakona dalje se odnose na proširenje broja samostalnih zanimanja koja ne mogu podnijeti zahtjev za plaćanje poreza kao mali preduzetnik. Proširen je broj samostalnih zanimanja koja po svojoj prirodi jesu posebne profesionalne ili intelektualne usluge, a ista lica ne mogu podnijeti zahtjev za plaćanje poreza kao mali preduzetnik. To znači da će ta zanimanja plaćati porez od 10% na dobit, odnosno na razliku prihoda i rashoda. Tu spadaju samostalne djelatnosti advokata, notara, zdravstvenih radnika, veterinara, turističkih vodiča, inženjera, arhitekata, istaživača, naučnika, pronalazača, stečajnih upravnika, tumača, vještaka, novinara, umjetnika, sportista, brokera, računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, djelatnost poreskog savjetovanja, kao i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, te djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta. Djelatnost programiranja i ostale uslužne djelatnosti iz oblasti informacionih tehnologija su u prijedlogu izmjena bili u navedenom spisku djelatnosti koje više ne mogu biti mali preduzetnici, međutim prije usvajanja zakona uspjeli su da se izbore, tako da i dalje programeri ukoliko ostvaruju oporezive prihode do 100.000 KM godišnje mogu da zatraže status malog preduzetnika.
3. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima propisuje sa se minimalna osnovica doprinosa za lica koja obavljaju samostalnu djelatnost postepeno povećava sa dosadašnjih 60% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj na 80% prosječne bruto plate u Republici, pa će u 2025. godini osnovica doprinosa iznositi 70%, a od 1. januara 2026. godine iznosiće 80% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu. Dosadašnja minimalna osnovica za doprinos u iznosu od 60% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj primjenjivala se od 2015.godine, međutim u 2024.godini minimalna neto plata je povećana na 900,00 KM neto, odnosno 1.344,30 KM bruto, pa 60% od prosječne bruto plate za ovu godinu iznosi oko 1.290,00 KM, što znači da je osnovica doprinosa za samostalne djelatnosti niža od iznosa minimalne bruto plate. Kako Zakon o doprinosima utvrđuje da osnovica doprinosa za lica koja ostvaruju lično primanje – platu ne može biti niža od najniže plate, bilo je potrebno uskladiti minimalnu osnovicu doprinosa sa iznosom minimalne bruto plate.
Dodatne novine
Potpuna novost u Zakonu o porezu na dohodak je oporezivanje nerezidenata tj. fizičkih lica iz inostranstva koji povremeno obavljaju djelatnost, odnosno pružaju usluge u Republici Srpskoj. Zakon obavezuje isplatioca prihoda iz Republike Srpske, bilo da je isplatilac DOO ili SP, da od isplate nerezidentnu obustavi 10% poreza po odbitku i uplati na račun javnih prihoda RS, osim ako ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije uređeno. Porez na dohodak od samostalne djelatnosti koji nerezident ostvari povremenim obavljanjem djelatnosti, odnosno pružanjem usluga, plaća se po odbitku od ukupne naknade, odnosno dohotka, po stopi od 10% bez prava na priznavanje rashoda, ukoliko ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije uređeno. Isplatilac koji nerezidentu isplaćuje dohodak, obavezan je da od svakog pojedinačno isplaćenog dohotka nerezidentu odbije porez i uplati na račun javnih prihoda Republike Srpske, a u suprotnom je dužan da obračuna i plati porez na isplaćeni iznos po odgovarajućoj stopi za ostvarenu vrstu dohotka.
Nadalje se utvrđuje se obaveza plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, a korisnici su prava na penziju, te za lica koja samostalnu djelatnost obavljaju kao dopunsku djelatnost Ova lica su do sada bila u cijelosti oslobođena obaveze plaćanja doprinosa, međutim usljed potrebe sprečavanja nelojalne konkurencije ili suštinski njenog smanjenja, neophodno je bilo uvesti minimalnu obavezu doprinosa za ova lica. Sa druge strane, lica koja djelatnost obavljaju kao dodatnu su i dalje izostavljena od obaveze plaćanja doprinosa, zbog činjenice da se radi o licima koja tu djelatnost ne mogu obavljati ličnim radom, već isključivo preko zaposlenih radnika. Osnovica za obavezu plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima iznosi 30% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj.
Autor teksta: Tamara Berić
