1. Uvod
U građevinskoj industriji postoje različiti modeli ugovaranja, a jedan od najčešće korištenih je DBB model – Design-Bid-Build (projektovanje-ponuda-izgradnja). Ovaj tradicionalni model godinama je standard u javnim i privatnim projektima širom svijeta, uključujući i zemlje našeg regiona. Njegova glavna karakteristika je sekvencijalni pristup: prvo se radi projekt, zatim se provodi postupak odabira izvođača , a tek onda slijedi izgradnja.
2. Struktura DBB modela
DBB se sastoji od tri glavne faze:
- Projektovanje (Design)
Investitor angažujew projektanta (arhitekta i/ili inženjere) koji izrađuju kompletnu projektnu dokumentaciju: idejni, glavni i izvedbeni projekt. Projektant može biti angažovan direktno ili putem javnog nadmetanja. - Nadmetanje (Bid)
Kada je projektna dokumentacija spremna, investitor objavljuje poziv za dostavljanje ponuda za izvođenje radova. Izvođači dostavljaju ponude koje uključuju cijenu, rokove i tehničke kapacitete. Ugovor se obično dodjeljuje najpovoljnijem ponuđaču, iako kriteriji mogu uključivati i kvalitetu, reference i druge faktore. - Izgradnja (Build)
Nakon što je izvođač izabran i potpisan ugovor, kreće faza izgradnje prema prethodno definisanim projektima. Investitor može angažovati nadzorni inženjering kako bi osigurao da izvođenje bude u skladu s projektom i propisima.
3. Ključni akteri u DBB modelu
- Investitor – finansira projekt, odlučuje o angažmanu projektanta i izvođača, te upravlja projektom (ili to prepušta vođi projekta).
- Projektant – izrađuje projektnu dokumentaciju, te može sudjelovati u fazi nadzora nad gradilištem.
- Izvođač radova – realizira građevinske radove na osnovu dobivene dokumentacije.
- Nadzor (inženjer ili pravna osoba) – prati kvalitetu radova, usklađenost s projektom i zakonima.
4. Prednosti DBB modela
- Jasna podjela odgovornosti: Projektant i izvođač imaju jasno definisane zadatke i odgovornosti.
- Transparentnost kod javnih nabavki: Model je posebno prikladan za javne projekte jer omogućuje otvoreno nadmetanje i uspoređivanje ponuda.
- Kontrola nad dizajnom: Investitor zadržava punu kontrolu nad projektom prije odabira izvođača.
- Iskustvo i praksa: DBB je poznat i široko prihvaćen model s dobro razvijenom pravnom i tehničkom praksom.
5. Nedostaci DBB modela
- Vremenska neučinkovitost: Sekvencijalni pristup znači da projekt traje duže – radovi ne mogu početi dok se ne završi projektovanje i nadmetanje.
- Rizik nesporazuma: Projektant nije u direktnom ugovornom odnosu s izvođačem pa može doći do nesuglasica i problema u tumačenju projektne dokumentacije.
- Poteškoće kod promjena: Ako tokom gradnje dođe do potrebe za promjenama, to može povećati troškove i uzrokovati kašnjenja.
- Ograničena inovacija izvođača: Izvođač nema mogućnost uticaja na projekt jer ga nije sam radio – samim time je manje fleksibilan i inovativan.
6. Usporedba s alternativnim modelima
- Design and Build (D&B) – u ovom modelu isti subjekt (ili konzorcij) projektuje i gradi. Glavna prednost je ubrzanje procesa jer se faze preklapaju, ali investitor ima manje kontrole nad dizajnom.
- Construction Management (CM) – investitor angažuje menadžera gradnje koji vodi projekt, a izvođači se angažuju za pojedine dijelove. Pruža fleksibilnost, ali traži iskusnog investitora.
- Integrated Project Delivery (IPD) – svi ključni sudionici (projektant, izvođač, investitor) učestvuju zajedno u ranoj fazi planiranja i dijele rizike i nagrade. Kompleksniji model, ali potencijalno učinkovitiji.
7. Primjena DBB modela u praksi
DBB se često koristi u:
- Javnim infrastrukturnim projektima (putebi, škole, bolnice) – zbog transparentnosti i kontrole troškova.
- Manjim projektima gdje su zahtjevi jednostavni i jasno definisani.
- Projektima gdje investitor želi punu kontrolu nad dizajnom prije početka radova.
U državama gdje su javna nabavka i zakonski okvir usmjereni na jasne procedure i natječaje, DBB je često zakonom preferisani ili obavezni model.
9. Zaključak
DBB model ostaje osnovni oblik ugovaranja u građevinskoj industriji zahvaljujući svojoj jasnoći, predvidljivosti i pravnoj utemeljenosti. Iako nije najbrži ni najsuvremeniji model, njegova robusnost, transparentnost i široka primjena čine ga i dalje relevantnim. Međutim, s razvojem kompleksnijih projekata i potrebom za većom fleksibilnošću i bržim izvođenjem, investitori sve češće razmatraju alternativne modele ugovaranja.
Za investitore koji žele punu kontrolu, minimalizirati rizike u fazi projektovanja i provesti transparentno nadmetanje– DBB ostaje siguran izbor.
Autor: Aleksandar Sajic