Odgovornost za štetu nastalu naletom divljači na vozilo

Zakon o lovstvu Republike Srpske iz 2024-te godine detaljno je regulisao raspodjelu odgovornosti za štetu nastalu naletom motornog vozila na divljač, uvodeći jasan sistem obaveza korisnika lovišta, upravljača javnih puteva, upravljača auto-puteva, vozača i Republike. Član 66. Zakona o lovstvu RS predstavlja najdetaljniji i najprecizniji normativni okvir do sada donesen u Republici Srpskoj u ovoj oblasti tj. u vezi sa ovim tipom šteta. Kako će to u praksi izgledati tj. kako će se u sudskim postupcima cijeniti ova odgovornost još uvijek nije poznato, jer još uvijek nema sudske prakse potvrđene od strane najviših sudskih instanci.

Prema do sada važećoj praksi i zauzetom stavu Vrhovnog suda Republike Srpske (prema ranije važećem propisu) ukoliko se saobraćajna nezgoda desila na dionici regionalnog puta koji se nalazi u krugu lovnog područja kojim upravlja određeno lovačko udruženje, za štetu prouzrokovanu naletom divljači na vozilo odgovorna je organizacija koja gospodari lovištem. Divljač na regionalnom putu ima svojstvo opasne stvari pa za štetu koja potiče od nje odgovara lovačko društvo koje upravlja lovištem u reonu javnog puta na kome je došlo do štete, po principu objektivne odgovornosti odnosno odgovornosti za opasnu stvar kao njen imalac. U svakom konkretnom slučaju mogla bi se procijenjivati tj. dokazivati i odgovornost upravljača puta, obzirom na činjenicu da i put ima svojstvo opasne stvari, pa bi se upravljač lovišta mogao djelimično ili potpuno osloboditi odgovornosti za štetu ukoliko je elemenat puta (npr. zbog prepreka na putu ili neodržavanje) uzrok nastanka štete.

Prema novom zakonskom rješenju predviđeno je da radi smanjenja rizika od naleta divljači na putevima, korisnik lovišta ima zakonsku obavezu da:

  • identifikuje „kritične lokacije“ na kojima divljač vrši dnevne ili sezonske migracije,
  • dostavi pisanu informaciju upravljaču javnih puteva i upravljaču željezničke infrastrukture,
  • dostavi zahtjev u vezi sa postavljanjem i održavanjem odbrambenih mjera i saobraćajnih znakova iz člana 61. tačka 6 zakona.

Ova informacija mora sadržati:

  • precizne lokacije,
  • dužinu kritičnih dionica,
  • vrste divljači koje mogu ugroziti saobraćaj.

Po prijemu informacija od korisnika lovišta, upravljač puta je obavezan da:

  • obilježi kritične dionice odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom,
  • preduzme druge zakonom propisane mjere bezbjednosti saobraćaja.

Član 66. Zakona o lovstvu RS uvodi diferencirani model odgovornosti, koji zavisi od okolnosti pod kojima je došlo do događaja pa postoji:

  1. Odgovornost upravljača javnog puta

Upravljač puta odgovara za štetu ako: nije postupio u skladu sa naprijed navedenim obavezama (po prijavi korisnika lovišta nije postupio, tj. nije obilježio kritične tačke) a šteta nije posljedica lova ili uznemiravanja divljači.

  • Odgovornost vozača

Vozač je odgovoran ako:

  • je upravljao vozilom suprotno propisima bezbjednosti saobraćaja,
  • nije poštovao postojeću saobraćajnu signalizaciju.

U tom slučaju nema odgovornosti ni korisnika lovišta ni upravljača puta.

  • Odgovornost korisnika lovišta

Korisnik lovišta odgovara ako:

  • je šteta nastala kao posljedica sprovođenja lova ili uznemiravanja divljači, (što znači da je nedopušteno ili neadekvatno organizovana lovna aktivnost izazvala pojavu divljači na putu).

U takvom slučaju nema odgovornosti vozača ni upravljača puta.

  • Podijeljena odgovornost (50% – 50%)

Zakon predviđa dva slučaja podijeljene odgovornosti i to:

a) Upravljača puta i korisnika lovišta (na jednake dijelove) ukoliko upravljač puta nije ispunio naprijed navedene obaveze koje se tiču obilježavanja kritičnih dionica odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom i preduzeo druge zakonom propisane mjere bezbjednosti saobraćaja,a šteta je posljedica sprovođenja lova / uznemiravanja divljači,

b) Republike Srpske i korisnika lovišta (na jednake dijelove) ukoliko jevozač je vozio u skladu s propisima,anije bilo lova ni uznemiravanja divljači.

U pitanju je dakle potpuno novo rješenje koje kod plaćanja štete uvodi finansijsko učešće države.

5. Poseban režim – odgovornost JP Autoputevi RS

Za štetu na auto-putu, ako vozač nije prekršio saobraćajne propise, odgovoran je upravljač auto-puta.

Ovo rješenje je uvedeno zbog zatvorenog karaktera auto-puta i obaveze upravljača da održava ogradu, zaštitne mreže i druge mjere protiv ulaska divljači.

U slučajevima naleta divljači na vozilo i nastanka štete a u kojima postoji potencijalna naprijed navedena odgovornost vozača ili odgovornost korisnika lovišta zakon je propisao da:

  • nadležna policijska stanica mora pozvati predstavnika korisnika lovišta na uviđaj,
  • predstavnik lovišta mora fotografisati divljač i oštećenje na vozilu,
  • mora sastaviti službenu zabilješku.

Ako policija ne pozove predstavnika korisnika lovišta, onda korisnik lovišta ne odgovara za štetu.

Ovo bi se u praksi moglo pokazati kao izuzetno važno pravilo postupanja.

Dakle, sadašni pravniokviruveo je detaljan, slojevit i funkcionalan sistem raspodjele odgovornosti za štete prouzrokovane udarom divljači. Za razliku od ranije prakse u kojoj se odgovornost često automatski pripisivala korisniku lovišta, sada se odgovornost određuje prema:

  • postupanju svakog od učesnika (vozača, korisnika lovišta, upravljača puta),
  • sprovođenju lova,
  • postojanju signalizacije,
  • stepenu poštovanja propisa o saobraćaju,
  • ali uvodi i finansijsko učešće Republike Srpske u određenim slučajevima.

U praksi to znači da je odluka o naknadi štete uvijek činjenično i pravno uslovljena, uz obavezan uviđaj, pozivanje predstavnika lovišta i ispitivanje svih okolnosti nastanka štete a u sudskim postupcima to će značiti obavezno učešće vještaka saobraćajne struke pri dokazivanju odgovornosti.

Autor: Željko Vlačić

E-mail: zeljko@afsajic.com

About the author