U Službenom glasniku Republike Srpske broj 49/26 objavljen je set zakona o izmjenama i dopunama energetskog zakonodavstva u Republici Srpskoj.
U pitanju su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetici, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gasu.
Iako se radi o izmjenama tri različita propisa, one predstavljaju jedinstven reformski paket kojim se domaći regulatorni okvir prilagođava savremenim izazovima u energetskom sektoru.
Izmjene imaju za cilj unapređenje pravne sigurnosti, podsticanje ulaganja u obnovljive izvore energije, razvoj tržišta električne energije i prirodnog gasa, kao i usklađivanje sa obavezama koje Bosna i Hercegovina preuzima kroz članstvo u Energetskoj zajednici.
Najznačajnije izmjene Zakona o energetici odnose se na uvođenje novih pojmova i instituta koji prate razvoj savremenog energetskog sektora. Poseban značaj ima normativno uređivanje skladištenja električne energije, čime se prvi put stvara jasan pravni okvir za razvoj baterijskih sistema i drugih tehnologija skladištenja energije.
Ova izmjena predstavlja odgovor na intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije, posebno solarnih elektrana. Naime, proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana najveća je u periodima kada potrošnja nije nužno najveća, zbog čega se javlja potreba za skladištenjem viškova proizvedene energije. Novi zakonski okvir omogućava da se takva energija sačuva i koristi u periodima povećane potražnje ili kada su tržišni uslovi povoljniji.
Pored toga, izmjenama se dodatno uređuje institut energetskih projekata od posebnog značaja za Republiku Srpsku, čime se nastoji olakšati realizacija investicija koje imaju strateški značaj za razvoj energetskog sektora.
Izmjene Zakona o električnoj energiji usmjerene su na dalji razvoj tržišta električne energije i prilagođavanje postojećeg regulatornog okvira novim tehnologijama i tržišnim modelima.
Poseban akcenat stavljen je na regulisanje djelatnosti skladištenja električne energije, preciznije definisanje prava i obaveza učesnika na tržištu, kao i unapređenje pravila koja se odnose na priključenje i rad energetskih objekata.
Jedna od značajnijih novina odnosi se na napredne sisteme mjerenja (pametna brojila). Izmjenama se dodatno uređuje njihovo uvođenje i primjena, čime se stvaraju pretpostavke za preciznije mjerenje i praćenje potrošnje električne energije, efikasnije upravljanje elektroenergetskim sistemom, smanjenje tehničkih i komercijalnih gubitaka, kao i razvoj novih energetskih usluga. Uvođenje pametnih brojila predstavlja važan korak u digitalizaciji elektroenergetskog sektora i omogućava krajnjim kupcima bolji uvid u vlastitu potrošnju i efikasnije upravljanje troškovima električne energije.
Značajne izmjene odnose se i na aktivne kupce, čiji su položaj, prava i obaveze dodatno precizirani. Time se stvara jasniji pravni okvir za kupce koji, pored potrošnje električne energije, proizvode električnu energiju za vlastite potrebe, skladište je ili predaju viškove proizvedene energije u mrežu. Ovakvo rješenje posebno je značajno za vlasnike solarnih elektrana na domaćinstvima, poslovnim objektima i industrijskim postrojenjima, jer doprinosi većoj pravnoj sigurnosti i podstiče dalji razvoj decentralizovane proizvodnje električne energije.
U praksi, ove izmjene trebalo bi da doprinesu efikasnijem funkcionisanju elektroenergetskog sistema, većoj sigurnosti snabdijevanja i stvaranju povoljnijih uslova za investicije u obnovljive izvore energije i prateću infrastrukturu.
Naprijed navedene izmjene predstavljaju važan korak ka usvajanju evropskih standarda u oblasti energetike:
- Direktiva (EU) 2019/944: Zakon je direktno usklađen sa EU Direktivom o zajedničkim pravilima za unutrašnje tržište električne energije, koja zahtijeva slobodan razvoj skladištenja energije.
- Uklanjanje barijera: Evropski propisi nalažu da se uklone sve zakonodavne prepreke koje bi sprječavale skladištenje da pruža usluge balansiranja i stabilizacije mreže.
- Dekarbonizacija: Omogućavanjem skladištenja olakšava se prelazak na čistu energiju, što direktno doprinosi ispunjavanju obaveza koje je BiH preuzela kroz Ugovor o Energetskoj zajednici.
Izmjenama Zakona o gasu nastavljeno je usklađivanje regulatornog okvira sa izmjenama izvršenim u ostalim energetskim propisima.
Cilj izmjena jeste unapređenje pravne sigurnosti učesnika na tržištu prirodnog gasa, preciznije uređivanje pojedinih regulatornih pitanja i stvaranje uslova za efikasnije funkcionisanje gasnog sektora.
Jedna od važnijih novina odnosi se na preciznije uređenje odnosa između učesnika na tržištu gasa i njihovih obaveza u pogledu sigurnog i pouzdanog funkcionisanja sistema.
Uređivanje pitanja balansiranja transporta gasa ima za cilj efikasnije upravljanje količinama gasa koje se predaju i preuzimaju iz sistema, što je posebno značajno za stabilnost gasnog sistema i pouzdanost snabdijevanja krajnjih kupaca.
Pored toga, izmjenama se dodatno uređuju pitanja izgradnje i priključenja na gasnu infrastrukturu, čime se stvaraju jasnija pravila za investitore i korisnike sistema. Ovakva rješenja doprinose većoj pravnoj sigurnosti kod realizacije novih gasnih projekata i stvaranju uslova za razvoj gasne mreže.
Iako izmjene ne donose jednako obimne novine kao izmjene Zakona o energetici i Zakona o električnoj energiji, one doprinose jedinstvenom i usklađenom pravnom okviru za cjelokupan energetski sektor Republike Srpske.
Izmjene energetskog zakonodavstva Republike Srpske predstavljaju nastavak modernizacije regulatornog okvira u oblasti energetike. Njihov značaj ogleda se prvenstveno u stvaranju uslova za razvoj obnovljivih izvora energije, uvođenju pravnog okvira za skladištenje električne energije, unapređenju funkcionisanja tržišta električne energije i dodatnom uređenju gasnog sektora.
Posebno će koristi od ovih izmjena imati investitori u oblasti obnovljivih izvora energije. Primjera radi, investitori koji razvijaju solarne elektrane sada imaju jasniji regulatorni okvir za integraciju baterijskih sistema, što omogućava efikasnije upravljanje proizvedenom energijom, veću ekonomsku isplativost projekata i veću stabilnost elektroenergetskog sistema u cjelini.
