U vrijeme kad počinju predizborne kampanje, te se ciljevi i programi političkih stranaka emituju u medijima čak i u onih par minuta filma dok gledamo reklame vrijeme je i da se podsjetimo pravila koje mediji treba da poštuju prilikom emitovanja takvih sadržaja. Kodeks Regulatorne Agencije za komunikacije, usvojen 17.12.2015. godine, na koncizan način reguliše pravila emitovanja različitih sadržaja, kao i da se audiovizuelnim i radijskim programima ne smiju tendenciozno promovisati interesi jednog političkog subjekta ili bilo koje grupe ili pojedinca u odnosu na druge. Mediji prilikom emitovanja ne smiju dozvoliti da prevlada jedno mišljenje ili stanovište kada se radi o kontroverznim političkim, privrednim i drugim temama od javnog interesa, što znači da RAK pazi da svi programski sadržaji, a naročito informativno-politički kao i programi o tekućim događajima budu pravični, nepristrasni i izbalansirani. Pravičnost, nepristrasnost i izbalansiranost se postiže nametanjem obaveze medijima da prilikom emitovanja objavljuju i suprotstavljene stavove, bilo u istom programu ili u nizu drugih programa koji predstavljaju cjelinu u obradi određene tematike. S obzirom da se nerijetko dešava da nije moguće pribaviti suprotno mišljenje (npr. pojedinac ili organizacija odbija dati izjavu) potrebno je pronaći nove izvore kojima bi se postigao balans, odnosno javnosti se mora dati jasno do znanja da drugačija mišljenja postoje (ne treba da se pretpostavlja da je publika a priori svjesna toga). Isto tako, ne treba izjednačavati nepristrasnost i neutralnost, jer nijedan od ta dva pojma ne podrazumijeva potpunu aspolutnost, niti nužnost da se svakom mišljenju koje se predstavlja u programu suprotstavi drugačije mišljenje, već je samo potrebno da se svaka tema obradi urednički nezavisno i da se pri tome ne prejudicira konačan stav. U predizbornoj kampanji često se dešava da politički subjekti postanu urednici, čime se narušava osnovna uloga medija da obezbijede pluralizam informacija o političkim kandidatima, na osnovu kojih publika treba donijeti, promijeniti ili učvrstiti svoju izbornu odluku.
Prateći tendenciju za što senzacionalističkim pristupom, dolazi do odstupanja od principa transparentnosti te do ozbiljnog narušavanja povjerenja u medije kao nepristrasan izvor informacija, pa samim tim i do kršenja pravila Kodeksa. Mediji su naravno slobodni zauzeti kritički stav prema određenom pitanju, što ne znači da time iskazuju svoju pristrasnost jer je upravo u duhu njihove struke da istražuju pa i da zauzimaju stav, ali pri tome se mora voditi računa o zastupljenosti drugih mišljenja i stavova, na način i u mjeri u kojoj je to relevantno, imajući u vidu koncept programa, način izvještavanja i ciljnu publiku.
S obzirom da pružaoci medijskih usluga u demokratskim društvima imaju dužnost da izvještavaju i informišu javnost o svim relevantnim događajima u društvu, da omoguće javnosti da bude upoznata s poslovima javne vlasti, održavaju interes gledalaca za javne poslove, promovišu etičnost i odgovornost obaveza RAK-a je takođe da vodi računa o opštim principima u pogledu zaštite pojedinačnih prava kao što su zabrana diskriminacije, sloboda izražavanja, pravo na privatnost, te upotreba govora mržnje. Znači kada sve to uzmemo u obzir treba da imamo u vidu da ovakav vid informisanja pa i komunikacije ne smije da bude jednostran, te svako ima pravo da iznese svoju stranu priče, i upravo time se podstiče pluralizam mišljenja, razvija svijest kod javnosti da ne može da postoji samo jedan stav. Javnost mora svoje mišljenje da oblikuje slobodno i prema svom uvjerenju, a ne da mediji to rade umjesto njih. Ne treba da se zanemari i zakonska uloga javnih servisa, kao i potreba da se obezbijedi ravnopravna zastupljanost svih političkih programa, što posebno dolazi do izražaja kad veće stranke su skoro uvijek u situaciji da finansiraju gostovanja u svim emisijama, dok nezavisni kandidati ne mogu, pri čemu je od posebne važnosti da u takvim okolnostima javni servisi ne zanemare i svoju korektivnu ulogu.
Veliki brat medija, odnosno RAK vršeći pojačan monitoring u vezi sa kršenjima relevantnih odredbi Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama o pravičnosti i nepristrasnosti u programskim sadržajima, prije svega kada su u pitanju javni RTV servisi u BIH u 2017. godini izrekao je ukupno 4 izvršne mjere dok ih je samo godinu ranije izrečeno 28. Iako je Izvještaj RAK-a o procesuiranim slučajevima kršenja pravila vezanih za oblast emitovanja u 2017. godini pokazao da određeni mediji u svom informativnom programu kontinuirano promovišu interese jedne strane, tj. jedne političke strukture kroz selektivan pristup izvještavanju i konstantnom prikazivanju favoriziranih pojedinaca ili subjekata na afirmativan način, dok o aktivnostima drugih političkih blokova u velikom broju slučajeva izvještavaju isključivo kritički primjeti se tendencija smanjivanja broja izrečenih kazni. S obzirom da smo u izbornoj godini, za stvarno stanje u medijima, i stanje u vezi sa kršenjem relevantnih odredbi Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama biće relevantna tek ova godina, ali svakako mediji ne bi trebalo da prelaze okvire svoje djelatnosti odnosno informisanja javnosti. Uloga medija je da svojoj publici obezbijede pluralizam informacija o političkim kandidatima, na osnovu kojih publika treba donijeti, promijeniti ili učvrstiti svoju izbornu odluku, a ne očigledno zauzimati stavove, favorizovati određene političke programe te na taj način nametati široj publici svoju volju.
