U Republici Srpskoj, imovinski odnosi između bračnih supružnika uređeni su Porodičnim zakonom Republike Srpske (Službeni glasnik RS broj 17/2023, 27/2024, 20/2025 i 61/2025). Prema ovom zakonu, imovina bračnih supružnika dijeli se na dvije osnovne vrste:
- Posebna imovina
Posebna imovina je imovina koja pripada jednom od supružnika i koja se ne dijeli u okviru zajedničke imovine. Ova imovina ostaje u isključivom vlasništvu supružnika koji je stekao ili naslijedio tu imovinu. U kategoriju posebne imovine spadaju:
- Imovina stečena prije sklapanja braka.
- Imovina stečena nasljeđivanjem ili poklonom,
- Imovina koju je supružnik stekao ličnim pravom ili djelovanjem koje nije povezano sa zajedničkim trudom (npr. naknada za ličnu štetu).
- Imovina koju su supružnici ugovorom izuzeli iz zajedničke imovine.
2. Zajednička imovina
Zajednička imovina obuhvata imovinu koju su supružnici stekli tokom zajednice života, osim ako nije drugačije ugovoreno ili ako ta imovina ne pripada u posebnu imovinu. U zajedničku imovinu spadaju:
- Zarade i prihodi oba supružnika tokom braka.
- Dobitak od igre na sreću.
- Prihodi od zajedničke imovine.
- Prihodi stečeni korištenjem prava intelektualne svojine koji su nastali za vrijeme trajanja zajednice života pa i u slučaju kada se prihodi ostvaruju nakon prestanka braka.
Supružnici imaju mogućnost da bračnim ugovorom drugačije urede svoj imovinski status, te da dogovore koja imovina će biti posebna, a koja zajednička. Isti ugovor se može zaključiti i tokom trajanja braka.
Bračni ugovor zaključuje se u formi notarski obrađene isprave i činjenica zaključenja bračnog ugovora upisuje se u javnu evidenciju nepokretnosti i prava na njima u vezi sa onim nepokretnostima koje su upisane kao svojina jednog ili oba bračna supružnika.
Bračnim ugovorom supružnici mogu unaprijed (ili u toku) regulisati svoja imovinska prava i obaveze tokom trajanja braka ili u slučaju njegovog prestanka. Ovim ugovorom mogu:
- Bračnim ugovorom bračni supružnici mogu isključiti zakonski imovinski režim zajedničke imovine i predvidjeti da sve što jedan bračni supružnik stekne tokom braka predstavlja njegovu posebnu imovinu, bez obzira na način sticanja.
- Odrediti koja imovina će biti posebna, a koja zajednička.
- Ugovoriti da imovina stečena tokom braka ostaje posebna jednog supružnika.
- Dogovoriti način upravljanja i raspolaganja imovinom.
- Precizirati uslove pod kojima se imovina dijeli u slučaju razvoda ili prestanka braka.
Bračni supružnici ne mogu ugovarati primjenu prava strane države na svoje imovinsko-pravne odnose.
Bračnim ugovorom supružnici mogu prilagoditi zakonske okvire imovinskih odnosa svojim potrebama i očekivanjima. U slučaju prestanka braka, podjela zajedničke imovine može se izvršiti sporazumno ili sudskim putem. Zakon u Republici Srpskoj nastoji da osigura pravičnu raspodjelu imovine, uzimajući u obzir ne samo materijalni doprinos, već i druge aspekte zajedničkog života. Dakleova regulativa ima za cilj zaštitu interesa oba supružnika i pravičnu raspodjelu stečene imovine tokom trajanja braka.
U bračnom ugovoru nisu dozvoljene odredbe:
- kojima se uređuju lični odnosi bračnih supružnika,
- kojima se bračni supružnici odriču prava na supružansko izdržavanje ili izdržavanje djece,
- kojima bračni supružnici uređuju prava i obaveze na supružansko izdržavanje ili izdržavanje djece suprotno odredbama ovog zakona,
- kojima se bračni supružnici sporazumijevaju o odgovornosti za dugove prema trećim licima suprotno odredbama ovog zakona,
- kojima se predviđa raspolaganje porodičnim domom suprotno odredbama Porodičnog zakona.
I nakon razvoda braka (ili poništenja) supružnici imaju pravo na podjelu zajedničke imovine. Postupak diobe može se odvijati:
Sporazumno
Supružnici se mogu dogovoriti o raspodjeli zajedničke imovine i na osnovu tog sporazuma izvršiti diobu. Ovaj način je najbrži i najjednostavniji, a sporazum može biti obrađen kod notara.
Sudskom odlukom
Ako se supružnici ne mogu dogovoriti, diobu zajedničke imovine određuje sud. Sud će:
- Utvrditi šta pripada u zajedničku imovinu.
- Procijeniti doprinose svakog supružnika (finansijske i one koje nisu novčane, poput brige o domaćinstvu i djeci).
- Odrediti pravičan udio svakog supružnika u imovini.
- Raspodijeliti imovinu ili odrediti da jedan supružnik isplati drugom odgovarajuću novčanu nadoknadu.
Sud prilikom odlučivanja uzima u obzir kako zakon, tako i specifične okolnosti svakog slučaja, kako bi zaštitio interese oba supružnika i djece, ako ih ima.
Za obaveze koje je jedan bračni supružnik imao prije stupanja u brak ne odgovara drugi bračni supružnik.
Autor: Željko Vlačić, advokat
E-mail: zeljko@afsajic.com
