Blockchain i njegova primjena
S obzirom na pojavu novih tehnologija koje tendeciozno ulaze u sve oblasti kako života tako i prava, naša Advokatska firma odlučila je da u narednom periodu objavi serijal tekstova na temu blockchain tehnologije, Initial Coin Offering, bitkoina, kao i svih drugih pratećih modernih instrumenata. Na ovaj način želimo da na jednom mjestu objedinimo sve aspekte novih tehnologija, od same pojave, regulative do njihovog razvoja kao i njihove buduće primjene, tako da ćete svakog drugog četvrtka na našem sajtu i društvenim mrežama moći da pročitate sve što vas zanima iz ove oblasti i budete u korak sa novim tehnologijama i njihovim primjenama u oblasti prava.
Smatramo da je za razumijevanje jedne kompleksne pojave kao blockchain tehnologija potrebno krenuti otpočetka, posebno iz razloga jer prva pomisao pri pomenu riječi blockchain bitkoin, uz koji je ova tehnologija prvi put primjenjena.
Blockchain, ili digital ledger, kako ga još nazivaju, je decentralizovana baza digitalnih podataka, koja koristi kriptografske algoritme za bilježenje i potvrđivanje prometa informacija na mreži, te u suštini služi kao baza podataka koja nije podložna naknadnim promjenama i ispravkama. Dakle sve što je jednom uneseno u blockchain nije više podložno bilo kakvim promjenama. Sam naziv je nastao jer se ova tehnologija sastoji od zapisa transakcija koji su grupisani u blokove, a ti blokovi u nizu čine lanac. Da bi svaki od tih blokova nastao potrebna je saglasnost učesnika transakcije, a ta saglasnost se može izraziti na različite načine koji zavise od vrste blockchain tehnologije.
Tehnologiju blockchaina je možda i najlakše objasniti kroz „pametne“ ugovore na kojima počivaju prava i obaveze učesnika u transakcijama baziranim na ovoj tehnologiji. Postoje različite definicije „pametnih ugovora“ ali mi smo se odlučili za onu koju pametne ugovore definiše kao dio programerskog koda, sačuvanog u blockchain bazi, koji omogućava zapisivanje i čitanje transakcija. Ukoliko u ovu definiciju ubacimo i pravni aspekt onda dođemo do definicije pametnog ugovora koja kaže da je njihov sadržaj dokaz njihovog zaključenja izražen u programskom jeziku i nalazi se u blockchain bazi podataka pri čemu je saglasnost volja izražena u u elektronskoj formi. Značajna karakteristika i prednost ovih ugovora je njihovo automatsko djelovanje na prava i obaveze ugovornih strana u blockchain-u, i što njegovu realizaciju sprovodi upravo programski kod, te nije potrebna dodatna potvrda da je jedna ugovorna strana ispunila svoju obavezu, npr. nije potrebna potvrda banke o isplaćenoj kupoprodajnoj cijeni. Dakle, uloga softvera koji zadržava prestaciju jedne strane do ispunjenja ugovorne obaveze druge, zapravo je riješio problem nedostatka poverenja između ugovornih strana koje se nalaze na udaljenim teritorijama ili se čak i ne poznaju.
Ono što je zanimljivo je što su pametni ugovori bili prisutni i prije pojave blockchain tehnologije i možda je najbolji primjer za to berza, koja je već duže vrijeme automatizovana, i sam softver izvršava naloge kupaca i prodavaca. Ipak, smatramo da početni potencijal u primjeni blockchain tehnologije, leži u oblasti nekretnina, npr. vlasnik može izvršiti prenos nekretnine bez bilo kakve interakcije sa registrom, notarom, te bi u tom slučaju svaki novi transfer imovine bio dio zapisanog lanca i ne bi bio moguć prenos jedne nekretnine dva ili više puta. Pored katastra nepokretnosti, na isti način tehnologija može biti korišćena i za vođenje matičnih knjiga rođenih, umrilih, vjenčanih, registra privrednih subjekata.
Za sada je najveća prepreka za dalji razoj blockchain tehnologije je nedostatak regulative, kako na međunarodnom tako i na nacionalnim nivoima.
Jedan od razloga za ovakvo pasivno držanje regulatora je nerazvijenost same tehnologije do kraja, podložnost uticajima, a što se naročito odnosi na kriptovalute. Imajući u vidu da se tehnologija konstantno unapređuje, te da se skoro svakodnevno pojavljuju nova tehnološka rješenja, donošenje svakog propisa nosi rizik da vrlo brzo postane prevaziđen odnosno neupotrebljiv i podvrgnut izmjenama. Regulativa ove oblasti još uvijek ostaje u domenu upustava, saopštenja i mišljenja državnih organa, a regulatornog okvira za samu tehnologiju skoro da nema.
Autor: Tijana Milačić, e-mail: mtijana@afsajic.com
Law – keeping up with technology – Kriptovalute, ICO i pravne dileme
Law – keeping up with technology – ICO projekti, proizvodi i tokeni
