U „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 43 od dana 12.05.2023. godine objavljen je Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 4/93, 26/93 i 48/02). Isti je stupio na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Republike Srpske.
Ovim pravilnikom propisan je postupak utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, vrijeme preporučene dužine spriječenosti za rad, kriterijumi dijagnostičkih postupaka i vrsta medicinske dokumentacije potrebne za odlučivanje prema dijagnozama utvrđenim u skladu sa međunarodnom klasifikacijom bolesti, teritorijalna organizacija prvostepenih komisija za ocjenu privremene spriječenosti za rad koja traje neprekidno duže od 30 dana, način vođenja evidencije o stopi privremene spriječenosti za rad koju vodi Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i način vođenja evidencije o radu prvostepene komisije i drugostepene komisije.
Ko će biti nadležan da odlučuje o postojanju privremene spriječenosti za rad, zavisi od dužine trajanja spriječenosti za rad.
Tako je za postupak utvrđivanja privremene spriječenosti za rad u trajanju do 30 dana predviđeno da istu utvrđuje doktor medicine specijalista porodične medicine kod koga je registrovano lice čija se privremena nesposobnost utvrđuje, a koji postojanje osnova i dužine privremene spriječenosti za rad utvrđuje na osnovu pregleda osiguranika i medicinskog nalaza doktora medicine odgovarajuće grane specijalnosti kojim se izjasnio da osiguranik nije sposoban za rad, sa izuzetkom za osigurana lica koje su nepokretna ili teško pokretna, trudnice, kao i za osiguranike koji su oboljeli od zaraznih bolesti ili im je izrečena mjera obavezne izolacije zbog zarazne bolesti ili sumnje na zaraznu bolest, a koji se ne nalaze u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi, za koje je predviđeno da se privremena spriječenost može utvrditi i na osnovu medicinske dokumentacije bez prisustva osiguranika. Vrijeme preporučene dužine spriječenosti za rad, kriterijumi dijagnostičkih postupaka i vrsta medicinske dokumentacije potrebne za odlučivanje, utvrđuju se prema dijagnozama utvrđenim u skladu sa međunarodnom klasifikacijom bolesti, a koji su sadržani u Prilogu 1. pravilnika.
Pravilnikom su predviđeni i slučajevi kada se neće vršiti ocjena privremene spriječenosti za rad, odnosno kada će se smatrati da je osiguranik privremeno spriječen za rad i bez vršenja ocjene, a to je slučaj kada se osiguranik nalazi na bolničkom liječenju i kad koristi pravo na smještaj uz dijete koje se nalazi na bolničkom liječenju.
U slučaju postojanja privremene spriječenost za rad koja traje neprekidno duže od 30 dana, kao i slučaju privremene spriječenosti za rad zbog njege djeteta mlađeg od 18 godina predviđena je nadležnost prvostepene komisija na koju će osiguranika uputiti doktor medicine specijalista porodične medicine najkasnije 30. dana trajanja privremene spriječenosti za rad.
Prvostepena komisija će, dakle, odlučivati o postojanju privremene spriječenost za rad koja traje neprekidno duže od 30 dana u slučaju potrebe njege djeteta mlađeg od 18 godina zbog teškog oštećenja zdravstvenog stanja usljed oštećenja moždanih struktura, maligne bolesti ili drugog teškog pogoršanja zdravstvenog stanja u trajanju do četiri mjeseca u toku kalendarske godine, kao i u slučaju potrebe njege oboljelog člana porodice. Doktor medicine specijalista porodične medicine će u zdravstvenom kartonu osiguranika evidentirati da je utvrdio status zaposlenja drugog roditelja odnosno evidentirati će za kojeg člana uže porodice se odobrava njega, u kom periodu i zbog kojeg oboljenja, uz navođenje relevantnog nalaza i mišljenja o zdravstvenom stanju člana uže porodice, ukoliko se privremena spriječenost za rad utvrđuje radi njege oboljelog člana porodice i dostaviće navedeno prvostepenoj komisiji na odlučivanje.
Prvostepene komisije, koje se organizuju po teritorijalnom principu, prema organizacionim jedinicama Fonda, će biti nadležne da odlučuje o postojanju privremene spriječenosti za rad, odnosno da daju nalaz, ocjenu i mišljenje, i u slučaju kada osiguranik uloži prigovor na ocjenu ovlašćenog doktora medicine specijaliste porodične medicine, a koji prigovor može uložiti u roku od 24 sata od davanja ocjene i to putem zdravstvene ustanove u kojoj doktor medicine zaposlen i na obrascu koji se nalazi u Prilogu 2. pravilnika, a ocjenu će vršiti uz prisustvo i kontrolu radnika Fonda.
Prvostepene komisije mogu produžiti privremenu spriječenost za rad i to najduže do 30 dana bez ponovnog pregleda ili odlučiti da je osiguranik sposoban za rad uz navođenje od kojeg datuma.
Pored prvostepenih komisija, Pravilnikom je predviđeno i postoja je Drugostepenih komisija, a koje će vršiti kontrolu rada ovlašćenog doktora medicine specijaliste porodične medicine kada doktor medicine specijalista porodične medicine ocjenjuje privremenu spriječenost za rad do 30 dana, kao i kontrolu rada prvostepenih komisija. Takođe će davati nalaz, ocjenu i mišljenje u slučaju kada lice nezadovoljno ocjenom prvostepene komisije uloži žalbu na Rješenje rukovodioca nadležne filijale Fonda, a o kojoj žalbi odlučuje direkotr Fonda.
Osiguranik kojem je utvrđeno postojanje privremene spriječenosti za rad, je dužan da pristupi kontolnom pregledu kod dokotra medicine specijaliste porodične medicine koju će doktor zakazivati svakih 15 dana, odnosno dužan je da pristupi prvostepenoj komisiji kada je potrebno utvrditi postojanje spiječenosti za rad u roku dužem od 30 dana, inače u suprotnom, kada osiguranik izostane i ne opravda svoj izostanak, biće utvrđeno da je sposoban za rad.
Osiguranik je takođe dužan da tokom trajanja privremene spiječenosti za rad ne napušta mjesto stalnog prebivališta, osim u slučaju posjeta ovlašćenom doktoru medicine specijalisti porodične medicine i u slučaju kada je upućen radi dijagnostike i liječenja koje nije moguće obaviti u mjestu stalnog prebivališta, kao i u drugim opravdanim slučajevima koji se odnose na dijagnostiku i liječenje.
Poslodavac koji smatra da osiguranik koji je privremeno spriječen za rad neopravdano koristi pravo na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad, može pokrenuti postupak vanredne ocjene privrmene spriječenosti za rad, i to zahtjevom Fondu, uz navođenje i dokumentiranje razloga na osnovu kojih se zahtjev podnosi, o čemu će odličivati prvostepena komisija za ocjenu privremene spriječenosti za rad koja poziva osiguranika na vanrednu ocjenu privremene spriječenosti za rad. Ukoliko ima saznanja o neopravdanom napuštanju mjesta prebivališta od strane radnika koji je privremeno spriječen za rad, poslodavac može takođe pokrenuti postupak vanredne ocjene, uz dostavljanje dokaza o napuštanju prebivališta osiguranika – radnika.
Autor teksta: Vesna Grujić
E-mail: [email protected]
