U 21. vijeku, rodna ravnopravnost predstavlja osnovni princip koji društva širom svijeta nastoje da postignu. Ipak, kada je u pitanju jednakost u platama među polovima, još uvijek se pitamo: “Šta čekamo?”
Postoje značajne razlike između zemalja EU u pogledu rodnog jaza u platama. Odnos plate muškaraca i žena kreće se od manje od 5% u Luksemburgu, Rumuniji, Sloveniji, Poljskoj, Belgiji i Italiji do više od 17% u Mađarskoj, Njemačkoj, Austriji i Estoniji. U većini zemalja rodna razlika u platama se smanjila tokom protekle decenije. Ovo pitanje je posebno relevantno u Bosni i Hercegovini, gdje rodna razlika u platama i dalje postoji, uprkos napretku postignutom u drugim oblastima rodne ravnopravnosti.
Trenutna situacija
U Bosni i Hercegovini žene za isti posao u prosjeku zarađuju oko 13% manje od muškaraca. Prema posljednjim podacima Paylab-a, međunarodne platforme za istraživanje plata koja prikuplja informacije o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim radnim mjestima, prosječna plata muškaraca iznosila je 1.688,00 KM, dok je prosječna plata žena 1.478,00 KM.
Ovaj jaz je još veći u određenim industrijama i višim pozicijama, gdje su žene znatno nezastupljenije. Jaz nije samo u brojevima; odražava duboko ukorijenjene društvene norme i stereotipe koji i dalje podcjenjuju rad i doprinos žena.
Uprkos tome što žene danas postižu više nivoe obrazovanja, i statistički su na univerzitetima uspješnije u sticanju diploma nego muškaraci, to se nije pretočilo u jednakost u platama ili jednaku zastupljenost na vodećim pozicijama. Disparitet u zaradama je simptom širih problema, uključujući nejednak pristup mogućnostima za napredovanje u karijeri, profesionalnu segregaciju i potcjenjivanje poslova koje obično obavljaju žene.
Pravni krajolik i korporativna odgovornost
Bosna i Hercegovina preuzela je međunarodne obaveze u pogledu rodne ravnopravnosti, uključujući i ratifikaciju Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW). Nacionalni zakoni o radu takođe zabranjuju diskriminaciju na osnovu pola, uključujući i platu. Međutim, izvršenje je neujednačeno i mnoga privredna društva tek treba da u potpunosti usklade svoju praksu sa ovim pravnim standardima.
Korporativna odgovornost u ovoj oblasti seže dalje od puke usklađenosti. Preduzeća koja daju prioritet rodnoj ravnopravnosti u platama pokazuju svoju posvećenost pravičnosti i jednakosti, što može poboljšati njihovu reputaciju, privući i zadržati talente i poboljšati opšti moral na radnom mjestu.
Zašto je potrebna akcija sada
Postizanje rodne ravnopravnosti u platama nije samo pravni i moralni imperativ; to je i strateška poslovna odluka. Kompanije koje osiguravaju pravičnu platu imaju veće šanse da imaju koristi od različitih perspektiva, inovativnog razmišljanja i posvećene radne snage. Štaviše, smanjenje rodnog jaza u plaćama ima pozitivne efekte na širu ekonomiju povećanjem finansijske nezavisnosti i potrošačke moći žena.
Koraci za zatvaranje jaza
Da bi se krenulo ka ostvarivanju ravnopravnosti polova, neohodno je preduzimanje potrebnih koraka, kao što supervizija plata i transparentnost u praksi plaćanja, koja je od suštinskog značaja za odgovornost.
Podržavanje napredovanje u karijeri za žene, odnosno implementacija programa mentorstva i razvoja liderstva koji imaju za cilj promovisanje žena na više pozicije, uvođenje politike koje podržavaju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, kao što su fleksibilno radno vrijeme i roditeljsko odsustvo, što sve može pomoći u smanjenju prepreka sa kojima se žene suočavaju napredovanju u karijeri, kao i učestvovanje u dijalogu i obrazovanju žena, njegovanje kulture otvorenosti po pitanju pravičnosti plata, edukacija zaposlenih i menadžment o važnosti rodne ravnopravnosti na radnom mestu.
Rodna ravnopravnost je goruće pitanje koje zahtijeva hitnu pažnju i akciju. Preduzimanjem konkretnih koraka za zatvaranje rodnog jaza u platama, privredna društva u Bosni i Hercegovini mogu doprinijeti pravednijem društvu, a istovremeno ubirati prednosti motivisanije i raznovrsnije radne snage.
