Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć u Republici Srpskoj izvršene su značajne izmjene postojećeg zakonskog okvira kojim se uređuje ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, uslovi za njeno odobravanje, postupanje Centra za pružanje besplatne pravne pomoći, kao i prava i obaveze korisnika.
Jedna od značajnijih izmjena odnosi se na pravo na besplatnu pravnu pomoć u sačinjavanju svih vrsta pismena, koje se sada izričito vezuje za ispunjenost kriterijuma propisanih Zakonom.
Predmetnim zakonom precizirani su slučajevi u kojima se besplatna pravna pomoć neće odobravati. Tako je izričito propisano da se pomoć neće odobriti u postupcima koji se vode pred privrednim sudom i postupcima registracije pravnih lica, postupcima za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda, prekršajnim i krivičnim postupcima, postupcima registracije preduzetničke djelatnosti, udruženja građana i fondacija, kao i u postupcima pribavljanja lokacijskih uslova i građevinske dozvole i drugim pravnim radnjama u vezi sa građenjem. Takođe, pomoć se u pravilu ne pruža prilikom sačinjavanja privatnih isprava i ugovora, osim kada je korisnik žrtva nasilja u porodici. Posebno je propisano da se pomoć neće odobriti ni u slučajevima kada je očigledno da podnosilac zahtjeva, prema činjenicama i dokazima koje je predočio, nema izgleda za uspjeh u konkretnoj pravnoj stvari.
Izmjenama i dopunama Zakona dodatno je preciziran postupak odlučivanja o zahtjevu za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, naročito u pogledu rokova za odlučivanje i postupanja Centra u hitnim situacijama.Uvedena je obaveza direktora Centra da, u slučajevima kada bi protekom redovnog roka mogao isteći rok za preduzimanje procesne radnje pred sudom ili drugim nadležnim organom, o urednom zahtjevu odluči u roku od tri dana. Istovremeno je propisano da se, ukoliko Centar ne donese rješenje u zakonom propisanom roku, smatra da besplatna pravna pomoć nije odobrena.
Posebno su definisani slučajevi u kojima se besplatna pravna pomoć ne odobrava, kao i pravo podnosioca zahtjeva na žalbu protiv takvog rješenja. Važna novina je i izričito propisivanje da rješenje kojim se ne odobrava besplatna pravna pomoć, kao ni postupak po žalbi i eventualni upravni spor, ne odgađaju rokove za preduzimanje radnji u postupku u kojem podnosilac traži pravnu pomoć.
Izmjenama je preciznije uređen i prestanak prava na odobrenu besplatnu pravnu pomoć, koji nastupa smrću korisnika, pružanjem usluge ili ukidanjem rješenja o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći.
Značajne izmjene odnose se i na kriterijume za sticanje statusa korisnika besplatne pravne pomoći. Fizičko lice status korisnika stiče ako ispunjava finansijski kriterijum, kriterijum ličnog svojstva ili statusa pred nadležnim organom, odnosno kriterijum obaveznosti po posebnim zakonima i međunarodnim konvencijama koje obavezuju Bosnu i Hercegovinu. Uređena je i situacija kada zahtjev podnesu lica sa suprotstavljenim interesima, pri čemu je prednost data žrtvama nasilja u porodici i žrtvama seksualnog nasilja u postupcima zaštite njihovih prava.
U pogledu finansijskog kriterijuma, precizirano je šta se smatra prihodom podnosioca zahtjeva i članova njegove porodične zajednice, pri čemu se prihodi utvrđuju za period od tri mjeseca koja prethode mjesecu podnošenja zahtjeva. Dodatno je uređeno umanjenje prihoda za iznos od po 15% prosječne neto plate ostvarene u Republici Srpskoj za prethodnu kalendarsku godinu za svako maloljetno dijete koje je podnosilac zahtjeva dužan da izdržava, pod uslovom da je riječ o samohranom roditelju.
Proširen je i krug lica koja mogu ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć po osnovu svog ličnog svojstva ili statusa. Među njima su, između ostalih, sada izričito navedeni korisnici dodatka za pomoć i njegu drugog lica, žrtve nasilja u porodici u postupcima ostvarivanja prava po tom osnovu, kao i žrtve seksualnog nasilja u postupcima zaštite žrtve.
Dodatno su razrađeni i kriterijumi koji se odnose na osnovanost zahtjeva, kao i slučajevi u kojima se pravo na besplatnu pravnu pomoć može uskratiti ili ukinuti. Posebno je uveden institut zloupotrebe prava na besplatnu pravnu pomoć, koji postoji, između ostalog, kada podnosilac da netačne podatke o ispunjavanju zakonskih kriterijuma ili ne prijavi Centru promijenjene okolnosti koje utiču na njegovo pravo na besplatnu pravnu pomoć u propisanom roku.
Takođe je propisano da se besplatna pravna pomoć neće odobriti licu koje se prema pružaocu besplatne pravne pomoći ponaša izrazito nasilnički, nepristojno ili uvredljivo, a ukoliko je takvom licu pomoć već odobrena, može doći do njenog ukidanja.
Posebna pažnja posvećena je neopravdano odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći. Ako je pomoć odobrena na osnovu netačnih podataka, podataka koje je podnosilac prećutao ili zbog neprijavljivanja promijenjenih činjenica i okolnosti, direktor Centra može donijeti rješenje o ukidanju neopravdano odobrene pomoći. U tom slučaju obračunavaju se troškovi neopravdano odobrene i pružene besplatne pravne pomoći, u skladu sa Tarifom o naknadama i nagradama za rad advokata u Republici Srpskoj, pri čemu ti troškovi ne mogu biti viši od 2.000 KM. Novina je i mogućnost zaključivanja sporazuma o načinu izmirenja troškova između Centra i korisnika kojem je besplatna pravna pomoć neopravdano odobrena, uz prethodno mišljenje Pravobranilaštva Republike Srpske. Ukoliko korisnik ne prihvati sporazum ili ne izmiri troškove, Centar može Pravobranilaštvu Republike Srpske dostaviti zahtjev za pokretanje odgovarajućeg postupka pred nadležnim sudom.
Konačno, izmijenjene su i odredbe koje se odnose na troškove zastupanja korisnika besplatne pravne pomoći. Troškovi zastupanja obračunavaju se u skladu sa Tarifom o naknadama i nagradama za rad advokata u Republici Srpskoj, a ukoliko korisnik besplatne pravne pomoći uspije u sudskom postupku u kojem ga je zastupao Centar, dosuđeni troškovi postupka pripadaju Centru i predstavljaju prihod budžeta Republike Srpske.
Posmatrano u cjelini, izmjene i dopune imaju za cilj da preciznije urede uslove i postupak ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć, rokove za odlučivanje, kategorije korisnika, slučajeve u kojima pomoć nije dozvoljena, kao i odgovornost korisnika za neopravdano ostvarenu ili zloupotrijebljenu besplatnu pravnu pomoć. Istovremeno se detaljnije uređuju ovlašćenja i obaveze Centra, kao i način obračuna i naplate troškova besplatne pravne pomoći.
Autor: Milica Gostović
