U „Službenom glasniku BiH“, broj 40/26 od 12. juna 2026. godine, objavljen je set novih zakona iz oblasti intelektualne svojine, čime je nastavljen proces modernizacije i usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Objavljeni propisi obuhvataju ključne oblasti zaštite intelektualne svojine, i to: Zakon o žigu, Zakon o patentu, Zakon o zaštiti poslovne tajne kao prava intelektualne svojine, Zakon o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda, kao i Zakon o zastupanju u oblasti prava industrijske svojine. Navedeni zakoni od posebnog su značaja za privredna društva, preduzetnike, inovatore, nosioce prava, kao i sva druga lica koja u svom poslovanju stvaraju, koriste, štite ili prenose prava intelektualne svojine.
Novim Zakonom o žigu uređuju se način sticanja, održavanje, sadržaj, promet, prestanak i zaštita žiga na teritoriji Bosne i Hercegovine. Žig se izričito tretira kao samostalno imovinsko dobro koje nosiocu daje isključiva prava, a zakon se primjenjuje i na žigove koji su međunarodno registrovani za teritoriju Bosne i Hercegovine. Poseban značaj ovog zakona ogleda se u preciznijem uređenju postupka registracije, prigovora, ništavosti, prestanka važenja žiga, građanskopravne zaštite i drugih pitanja od značaja za ostvarivanje i zaštitu prava nosilaca žigova.
Zakon o patentu donosi nova pravila u oblasti zaštite pronalazaka, uključujući uslove za priznanje patenta, postupak po prijavi, prava nosioca patenta, ograničenja prava, prestanak važenja, kao i mehanizme zaštite u slučaju povrede prava. Ovaj zakon je naročito značajan za subjekte koji se bave istraživanjem, razvojem, tehničkim inovacijama i komercijalizacijom novih tehnoloških rješenja, budući da patentna zaštita predstavlja jedan od ključnih instrumenata za zaštitu inovacija i ulaganja u razvoj.
Posebnu novinu predstavlja Zakon o zaštiti poslovne tajne kao prava intelektualne svojine, kojim se u Bosni i Hercegovini prvi put posebno zakonski uređuje poslovna tajna kao pravo intelektualne svojine u širem smislu. Ovaj zakon ima naročit praktični značaj za privredna društva koja u poslovanju raspolažu povjerljivim poslovnim informacijama, tehničkim znanjem, komercijalnim podacima, bazama klijenata, internim procedurama, finansijskim informacijama ili drugim podacima koji imaju ekonomsku vrijednost upravo zbog toga što nisu opštepoznati niti lako dostupni trećim licima.
Novim Zakonom o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda uređuje se zaštita topografija kao specifičnog oblika prava industrijske svojine. Iako je riječ o užoj i tehnički specijalizovanoj oblasti, ovaj propis ima značaj u kontekstu razvoja tehnološkog sektora, elektronske industrije i inovativnih rješenja koja uključuju poluprovodničke proizvode.
Pored toga, donesen je i Zakon o zastupanju u oblasti prava industrijske svojine, kojim se uređuju uslovi za obavljanje poslova zastupanja pred Institutom za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, postupak upisa u registar ovlaštenih zastupnika, brisanje iz registra, kao i druga pitanja od značaja za profesionalno zastupanje u ovoj oblasti. Ovaj zakon je značajan za dalje uređenje i profesionalizaciju zastupanja u postupcima zaštite industrijske svojine, naročito u predmetima koji se odnose na žigove, patente i industrijski dizajn. U prethodnom periodu oblast zastupanja u oblasti prava industrijske svojine bila je uređena podzakonskim aktima.
Zakoni o žigu, patentu, zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda i zastupanju u oblasti prava industrijske svojine stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku BiH“, odnosno 20. juna 2026. godine, a primjenjivaće se po isteku jedne godine od dana stupanja na snagu, odnosno od 20. juna 2027. godine. Ovakvo odloženo vrijeme primjene ostavlja prostor za donošenje podzakonskih akata, tarifa, naknada i internih procedura nadležnih organa, ali i za pripremu privrednih subjekata i nosilaca prava za novi regulatorni okvir.
Zanimljivo je i zakonodavno rješenje prema kojem je primjena pojedinih odredaba novih propisa iz oblasti intelektualne svojine odložena do dana pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, što ukazuje na postepeno usklađivanje domaćeg pravnog sistema sa pravnim režimom koji će u punom kapacitetu postati relevantan članstvom Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
Donošenje ovih propisa predstavlja značajan korak u daljem normativnom uređenju oblasti intelektualne svojine u Bosni i Hercegovini, posebno imajući u vidu potrebu za daljim usklađivanjem domaćeg zakonodavstva sa međunarodnim standardima i pravnom tekovinom Evropske unije u pogledu sticanja, korišćenja, raspolaganja i zaštite prava intelektualne svojine. U poslovnoj praksi, žigovi, patenti, poslovne tajne i druga prava industrijske svojine predstavljaju važan segment nematerijalne imovine privrednih subjekata. Njihov značaj ne iscrpljuje se samo u formalnoj registraciji ili zaštiti pojedinačnog prava, već se ogleda i u zaštiti tržišne prepoznatljivosti, očuvanju konkurentskog položaja, zaštiti ulaganja u razvoj i inovacije, kao i u mogućnosti njihovog ugovornog i komercijalnog iskorišćavanja. S tim u vezi, odgovarajuće evidentiranje, zaštita, ugovorno raspolaganje i sprovođenje prava intelektualne svojine imaju poseban značaj za pravnu sigurnost nosilaca prava i za efikasno upravljanje nematerijalnom imovinom u poslovanju. Posebno je važno da privredni subjekti ova prava posmatraju ne samo kao instrument zaštite od neovlaštenog korišćenja od strane trećih lica, već i kao dio poslovne strategije, ugovornih odnosa i ukupne vrijednosti poslovanja.
Imajući u vidu odloženu primjenu većine novih propisa, prelazni period može biti iskorišćen za postepeno usklađivanje poslovne prakse, ugovornih odnosa i interne dokumentacije sa novim pravnim okvirom. Ovo je naročito važno za privredne subjekte koji u svom poslovanju koriste žigove, patente, poslovne tajne ili druga prava intelektualne svojine, bilo kao nosioci prava, korisnici licence, ugovorne strane ili subjekti koji raspolažu povjerljivim poslovnim informacijama. U tom smislu, prelazni period može biti prilika za sagledavanje postojećeg portfolija intelektualne svojine, procjenu obima i adekvatnosti zaštite registrovanih prava, kao i analizu načina na koji se žigovi, patenti i druga prava koriste u svakodnevnom poslovanju. Poseban značaj ima i uređenje režima zaštite poslovnih tajni, naročito kroz interne akte, ugovorne klauzule, pravila pristupa povjerljivim informacijama i mjere kojima se obezbjeđuje da takve informacije zadrže karakter poslovne tajne. Pored toga, privredni subjekti mogu razmotriti potrebu za usklađivanjem ugovora, pravilnika i drugih internih akata kojima se regulišu korišćenje, prenos, licenciranje, zalaganje ili drugi oblici raspolaganja pravima intelektualne svojine. Takav pristup doprinosi pravnoj sigurnosti, jasnijem uređenju odnosa sa zaposlenima, poslovnim partnerima i korisnicima prava, kao i efikasnijoj zaštiti nematerijalne imovine u slučaju povrede ili spora.
Autor: Igor Letica
