Uredbom 2023/956 od 13.05.2023. godine uveden je novi mehanizam namijenjen rješavanju pitanja emisije štetnih gasova nastalih u proizvodnji određene robe van Evropske Unije. Cilj uvođenja ovog mehanizma pod nazivom CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je smanjenje emisije štetnih gasova na globalnom nivou kroz plaćanje naknade za emisije štetnih gasova u proizvodnji/uvozu iz zemalja van Unije, koja bi u skladu sa važećim propisima EU bila plaćena da je roba proizvedena na njenoj teritoriji.
Prema navedenoj Uredbi svaki uvoznik s poslovnim sjedištem u državi članici EU prije uvoza robe na carinsko područje Unije obavezan je da podnese zahtjev za dodjelu statusa ovlaštenog CBAM deklaranta putem posebnog CBAM registra. Ovo je preduslov za izvršenje osnovnih obaveza u skladu sa ovom Uredbom, a to su: obaveza podnošenja CBAM deklaracije i obaveza kupovine CBAM certifikata.
Naime, putem CBAM registra uvoznik njkasnije do 31. maja podnosi CBAM deklaraciju za prethodnu kalendarsku godinu. Uvoznik je zatim u obavezi da kupi CBAM certifikat čija se cijena određuje u skladu sa prijavljenom emisijom štetnih gasova i količini proizvedne, tj. uvezene robe.
Naprijed opisani mehanizam odnosi se na pun režim mehanizma koji će se primjenjivati tek od 2026. godine, dok od 2023-2025. godine važi tranzicioni period koji služi prilagođavanju tržišta na novi mehanizam, a u kom se naknade neće plaćati, već se obaveze postupanja u skladu sa Uredbom ograničavaju isključivo na obavezu obavještavanja koja se svodi na kvartalne izvještaje („CBAM izvještaj”) koji sadrži informacije o robi uvezenoj tokom tog kvartala.
Uopšteno govoreći, polje primjene ove Uredbe ograničava se samo na robu određene vrste koja se proizvodi u zemljama koje nisu članice Evropske unije. U pitanju su čelik/gvožđe, cement, aluminijum, vodonik, struja i đubrivo. Konkretne oznake robe po kobinovanoj nomenklaturi koje su obuhvaćene ovim mehanizmom navedene su u Prilogu I Uredbe. Izuzetno, Uredba se neće primjenjivati ni na robu navedenu u Prilogu I, u posebno određenim slučajevima, npr. ako je riječ o uvozu robe za ličnu upotrebu, ukoliko je roba zanemarljive vrijednosti, kao i u slučaju da je riječ o robi porijeklom iz zemalja koje nisu članice Evropske Unije navedenih u Prilogu 3 Uredbe (Island, Lihtenštajn, Norveška, Švajcarska).
Ukoliko je riječ o uvozu robe koja je navedena u Prilogu I i proizvedena na teritoriji Bosne i Hercegovine, uvoznik je obavezan postupiti u skladu sa Uredbom 2023/956. Iako je riječ o obavezi uvoznika, navedena odredba imaće efekte i na proizvođače robe iz trećih zemalja, pa tako i BiH. Proizvođači iz trećih zemalja u buduće mogu očekivati zahtjeve uvoznika koji se odnose na pržanje konkretnih i transparentnih podataka o emisiji štetnih gasova u proizvodnji. Imajući u vidu da se za robu koja je proizvedena sa manje pažnje i brige za okolinu naplaćuje veća cijena CBAM certifikata, može se očekivati da će prisustvo zelenih tehnologija u proizvodnji biti sve atraktivnije za uvoznike iz Evropske Unije, što će nesumnjivo uticati na odluku domaćih proizvođača da uvedu promjene u svoje proizvodne procese.
Autor: Jelena Milinkovic
E-mail: [email protected]
