Digitalizacija nije zaobišla niti jednu sferu, pa tako niti oblast uslužnih djelatnosti i to bankarskog sektora. Ovakva velika promjena je došla kao posljedica trenutnih i budućih trendova razvoja i digitalne transformacije finansijskih institucija i organizacija, a prije svega banaka, a sve to pod jakim uticajem informacionih tehnologija.
Kao i u drugim oblastima, primjena informacionih tehnologija u finansijskih institucijama i bankarstvu je počela sa prvim korišćenjem računara i interneta. Dalji razvoj je bio rapidan, a podrazumijevao je upotrebu mobilnih uređaja za korišćenje pojedinih bankarskih usluga, interakcija sa bankom preko daljinskih servisa, a potom i korišćenje mobilnih i drugih uređaja za predviđanje navika, potreba i običaja klijenta. Brzina i efikasnost vršenja transakcija digitalnim putem je najveći razlog ovakve ekspanzije digitalnog bankarstva zbog velikog oduševljenja poslovnog svijeta usled uštede vremena. Sa druge strane, određeni procenat stanovništva i dalje zadržava bojazan zbog nedovoljnog povjerenja u digitalno poslovanje.
Digitalna transformacija u bankarstvu je integracija digitalne tehnologije u sva područja banke. Obzirom da se radi o novom trendu, još uvijek ne postoje jasne definicije digitalnog bankarstva, stoga sam pojam možemo da posmatramo izrazito usko- te pod tim podvesti mogućnost pružanja određenih bankarskih usluga digitalnim putem. Sa druge strane, ovaj pojam možemo proširiti, što bi podrazumijevalo potpuni preokret u zamislima o tradicionalnim idejama o bankama i ostalim finansijskim institucijama. Dakle, radilo bi se o jednoj virtualno postojećoj korporaciji, koja fizički ne posjeduje svoje poslovnice, već sve usluge pruža digitalno i to putem različitih platformi. Iako je u današnjem stanju stvari teško zamisliti, zapravo ovakav oblik bankarskog poslovanja bi u mnogome smanjio troškove, a samim tim i pojeftinio sve usluge koje banke nude.
Ono što je izuzetno važno jeste, da sve ove trendove prati i odgovarajuća zakonska regulativa. Za sada, na našem tržištu nema digitalnih banaka u pravom smislu te riječi, već postoje klasične banke koje nude pored klasičnih i digitalne usluge. Pravni aspekat i pravni tretman stupanja u pravne odnose sa bankom na digitalan način jeste specifičan, ali kao takav je i dalje podložan zakonskom i podzakonskim propisima koji se odnose na ovu oblast. Bez obzira na novi oblik stupanja u pravne odnose, zakonska pravila ostaju ista, te se moraju u potpunosti poštovati obzirom da se radi o pravnim poslovima preduzetim na teritoriji Bosne i Hercegovine. Za korisnike bankarskih usluga od velikog je značaja informacija da vršenje određenih bankarskih poslova u digitalnom obliku ne sprječava banku da poštuje sve one obavezujuće norme kao i kada te iste poslove preduzima u klasičnom, tj. tradicionalnom smislu.
Ovakvi trendovi najviše izazova zadaju postojećim regulatorima, što su u konkretnom slučaju Agencija za bankarstvo RS, kao nadležni regulator na području Republike Srpske i Agencija za bankarstvo FBiH, kao nadležni regulator na području Federacije Bosne i Hercegovine. Poteškoća jeste da se utvrdi jasan balans između podrške galopirajućim inovacijama i zaštite korisnika bankarskih usluga. U tom pogledu najveći broj jurisdikcija primjenjuju postojeće zakone, ali postoje i pioniri ovakve regulative, koji su nadogradili postojeću zakonsku regulativu kako bi ista u cjelosti odgovarala svim oblicima digitalnog bankarstva.
Ne preostaje ništa drugo nego da pratimo dalji razvoj ovog procesa, a uz to i njegovu prateću regulativu za koju je neophodno da potpuno služi kao adekvatno sredstvo podrške ubrzanom i olakšanom procesu, ali isto ako i kočnicu neregularnog postupanja banaka.
Autor: Nikolina Pilipović
E-mail: [email protected]
