Kriptovalute, ICO i pravne dileme
Polemike u javnosti oko fenomena kriptovaluta ne jenjavaju i dalje, zapravo s protekom vremena dobijaju nove dimenzije budući da se skoro svakodnevno otvaraju nova pitanja u pogledu njihovog funkcionisanja. Koliko god da je ova tema u pojedinim krugovima donekle stara vijest ipak je za većinu još uvijek prilično neistraženo područje i to kako za obične ljude, tako i za regulatorna tijela i javnu vlast, pogotovo sa aspekta regulacije.
Svjesni značaja ove teme, u našem prethodnom tekstu iz ove oblasti najavili smo da ćemo se više posvetiti ovom pitanju, te istakli neke osnovne informacije neophodne za razumijevanje ovog fenomena u globalu. Treba svakako imati u vidu da kriptovalute nije moguće posmatrati kao izdvojen fenomen, nego kao dio slagalice koja podrazumijeva nove tehnologije, prije svega blockchain tehnologiju i sa njom povezane ICO’s (skraćenica od Initial Coin Offering), smart ugovore, kriptovalute zajedno sa drugim pojavama i terminima kojima je preplavljena internet zajednica.
Postoje različiti i zasad još uvijek neusklađeni stavovi po ovom pitanjima, tako da bi u doglednoj budućnosti trebalo očekivati da državna i druga regulatorna tijela počnu zauzimati konkretniji stav o brojnim pitanjima koja se vezuju za blockchain tehnologije i ICO. Ovo je bitno stoga što to neće imati uticaja samo za usku zajednicu koja se bavi razvojem ovih tehnologija, nego za finansijsko poslovanje, zaštitu podataka, stanovništvo i različite institucije u cjelini. Nove mogućnosti koje su se otvorile korištenjem ove vrste tehnologije otvorile su vrata drugačijem načinu poslovanja nego što je to bilo do sada. Mnoge finansijske institucije nalaze se pred dilemom kako da se odrede u odnosu na ove nove pojave. S jedne strane su pobornici, dok su sa druge strane oštri protivnici svega što ima veze sa blockchain-om, Bitcoin-om i ICO’s generalno, te su protiv njhovog uvođenja u regularne poslovne tokove.
Ako obratimo pažnju na definiciju ICO koja glasi – neregulisani metod prikupljanja sredstava radi obezbjeđenja novog projekta putem kriptovalute, jasno je da srž problema (neki bi dodali i prednosti) leži u neregulaciji. ICO je postao novi, najveći trend u načinu prikupljanja finansijskih sredstava posebno za nove projekte. Jasno je da prednosti koje svakako postoje kod smart ugovora kao što su sigurnost i nemogućnost mijenjanja njihovog sadržaja, transparentnost i nemogućnost pranja novca (što se često ističe i kao jedna od glavnih prednosti ili nedostataka zavisno od pozicije), nemogućnost falsifikovanja kriptovaluta, otvaraju vrata i brojnim drugim pitanjima. Tako je recimo Hrvatska narodna banka upozorila na mnoge rizike koji proizlaze iz takvih proizvoda ističući da kriptovaluta nije elektronički novac u skladu s definicijom iz Zakona o elektroničkom novcu niti je platna usluga prema Zakonu o platnom prometu te da poslovne subjekte koji izdaju tu vrstu proizvoda i njome trguju nije licencirala Hrvatska narodna banka niti je njihovo poslovanje pod nadzorom HNB-a.
Različte države u svijetu imaju i različit pristup ovoj pojavi. Države kao što su Australija, Japan i Kanada ne smatraju kriptovalute nelegalnim, štaviše imaju već određenu regulativu.
Švajcarska tretira kriptovalute kao legalne, a država je usvojila izuzetno napredan stav u odnosu na regulaciju kriptovaluta. Švajcarska federalna poreska uprava (SFTA) smatra kripto valute imovinom uz obavezu da se prijave u godišnjim poreskim prijavama budući da podliježu oporezivanju.
Švajcarsko nadzorno tijelo za finansijske tržišta (FINMA) je objavilo set smjernica povodom toga za postojeću finansijsku legislativu za niz područja – od bankarstva do trgovanja hartijama od vrijednosti i investicionih planova (zavisno od strukture).
Parlament EU nije usvojio poseban zakon o kripto valutama, a propisi o razmjeni kriptovalute zavise od pojedinačnih država članica. Ono što je posebno zanimljivo jeste da porez na kriptovalutu takođe varira, ali mnoge države članice naplaćuju porez na kapitalne dobitke na dobit od kripto valute – po stopama od 0-50%. Dakle gdje ima poreza ima prostora i za pravnu regulaciju, što je svakako značajan pomak. Sud pravde Evropske unije je 2015. odlučio da razmjena tradicionalne valute za kriptovalutu treba da bude izuzeta od PDV-a što predstavlja prilično konkretne korake što se tiče regulacije za pojedina pitanja. U određenim državama članicama, razmjena kriptovaluta će se morati da se evidentirati/registrovati kod odgovarajućih regulatora, kao što je njemačka Agencija za finansijski nadzor (BaFin), francuska Autorité des Marchés Financiers (AMF) ili italijansko Ministarstvo finansija. U aprilu 2018. godine, EU je usaglasila tekst za Petu direktivu o pranju novca (5MLD) radi razmjene kriptovaluta u skladu sa zakonodavstvom EU o sprečavanju pranja novca. Ovo podrazumijeva da će razmjena kriptovaluta morati ispunjavati standarde za obavljanje KYC (Know your customer – upoznaj svog klijenta) procedura koju bi trebalo da sprovode finanasijske organizacije u cilju sprečavanja pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti i ispunjavanje standardnih zahtjeva za izvještavanje. Iako zagovornici novih tehnologija iste zagovaraju baš zbog pouzdanosti i nemogućnosti pranja novca, tu se nameće određen paradoks, jer većina regulatornih tijela u oblasti finasija zahtijeva poštivanje određenih ustaljenih procedura za odvijanje transakcija i pribavljanje podataka o nalgodavcima i krajnjim korisnicima. Međutim, ICO, smart ugovori i kriptovalute ne podrazumjevaju takve procedure klasične provjere niti dostavljanje podataka na način koji je regulatornim tijelima poznat ili prihvatljiv, iako se bitcoin-ov blockchain može smatrati najsigurnijom bazom podataka na svijetu. Upravo zbog dileme kako sadašnji tradicionalni pravni okvir za odvijanje bilo kakvih transakcija i prenos prava, pomiriti sa novim tehnologijama i mogućnostima, ovo pitanje ostaje jedno od najaktuelnijih. Svjesni smo činjenice da praktična strana života uzima primat nad formalnim pravilima za transakcije (bilo koje vrste) čemu svjedoči mobilno bankarstvo, određene aplikacije i slično, koje strogo gledano nisu baš regulisane našim domaćim zakonodavstvom. U tom smislu sa pravnog aspekta kriptovalute i smart ugovori djeluju udaljeni svjetlosnu godinu. Međutim, ne treba u to striktno vjerovati. Centralna banka Bosne i Hercegovine je 9. januara 2018. objavila da je konvertibilna marka jedino legalno sredstvo plaćanja u zemlji i nije moguće razmjenjivati za bitkoine i druge kriptovalute. Istovremeno, Banka je navela da nema planova za ograničavanje ili sprečavanje kupovine i trgovanja virtualnim valutama. Nije beznačajno za početak, zar ne?
Autor je Milica Karadža, e-mail: [email protected]
Law – keeping up with technology – Blockchain
Law – keeping up with technology – ICO
