On line kupovina – nova pravila

(IOSS Import One-Stop Shop)

EU Komisija nedavno je objavila biltene u vezi sa e-trgovine sa PDV-om za 2021. godinu, koji stupa na snagu 1. jula 2021 godine[1].

➢ Od 1. jula 2021. godine ukida se oslobađanje PDV-a za pošiljke male vrijednosti koje se uvoze u EU a čija vrijednost ne prelazi 22 EUR; pa prema tome sva roba uvezena u EU, bez obzira na njenu vrijednost, će biti oporezovana PDV-om;

➢ Tržišta i platforme koji omogućavaju B2C prodaju na daljinu[2] robe koja se uvozi u EU putem elektronskih interfejsa[3] postaju obveznici prijavljivanja i plaćanja odgovarajućeg PDV-a od primaoca;

IOSS režim

Pojednostavljenje koje se odnosi na uvoz po sistemu “sve na jednom mjestu” (One-Stop Shop – OSS) dizajnirano je kako bi se olakšalo poštivanje obaveze plaćanja PDV-a za kupce na robu koja se uvozi u EU do vrijednosti od 150 EUR.

Firme sa sjedištem u EU kao i one koje nisu u EU imaju pravo da se registruju po novom IOSS režimu i da prijave PDV na uvezene pošiljke u EU koje ne prelaze vrijednost od 150 EUR a putem pojednostavljenih mjesečnih prijava. Međutim, firme koje nisu članice EU imaju obavezu da imenuju lokalnog agenta za PDV odnosno Posrednika (Intermediary) kako bi se mogle registrovati pod IOSS režimom. Taj Posrednik bi trebao biti poreski obveznik sa sjedištem u EU i isti će biti odgovoran za ispunjavanje obaveza prijavljivanja i plaćanje PDV-a na prodaju na daljinu robe koja se uvozi  u ime društava koja nemaju sjedište u EU. Koncept je jako sličan fiskalnom predstavniku, pa su posrednici solidarno odgovorni za obaveze po osnovu PDV-a.

Jedini izuzetak se odobrava kada je EU potpisala sporazum o međusobnoj pomoći u vezi sa PDV-om sa zemljom koja nije članica EU a u kojoj je osnovana predmetna firma, u ovom slučaju lokalni posrednik se ne mora imenovati nakon registracije IOSS-a.

Proces registracije IOSS-a

Registracija će biti omogućena od 1. aprila 2021. godine na IOSS portalu bilo koje države članice EU. U početku će se Posrednik lično prijaviti kod poreskih organa u svojoj državi i dobiti jedinstveni posrednički identifikacijski broj (Unique Intermidiary ID number).

Nakon toga, Posrednik registruje svakog prodavaca na daljinu sa kojim se dogovorio da ih predstavlja pred poreskim organima prema IOSS režimu. Nakon registracije, svaki prodavac će dobiti jedinstven 12-cifreni IOSS identifikacioni broj (IOSS ID number).

Uvoznici koji nemaju sjedište u EU moraju prilikom ispunjavanja carinskih deklaracija navesti IOSS ID broj svog Posrednika.

IOSS registracija važi za sve prodaje robe na daljinu koja se uvozi kupcima u svim državama članicama EU.

Primjenjiva stopa PDV-a je ona koju ima država članica u koju se roba isporučuje.

Šta praktično znači – usklađenosti sa IOSS-om

➢ dostaviti iznos PDV-a koji mora platiti kupac u EU, najkasnije kada je postupak naručivanja završen;

➢ naplatiti PDV od kupca za isporuku odgovarajuće robe koja će se isporučiti kupcu na teritoriji EU;

➢ u mjeri u kojoj je to moguće, treba na računu naznačiti  cijenu koju je kupac platio u EUR;

➢ elektronske mjesečne prijave putem IOSS portala države članice u kojoj je elektronski interfejs registrovan za IOSS;

➢ izvršiti mjesečnu uplatu PDV-a prijavljenog u prijavi PDV-a državi članici u kojoj je elektronski interfejs registrovan za IOSS;

➢ vođenje evidencije tokom perioda od 10 godina o svim odgovarajućim IOSS prodajama koje je elektronski interfejs omogućio;


[1] https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/77255bf8-65cd-11eb-aeb5-01aa75ed71a1

[2] Prodaja robe uvezene iz trećih zemalja ili trećih teritorija na daljinu odnosi se na isporuke robe koju otprema ili prevozi dobavljač / prodavac ili neko u njegovo ime, uključujući i slučaj kada dobavljač posredno interveniše u transportu ili otpremi robe, kupcu u država članici EU.

[3] Elektronski interfejs treba shvatiti kao širok pojam koji omogućava komunikaciju dva neovisna sistema odnosno sistema i krajnjeg korisnika uz pomoć uređaja ili programa. Elektronski interfejs može podrazumijevati  web stranicu, portal, pristupnik, tržište, interfejs aplikacijskog programa (API) itd.

Autor teksta: Nataša Krejić

E.mail: [email protected]

About the author