Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na 25. sjednici održanoj 29.08.2022.godine usvojio je Izvještaj Zajedničke komisije oba doma Parlamenentarne skupštine BiH o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama ia dopunama Zakona o javnim nabavkama čime je usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH i isti je objavljen u Službenom glasniku BiH broj 59/2022 od dana 02.09.2022.godine.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama definiše značajne izmjene u procedurama javnih nabavki u odnosu na procedure definisane odredbama Zakona o javnim nabavkama (Sl.glasnik BiH broj 39/14), a u nastavku teksta izdvojićemo neke od najznačajnijih izmjena, odnosno novina.
Jedna od najznačajnijih novina je svakako mogućnost izmjene zaključenih ugovora i okvirnih sporazuma, bez provođenja novog postupka javne nabavke ako su kumulativno ispunjeni zakonom predviđeni uslovi za izmjenu I to:
- do potrebe za izmjenom došlo je zbog okolnosti koje pažljivo i savjesno ugovorno tijelo nije moglo predvidjeti
- izmjenom se ne mijenja cjelokupna priroda ugovora
- svako povećanje cijene nije veće od 30% vrijednosti prvobitnog ugovora I ne može imati za cilj izbjegavanje primjene ovog zakona.
Značajne su i izmjene u izuzećima od primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama, tako da ovaj zakon se ne primjenjuje na ugovor o javnoj nabavci usluga za:
- sticanje, najam ii zakup bilo kakvim finansijskim sredstvima zemljišta, postojećih građevina, ili druge nepokretne imovine ili prava koja se njih tiču
- sticanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programskog materijala namijenjenog za audiovizuelne medijske usluge ili radijske medijske usluge koje dodjeljuju pružaoci audiovizuelnih ili radijskih medijskih usluga, ili na pružanje usluga radiotelevizijskog ili programskog emitovanja koji su dodijeljeni pružaocima audiovizuelnih ili radijskih usluga
- usluge arbitraže I mirenja
- pravne usluge
- finansijske usluge u vezi sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prenosom vrijednosnih papira ili drugih finansijskih instrumenata u smislu posebnog zakona kojim se uređuje tržište kapitala I usluge Centralne banke BiH
- zajmove I kredite, bez obzira da li su povezani sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prenosnom vrijednosnih papira ili drugih finansijskih instrumenata
- ugovora o radu I rješenja o imenovanju
- civilnu odbranu, civilnu zaštitu I usluge sprječavanja opasnosti koje pružaju neprofitne organizacije I udruženja obuhvaćena JRJN oznakama: 75250000-3, 75251000-0, 75251100-1, 75251110-4, 75251120-7, 75252000-7, 75222000-8, 98113100-9 i 85143000-3, osim usluga prevoza pacijenata vozilom hitne pomoći
- usluge javnog željezničkog prevoza putnika ili prevoza putnika podzemnom željeznicom
- usluge političkih kampanja ako ih je dodijelila politička stranka u sklopu izborne kampanje
- usluge istraživanja I razvoja
- ugovor o koncesiji koji se dodjeljuje u skladu sa zakonima o koncesijama u Bosni I Hercegovini
- ugovor o javno-privatnom partnerstvu kpji se dodjeljuje u skladu za zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu.
Ostala izuzeće definisana su novim članovima zakona od 10b zaključno sa članom 10f.
Uređuje se i pitanje imenovanja službenika za javne nabavke u smislu da ugovorni organ čiji je budžet za nabavke jednak ili viši od iznosa od 1.000.000,00 KM internim aktom uređuje radno mjesto službenika za javne nabavke. Ugovorni organ dužan je da omogući svom zaposleniku pohađanje obuke za službenika za javne nabavke, koju organizuje i održava Agencija za javne nabavke.Ugovorni organ osigurava da u postupcima nabavke čija procijenjena vrijednost prelazi 250.000,00 KM učestvuje najmanje jedan službenik za javne nabavke. Ugovorni organ koji nema stalno zaposlenog službenika za javne nabavke na raspolaganju može angažovati službenika za javne nabavke izvan ugovornog organa, što mora biti posebno obrazloženo.
Uvedena je obaveza prethodne provjere tržišta koju ugovorni organ vrši prije pokretanja postupka nabavke u svrhu pripreme nabavke i informisanja privrednih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi sa nabavkom. O tome se sačinjava pismena zabilješka o svim radnjama i postupcima i ulaže u predmet spisa.
Jedna od novina je i obaveza podjele nabavke na lotove na temelju objektivnih kriterija (po vrsti, namjeni, mjestu ili vremenu ispunjenja) a ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji određuje može li se ponuda dostaviti za jedan, nekoliko ili za sve lotove uz navođenje obrazloženja.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama detaljnije uređuje institut plana nabavki, definiše privremeni plan nabavki u slučaju neusvajanja budžeta odnosno finansijskog plana ili drugog dokumenta kojim se odobravaju sredstva za nabavke i obavezu objave plana nabavke na portalu javnih nabavki najkasnije u roku od 30 dana od dana usvajanja gore navedenih dokumenata, u obliku i na način kako je određeno u sistemu “e-Nabavke”.
Provjera kvalifikacije kandidata/ponuđača elektronskim putem uređuje se podzakonskim aktom koji donosi Savjet ministara BiH najkasnije u roku od jedne godine od početka primjene ovog zakona, a nakon sticanja uslova u jednom ili više nadležnih organa u kojima se vode baze podataka koje se odnose na privredne subjekte.
Precizirano je u kojim slučajevima ugovorni organ može na period od 12 mjeseci isključiti kandidata/ponuđača iz učešća u postupku nabavke kandidata/ponuđača.
Kandidat/ponuđač kod kojeg su ostvarene osnove za isključenje može ugovornom organu dostaviti dokaze o mjerama koje je preduzeo kako bi dokazao svoju pouzdanost bez obzira na postojanje relevantne osnove za isključenje. Tu mogućnost nema ponuđač kojem je pravosnažnom presudom određena zabrana učestvovanja u postupcima javne nabavke, do isteka roka zabrane u državi u kojoj je presuda na snazi.
Preduzimanje mjera kandidat/ponuđač dokazuje: a) plaćanjem naknade štete ili preduzimanjem drugih odgovarajućih mjera s ciljem plaćanja naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom ili propustom; b) aktivnom saradnjom sa nadležnim istražnim organima radi potpunog razjašnjenja činjenica i okolnosti u vezi sa krivičnim djelom ili propustom; c) odgovarajućim tehničkim, organizacionim i kadrovskim mjerama radi sprečavanja daljih krivičnih djela ili propusta. Mjere koje je preduzeo kandidat/ponuđač ocjenjuju se uzimajući u obzir težinu i posebne okolnosti djela ili propusta te je obavezan obrazložiti razloge prihvatanja ili neprihvatanja mjera. Ugovorni organ neće isključiti kandidata/ponuđača iz postupka javne nabavke ako je ocijenjeno da su preduzete mjere primjerene.
Izmjenjen je konkurentski zahtjev i direktan sporazum.
Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda je postupak u kojem ugovorni organ priprema pojednostavljenu tendersku dokumentaciju koja sadrži: opis/tehničku specifikaciju predmeta nabavke, minimum dokumenata kojim se dokazuje kvalifikovanost ponuđača (ako ih zahtijeva), rok za dostavljanje ponuda i način pripreme i dostavljanja ponuda. Ugovorni organ donosi odluku o pokretanju postupka nabavke i objavljuje obavještenja o nabavci na portalu javnih nabavki. Rok za dostavljanje ponuda ne može biti kraći od deset dana od dana objavljivanja obavještenja. Ponuđač može zatražiti pojašnjenje tenderske dokumentacije najkasnije tri dana prije isteka roka za preuzimanje tenderske dokumentacije. Dodjela ugovora u postupku konkurentskog zahtjeva za dostavljanje ponuda zasniva se na kriterijumu najniže cijene ili kriterijumu ekonomski najpovoljnije ponude. Kada ugovorni organ primi jednu prihvatljivu ponudu, dodjeljuje ugovor tom ponuđaču, i to najkasnije u roku od deset dana računajući od dana prijema odluke ugovornog organa o izboru najpovoljnijeg ponuđača.
Direktni sporazum provodi se na način da ugovorni organ pisanim putem ili putem portala javnih nabavki traži prijedlog cijene ili ponudu od jednog ili više privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost koja je predmet javne nabavke. U postupku direktnog sporazuma je dozvoljeno pregovaranje o cijeni ili ponudi, a direktni sporazum se smatra zaključenim prilaganjem računa ili druge odgovarajuće dokumentacije.
Sistem pravne zaštite je Izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama pretrpio takođe određene izmjene od kojih izdvajamo.
Umjesto ugovornom organu, sada se žalba izjavljuje Kancelariji za razmatraje žalbi putem ugovornog organa u pisanoj formi direktno, elektronskim putem, ako je elektronsko sredstvo definisano kao način komunikacije u tenderskoj dokumentaciji, ili preporučenom poštanskom pošiljkom. Prilikom razmatranja žalbe ugovorni organ po prijemu žalbe putem portala javnih nabavki obavještava ponuđače o vođenju postupka po žalbi. Ugovorni organ dužan je da u roku od pet dana od dana zaprimanja žalbe utvrditi ne samo da li je žalba blagovremena, dopuštena I izjavljena od ovlašćenog lica već i da li je izjavljena od lica koje ima aktivnu legitimaciju. Rok za izjavljivanje žalbe KRŽ-u na zaključak ugovornog organa umjesto ranije 10, sada je 5 dana od dana prijema zaključka, a rok za izjavljivanje žalbe na rješenje ugovornog organa umjesto ranije 5, sada je 10 dana.
Rokovi izjavljivanja žalbe ugovornom organu:
a) u roku od deset dana od dana objavljivanja obavještenja u odnosu na podatke iz obavještenja o nabavci, odnosno u roku od deset dana od dana preuzimanja tenderske dokumentacije na sadržaj tenderske dokumentacije;
b) u roku od deset dana od dana objavljivanja izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije u odnosu na sadržaj izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije;
c) u roku od pet dana po prijemu zapisnika o otvaranju ponuda, u odnosu na radnje, postupanja, nečinjenja ili propuštanja u postupku otvaranja ponuda;
d) u roku od deset dana od prijema odluke o kvalifikovanosti kandidata ili odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili odluke o poništenju postupka;
e) u roku od deset dana od dana kada je ugovorni organ trebalo da donese odluku iz postupka, a propustio je da je donese.
U slučaju dodjele ugovora na osnovu okvirnog sporazuma ili u okviru dinamičkog sistema kupovine, žalba se izjavljuje, umjesto ranije 30, sada u roku od deset dana nakon što ugovorni organ obavijesti ponuđače da je ugovor na osnovu okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine zaključen u odnosu na postupak dodjele ugovora u sklopu okvirnog sporazuma ili dinamičkog sistema kupovine.
U postupku nabavke koji se sprovodi putem konkurentskog zahtjeva žalba se izjavljuje u roku od pet dana od: a) preuzimanja konkurentskog zahtjeva; b) prijema zapisnika o otvaranju ponuda; c) prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača ili prijema odluke o poništenju postupka nabavke. U postupku direktnog sporazuma žalba nije dopuštena.
Bitne povrede zakona definisane su kao:
- neusklađenost tenderske dokumentacije s ovim zakonom ili podzakonskim aktima, koja je usljed nedorečenosti, protivrječnosti ili nejasnoća dovela do nemogućnosti utvrđivanja osnovanosti žalbenih navoda ili koja je usljed bitnih propusta dovela do narušavanja osnovnih principa ovog zakona, odnosno nezakonite dodjele ugovora;
- povrede postupka prilikom otvaranja ponuda, zahtjeva za učešće;
- rok za dostavljanje ponuda ili zahtjeva za učestvovanje nije produžen, a postojala je obaveza u skladu s odredbama ovog zakona
- nakon isteka roka za dostavljanje ponuda u postupcima u kojima nije dozvoljeno pregovaranje ugovorni organ je vodio pregovore ili je ponuđač izmijenio svoju ponudu suprotno odredbama ovog zakona.
Što se tiče prava na naknadu troškova u postupku javne nabavke, članu 119. Zakona o javnim nabavkama su dodati novi članovi tako da u postupku pravne zaštite svaka stranka snosi troškove prouzrokovane postupkom, kao što su troškovi dolaska, gubljenja vremena (neizvršavanja redovnih radnih obaveza) od redovnih poslova, za pravno zastupanje i stručno pomaganje. Troškovi za pravno zastupanje nadoknađuju se samo u slučajevima kad je takvo zastupanje bilo nužno i opravdano sa jasno preciziranim razlozima nužnosti. KRŽ odlučuje o troškovima žalbenog postupka, određuje ko snosi troškove žalbenog postupka i njihov iznos te kome se i u kojem roku moraju platiti. Stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan dužna je protivnoj stranci nadoknaditi jasno precizirane opravdane troškove koji su joj nastali učestvovanjem u žalbenom postupku. U slučaju odustajanja od žalbe, odbijanja ili odbacivanja žalbe, žalilac nema pravo na naknadu troškova žalbenog postupka. U slučaju djelimičnog usvajanja žalbe, KRŽ može odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove, da se troškovi žalbenog postupka podijele na jednake dijelove ili da se podijele razmjerno usvajanju žalbe. U slučaju usvajanja žalbe, KRŽ svojom odlukom nalaže ugovornom organu plaćanje troškova žalbenog postupka žaliocu u roku od osam dana od dana prijema rješenja KRŽ-a. Žalba može sadržavati zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka koji mora biti određen i dostavljen KRŽ-u prije donošenja odluke. Na žalbene postupke za naknadu troškova pravnog zastupanja visina naknade određuje se prema visini naknade na koju advokati imaju pravo u upravnim postupcima u neprocjenjivim predmetima.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjivaće se protekom tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu, osim odredbi:
a) novih čl. 4a. i 4b. Zakona, koji se dodaju članom 3. ovog zakona, koji se primjenjuju od dana pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji;
b) novih st. (5), (6), (7), (8), (9), (10), (11), (12) i (13), kojim se, u skladu sa članom 33. ovog zakona, dopunjava član 75. Zakona, koje se primjenjuju od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Autor teksta: Sanja Đukić, advokat / Senir Partner
E-mail: [email protected]
