Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku Republike Srpske

Narodna skupština Republike Srpske na osmoj redovnoj sjednici održanoj dana 14.03.2024. godine usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku Republike Srpske, koji je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske broj 27/24 od dana 26.03.2024. godine.

Glavni cilj donošenja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku Republike Srpske bio je usklađivanje sa Porodičnim zakonom Republike Srpske, kao i značajno unapređenje vanparničnog postupka.

Stupanjem na snagu Porodičnog zakona bilo je neophodno pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku, posebno u dijelu koji se odnosi na propisivanje postupaka u uređenju porodičnih i imovinskih odnosa. Ovdje se prvenstveno radi o postupku oduzimanja djeteta, izdvajanja djeteta iz porodice, uređenja održavanja ličnih odnosa sa srodnicima i drugim licima, zaštite imovinskih prava djeteta, kao i postupku donošenja sudske odluke kao zamjene za saglasnost bračnog supružnika.

Odredbama koje regulišu postupak oduzimanja i vraćanje poslovne sposobnosti propisano je da se o pokretanju postupka obavještava organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove vođenja matičnih knjiga u kojima je upisano lice kome se oduzima, odnosno vraća poslovna sposobnost, radi evidentiranja vođenja postupka, kao i organ starateljstva koji, po potrebi, može ovom licu postaviti privremenog staratelja, čija dužnost traje do postavljanja stalnog staratelja ili do pravosnažnosti rješenja kojim sud utvrđuje da nema mjesta oduzimanju, odnosno ograničenju poslovne sposobnosti, u skladu sa Porodičnim zakonom.

Kada je u pitanju uređenje porodičnih odnosa i dozvola za zaključenje braka propisano je da se postupak za davanje dozvole za zaključenje braka pokreće na prijedlog maloljetnog lica, a iz opravdanih razloga i na zahtjev štićenika i staratelja, odnosno na zahtjev usvojenika i usvojioca za vrijeme trajanja nepotpunog usvojenja.

Sljedeće značajnije izmjene i dopune su nastale kao logična posljedica potrebe da se detaljnije urede porodični odnosi, odnosno postupak oduzimanja djeteta, izdvajanja djeteta iz porodice, održavanje ličnih odnosa sa srodnicima i drugim licima, kao i zaštita imovinskih prava djeteta, kao što je naprijed navedeno.

Naime, kada je riječ o postupku oduzimanja djeteta propisano je da u slučaju zanemarivanja i zlostavljanja djeteta od strane roditelja, sud može donijeti rješenje o oduzimanju djeteta i povjeravanju tog djeteta drugom roditelju, trećem licu ili odgovarajućoj ustanovi, pod uslovom da ne postoji sudska odluka o povjeravanju djeteta.

Takođe, ukoliko postoji neposredna opasnost za život i zdravlje djeteta, koji se mogu zaštiti samo izdvajanjem djeteta iz okruženja u kome živi, sud će na prijedlog organa starateljstva donijeti rješenje o izdvajanju djeteta iz porodice i zbrinjavanju djeteta, kod drugog lica, u hraniteljsku porodicu, ustanovu socijalne zaštite ili drugu ustanovu. Ovaj postupak sada je detaljno regulisan, a velika uloga povjerena je upravo organu starateljstva koji, između ostalog, bira lice, hraniteljsku porodicu, ustanovu socijalne zaštite ili drugu odgovarajuću ustanovu u koju će dijete biti smješteno.

U odjeljku koji se odnosi na uređenje održavanja ličnih odnosa sa srodnicima i drugim licima propisano je da dijete, srodnici i druga lica sa kojima dijete veže posebna bliskost mogu podnijeti prijedlog da sud u vanparničnom postupku odluči o održavanju ličnih odnosa sa djetetom.

Nadalje, u cilju zaštite imovinskih interesa djeteta, a na prijedlog organa starateljstva, sud može rješenjem odrediti mjere obezbjeđenja na imovini roditelja djeteta i odlučiti da u odnosu na upravljanje imovinom djeteta roditelji imaju položaj staratelja.

Na kraju, detaljnije su uređeni i imovinski odnosi na način da sudska odluka sada može da zamijeni saglasnost bračnog supružnika za otuđenje ili opterećenje zajedničke imovine koja predstavlja njihov porodični dom. Takođe, kada je u pitanju odbijanje saglasnosti za otkaz ugovora o zakupu stana, bračni supružnik kome je uskraćena ta saglasnost može sudu podnijeti prijedlog za donošenje rješenja koje će zamijeniti saglasnost drugog bračnog supružnika.

Autor teksta: Anja Banjac

E-mail: [email protected]

About the author