Razvoj finansijskog tržišta, kao i preferencije korisnika finansijskih usluga da sve bude ekonomičnije, brže i jednostavnije stvorile su pogodan ambijent za inovacije u ovom sektoru u vidu novih poslovnih modela zasnovanih na digitalizaciji pružanja finansijskih usluga. Upravo ta potreba dovela je do pojave finansijsko-tehnoloških društava (FinTech) koji primenjuju nove tehnologije u pružanju finansijskih usluga koje obuhvataju tehnologije napredne analitike, blockchain tehnologiju, internet stvari (Internet of Things- IoT), vještačku inteligenciju (Artificial intelligence- Al), automatizaciju procesa (Robotic Process Automation- RPA) i ta društva su se već pozicionirala na tržištu, narušila koncept dosadašnjeg tradicionalnog poslovanja i uz ponudu ekonomičnijih, mobilnijih i jednostavnijih usluga zauzele svoje mjesto u finansijskom svijetu.
S obzirom da se digitalizacija implementira u sve aspekte poslovanja, logično je i da se postavi pitanje da li nove tehnologije mogu da se primjene i u pravnom svijetu (LegalTech), odnosno da li Legal tech može i pretenduje da bude u pravnom svijetu ono što je FinTech u finansijskom.
Iako se suština prava i advokature nisu značajno mijenjali stotinama godina, pojavom novih tehnologija otvorena je mogućnost za duboku reformu ove profesije počev od izrade i obrade ugovora, potpisivanja ugovora, analize pravnih dokumenata, kao i svih segmenata korporativnog, krivičnog i ostalih oblasti prava. Automatizacija u pružanju ovih usluga će sigurno rezultirati ekspeditivnijim i ekonomičnijim postizanjem rezultata, ali još nije vidljivo u kojoj mjeri će primjena tehnologije biti moguća u pravnom svijetu. Za sada, primjenu vještačke inteligencije, softverskih rješenja sa postavljenim algoritmima, platformi, aplikacija, kao i svu dalju digitalizaciju i automatizaciju pravnih usluga možemo staviti u kontekst prikupljanja pravne prakse, obrade i vođenja fakturisanih sati, izrade i analize ugovora, izradi ponuda, chat botova za pravne savjete čak i pružanja konsultantskih usluga iz svih oblasti prava, ali ipak ostaje onaj dio pravne prakse koji se digitalizacijom i ne može postići, kao što je sama umjetnost pregovaranja sa klijentom ili za klijenta, kao i sam odnos klijent-advokat koji je prvenstveno odnos povjerenja. Postoje određeni standardni pravni mehanizmi koji nam jednostavno nameću sumnju da li primjena softvera sa algoritmima može da obezbijedi pravo na pravično suđenje, ili da li može biti dobar regulator sudskih odluka.
Uprkos našim dilemama, činjenica je da je Legal tech već našao svoju široku primjenu, i dok FinTech još uvijek dostiže svoj vrhunac u razvoju i primjeni, Legal tech je definitivno u eksponencijalnom razvoju posebno u zemljama u kojima posluje veliki broj start – upova, kao što su SAD ili Španija.
Jedan od svjetlih primjera primjene Legal tech je meksički Federalni sud pravde, koji je uspostavio sistem korišćenja informacionih tehnologija kroz internet suđenje, te na ovaj način ubrzao samu proceduru i među prvima omogućio online suđenje. Isto tako, primjer primjene tehnologije je i američka platforma Wevorce.com koji nudi online usluge razvoda kroz 5 koraka uz značajno manje advokatske troškove. Samim prijavljivanjem na platformu dobijate sve potrebne obrasce, savjete, pa čak i prolazite kroz postupak medijacije. Pored toga, postoje i platforme kao što je IPNexus koje pružaju zaštitu prava intelektualne svojine na jedan potpuno automatizovan način, pri čemu softver sa postavljenim algoritmima sam određuje vrstu intelektualne svojine i sprovodi postupak zaštite prava.
Smjer u kojem će se Legal tech dalje razvijati će svakako otvoriti nova pitanja u pogledu rizika vezanih za cyber sigurnost, odgovornosti za pružene usluge, privatnost podataka, kao i samu regulativu i potrebu za stvaranjem kontrolisanog i uređenog okruženja koje bi omogućilo da se sve prednosti Legal tech-a iskoriste u punom kapacitetu. Upravo zato je potreban skoro paralelni razvoj regulatorne tehnologije (RegTech) koji kao spoj regulative i tehnologije treba da obezbijedi njegovu punu primjenu, regulatorno praćenje i usklađenost propisa.
Za razliku od FinTecha, koji osim problematike sa regulativom i regulatorima nema drugih etičkih dilema, Legal tech ipak izaziva određene nedoumice i prkosi dosadašnjem načinu pružanja pravnih usluga, najviše iz razloga jer tehnologija nije etički određena nego je određuje čovjekov odnos prema njoj. Upravo zato, iz sve ove tehnologije treba da izvučemo ono najbolje, automatizujemo ponavljajuće poslove, olakšamo pristup tehnologije pravosuđu, jer će Legal tech ipak dovesti u manjem ili većem obimu do mijenjanja paradigme pravne prakse i redefinisanja definicije pravnika i advokata.
Legal tech je nešto pred čim pravna struka ne bi trebalo da se povlači, jer dok god je pažnja usmjerena na klijenta sve ove inovacije treba koristiti u cilju poboljšanja svojih usluga u smislu ekonomičnosti i brzine. Pravna struka je pretrpjela brojne izazove do sad, a ovo je upravo onaj koji treba iskoristiti u svoju korist jer Legal tech iako na prvu djeluje tako, nas neće udaljiti od klijenata već naprotiv, učiniti da smo samo na klik od njega.
Autor teksta: Tijana Milacic, e-mail: [email protected]
