Pojam
Energy Storage (skladištenje energije) je proces čuvanja energije proizvedene u jednom trenutku za kasniju upotrebu. Ključan je za balansiranje proizvodnje i potrošnje energije, naročito kada se koristi energija iz obnovljivih izvora poput sunca i vjetra, koji su promjenljivi i nepredvidivi.
Postoji više tehnologija za skladištenje energije, uključujući:
- Baterije (npr. litijum-jonske) – najčešće u upotrebi, posebno za kućne sisteme, električna vozila i mrežne primjene.
- Pumpe hidroelektrane – koriste višak energije za pumpanje vode u viši rezervoar, koja se kasnije koristi za proizvodnju struje.
- Komprimovani vazduh – energija se koristi za kompresiju vazduha, koji se kasnije širi i pokreće turbine.
- Termalno skladištenje – čuva toplotu (ili hladnoću) za kasniju konverziju u električnu energiju ili direktnu upotrebu.
Skladištenje energije ima ključnu ulogu u energetskoj tranziciji, jer omogućava:
- Stabilnost elektroenergetskih mreža, jer pomaže u balansiranju potražnje i ponude.
- Povećanje upotrebe obnovljivih izvora, jer čuva višak energije kad je proizvodnja veća od potrošnje.
- Pouzdanost snabdijevanja, posebno u udaljenim ili nestabilnim područjima.
Zbog klimatskih promjena i energetske tranzicije, tehnologije skladištenja energije postaju sve važnije. Njihov razvoj i implementacija omogućavaju veću fleksibilnost sistema, smanjenje emisija CO₂ i efikasnije korištenje energije. U budućnosti, skladištenje energije biće centralni stub modernih, održivih energetskih sistema.
Skladištenja energije u Europskoj uniji (EU)
Skladištenje energije postaje ključni element energetske tranzicije Europske unije, posebno u kontekstu sve veće integracije obnovljivih izvora energije poput solarne i vjetroenergije. Budući da su ovi izvori varijabilni, učinkovita rješenja za pohranu energije omogućuju stabilnost elektroenergetskog sustava, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i povećanje energetske sigurnosti.
Do 2025. godine, EU bilježi značajan rast u kapacitetima za skladištenje energije, osobito baterijskih sustava (najčešće litij-ionskih). Procjenjuje se da je instalirani kapacitet baterijskih sustava premašio 30 GW, s tendencijom daljnjeg rasta zbog sve nižih troškova i poticajnih politika. Zemlje poput Njemačke, Španjolske, Italije i Nizozemske prednjače u implementaciji baterijskih tehnologija, dok se istovremeno razvijaju i druge metode skladištenja, poput vodika i termalnog skladištenja.
Europska komisija podržava razvoj skladišta energije kroz programe financiranja poput Horizon Europe i Inovacijskog fonda. Također, regulativa se prilagođava kako bi skladištenje dobilo ravnopravan status na tržištu energije, potičući investicije i inovacije.
Unatoč napretku, izazovi i dalje postoje. Potrebno je dodatno proširiti mrežnu infrastrukturu, riješiti regulatorne prepreke i razviti dugoročnija rješenja za sezonsko skladištenje energije. Ipak, skladištenje energije u EU ubrzano napreduje i igra sve značajniju ulogu u ostvarivanju ciljeva klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Skladištenja energije u regionu
Stanje skladištenja energije na Balkanu je u fazi razvoja, uz rastuću svijest o potrebi za pouzdanim, fleksibilnim i održivim energetskim sistemima. Region tradicionalno zavisi od hidroenergije i termoelektrana, ali s porastom udjela obnovljivih izvora energije (posebno sunca i vjetra), potreba za efikasnim sistemima skladištenja energije postaje sve izraženija.
Većina zemalja Zapadnog Balkana tek započinje s implementacijom tehnologija za skladištenje energije. Baterijski sistemi, iako još ograničeni u kapacitetu, pojavljuju se kroz pilot projekte i privatne inicijative. Naprimjer, u Hrvatskoj i Sloveniji postoje planovi za veće baterijske instalacije, dok Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora usvajaju regulatorne okvire koji omogućavaju uvođenje skladištenja energije u elektroenergetski sistem.
Najčešći oblik skladištenja trenutno su reverzibilne hidroelektrane (pumpne elektrane), koje imaju važnu ulogu u balansiranju mreže. Međutim, zbog ekoloških i investicionih izazova, njihova daljnja izgradnja je ograničena. Razvoj baterijskih sistema, posebno litijum-jonskih, potaknut je padom cijena tehnologije i pritiskom EU na zemlje kandidatinje da modernizuju svoje energetske sektore.
Regulatorni izazovi, nedostatak finansijskih mehanizama i tehničke barijere i dalje ograničavaju širu primjenu skladištenja energije. Ipak, s porastom integracije obnovljivih izvora energije, rastućom dekarbonizacijom i digitalizacijom mreža, očekuje se ubrzanje ulaganja u skladištenje do kraja decenije.
Za Balkan, skladištenje energije predstavlja ključnu tačku energetske tranzicije i priliku za povećanje energetske nezavisnosti i otpornosti sistema.
Skladištenja energije u Bosni i Hercegovini (BiH)
Skladištenje energije u BiH je u ranoj fazi razvoja, uz značajne planove i potencijale, ali i brojne izazove:
- Nedostatak velikih instalacija baterijskog skladištenja
Iako postoje planovi, još nema u značajnoj upotrebi velikih baterijskih kapaciteta u funkciji mreže u BiH. Projektni dokumenti su u fazi pripreme ili studija izvodljivosti. - Finansijska i investiciona pitanja
Projekti zahtijevaju velika početna ulaganja. Neophodan je značajan kapital, te institucionalna podrška i povoljni uslovi financiranja da bi se realizovali. - Regulacija i tržišni mehanizmi
Trenutno postoje regulatorne prepreke u pogledu uključenja skladištenja u usluge balansiranja i stabilizacije mreže. Potrebno je razviti jasne procedure, kreditne i poreske olakšice, i tržišne podsticaje. - Zavisnost od hidroelektrana i promjenljiva hidrološka situacija
BiH značajno zavisi od hidroenergije. Sušne godine i promjene hidroloških uslova mogu smanjiti proizvodnju, što dodatno ističe potrebu za fleksibilnim skladištenjem energije. Međutim, hidro‑pumpne elektrane nisu dovoljne same po sebi da riješe sve fluktuacije, posebno kod većeg učešća vjetra i sunca.
Perspektive skladištenja u Bosni i Hercegovini
- Ako se realizuju planovi za baterijsko skladištenje i pojača podrška s međunarodnog nivoa, BiH može značajno povećati fleksibilnost i otpornost svog elektroenergetskog sistema.
- Razvoj obnovljivih izvora (vjetar, solar) će ići u paketu s razvojem skladištenja kako bi se izbjegli gubici i neiskorištenost energije u periodima kada je proizvodnja veća od potražnje.
- Potencijal za privlačenje inostranih investicija, evropskih grantova i kreditnih linija, naročito kroz mehanizme energetske tranzicije, zelene energije i klimatskih fondova.
Autor: Aleksandar Sajić
E-mail: aleksandar@afsajic.com
