Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, objavila je dana 03.08.2026. godine, Godišnji izvještaj za 2025. godinu. Godišnji izvještaj daje koristan uvid u to na koje se obrade ličnih podataka Agencija u praksi najčešće fokusira, koliko je bilo kontrola i prigovora, ali i u kojim slučajevima su izricane novčane kazne i pokretani sudski postupci. Za privredne subjekte posebno su značajni podaci o inspekcijskim nadzorima, jer pokazuju da su predmet regulatorne pažnje različite svakodnevne poslovne prakse – od video-nadzora i kopiranja ličnih karata do direktnog marketinga, podataka zaposlenih i pristupa zdravstvenim podacima.
Tokom godine izvršena 53 inspekcijska nadzora
Agencija je u 2025. godini izvršila ukupno 53 inspekcijska nadzora, od čega je čak 50 bilo posrednih, a tri neposredna nadzora na licu mjesta. Svi provedeni nadzori bili su vanredni, dok redovnih i revizijskih inspekcijskih nadzora nije bilo. Agencija navodi da redovni nadzori nisu ni planirani jer su inspektori bili angažovani na rješavanju postupaka po prigovorima i drugim poslovima.
Spektar pitanja koja su bila predmet kontrole prilično je širok. Značajan broj nadzora odnosio se na video-nadzor, kako u poslovnim prostorijama tako i u stambenim objektima. Kontrolisane su, između ostalog, zdravstvene ustanove, škole, ugostiteljski i trgovački objekti, aerodrom, javna preduzeća i fizička lica. Predmet nadzora bili su i obrada podataka zaposlenih, zdravstvenih podataka, korišćenje privatnih brojeva telefona zaposlenih, izdavanje parking karata, direktni marketing, audio-nadzor, objavljivanje fotografija i obrada podataka korisnika komunalnih usluga.
Tri neposredna nadzora izvršena su kod Federalnog ministarstva zdravstva, društva „Termalna Rivijera Ilidža“ – Hotel Hills i Cezar Company d.o.o. Banja Luka. Posebno je značajan podatak da je devet kontrolora uložilo žalbe na rješenja inspektora i da su sve žalbe odbijene kao neosnovane.
Broj prigovora nastavlja rasti
Možda najznačajniji operativni pokazatelj jeste rast broja prigovora građana. Tokom 2025. godine Agencija je zaprimila 412 prigovora, u poređenju sa 300 u 2024, 290 u 2023. i 206 u 2022. godini. Od prigovora zaprimljenih tokom 2025. riješeno je 65, dok je na kraju godine 347 ostalo neriješeno. Agencija je paralelno rješavala i 125 predmeta zaprimljenih tokom 2023. i 2024. godine. Izvještaj potom navodi da su tokom izvještajnog perioda ukupno riješena 192 prigovora, od čega je 88 bilo osnovano, a 76 je odbijeno kao neosnovano.
Predmeti u kojima je utvrđeno da su prigovor osnovani pokazuju i oblasti sa povećanim rizikom. U javnom sektoru to su, između ostalog, neovlašteni pristupi zdravstvenim kartonima, obrada JMBG, dostavljanje zdravstvenih podataka trećim licima, kopiranje i objavljivanje ličnih podataka te video-nadzor. U privatnom sektoru među utvrđenim povredama nalaze se kopiranje ličnih karata klijenata, video-nadzor i audio-nadzor, objavljivanje snimaka na društvenim mrežama, otkrivanje zdravstvenih podataka, dostavljanje podataka klijenata njihovim poslodavcima i druge obrade bez odgovarajućeg osnova.
Agencija pokreće postupke i bez prigovora građana
Regulatorni rizik nije ograničen samo na situacije u kojima određeno lice podnese prigovor. Agencija je tokom 2025. godine po službenoj dužnosti pokrenula 82 postupka, dok je riješeno 26 predmeta. U deset slučajeva postupci su obustavljeni ili odbačeni zbog nenadležnosti.
Upravne mjere u takvim predmetima izricane su zbog, između ostalog, javnog objavljivanja ličnih podataka, video-nadzora zaposlenih i pacijenata, kopiranja ličnih karata, video-nadzora u liftovima i nedovoljnih organizacionih mjera zaštite podataka u zdravstvenim informacionim sistemima. I ovaj dio Izvještaja potvrđuje da video-nadzor ostaje jedna od najčešćih praktičnih tačaka regulatornog interesa.
Osam novih prekršajnih naloga
U 2025. godini Agencija je izdala osam prekršajnih naloga. Četiri su bila povezana sa društvom „Vodovod“ a.d. Doboj i njegovim direktorom. Društvu su izrečene dvije kazne od po 10.000 KM – jedna zbog prikupljanja kopija ličnih karata, dokaza o vlasništvu nekretnine i potvrda o zaposlenju prilikom zaključenja ugovora, a druga zbog neizvršenja ranije naloženih upravnih mjera. Direktoru društva su za iste povrede izrečena dva naloga od po 500 KM. Za ova četiri naloga zatraženo je sudsko odlučivanje.
Još četiri prekršajna naloga, svaki u iznosu od 500 KM, izdata su fizičkim licima zbog neizvršenja rješenja Agencije. Na osnovu naloga koji su tokom godine realizovani, na račun trezora BiH uplaćeno je ukupno 770 KM.
Važno je, međutim, razlikovati kaznu koju izrekne Agencija od konačnog ishoda nakon sudskog odlučivanja. U prekršajnim postupcima okončanim tokom 2025. sudovi su u pojedinim predmetima značajno umanjivali prvobitne kazne. Tako je ASA Central osiguranju, umjesto naloga Agencije od 10.000 KM, sud izrekao kaznu od 1.000 KM, dok je Novotelu d.o.o. Sarajevo za direktni marketing, nakon naloga od 10.000 KM, izrečena kazna od 3.010 KM. U predmetu Centrum Trade d.o.o. Banja Luka, koji se odnosio na kopiranje ličnih karata zaposlenih, pravno lice je oslobođeno odgovornosti. Prema Izvještaju, na osnovu ranije izdatih naloga i odluka prekršajnih sudova u tim predmetima izrečene su kazne u ukupnom iznosu od 4.410 KM.
Većina rješenja Agencije opstala pred Sudom BiH
Tokom 2025. godine okončano je 18 upravnih sporova pred Sudom BiH protiv konačnih rješenja Agencije. U 15 predmeta Sud BiH odbio je tužbe kao neosnovane i potvrdio rješenja Agencije, dok su u tri predmeta tužbe usvojene zbog ćutanja uprave.
Podnesena su i četiri zahtjeva za preispitivanje sudskih odluka. Tri su odbijena kao neosnovana, čime su potvrđene prethodne odluke suda i rješenja Agencije, dok je u jednom slučaju zahtjev usvojen i rješenje Agencije poništeno.
Šta ovi podaci znače za kompanije?
Iz operativnih podataka za 2025. godinu može se zaključiti da fokus Agencije nije ograničen na velike incidente ili sofisticirane sisteme obrade podataka. Naprotiv, značajan broj predmeta proizlazi iz sasvim svakodnevnih poslovnih procesa: video-nadzora, kopiranja ličnih dokumenata, evidencija zaposlenih, korišćenja JMBG, marketinga, dostavljanja podataka trećim licima i postupanja po zahtjevima lica čiji se podaci obrađuju.
Posebno je važno da neizvršenje rješenja Agencije predstavlja zaseban izvor prekršajnog rizika. Praksa iz 2025. pokazuje da regulatorni postupak ne završava utvrđivanjem nepravilnosti – Agencija prati izvršenje izrečenih mjera i u slučaju nepostupanja može posegnuti za novčanim sankcijama.
Rast sa 300 prigovora u 2024. na 412 u 2025. godini istovremeno pokazuje da građani sve češće koriste mehanizme zaštite svojih podataka. Za kompanije zato postaje sve važnije da potencijalne probleme identifikuju prije nego što se pretvore u prigovor, inspekcijski postupak i, u krajnjoj liniji, prekršajni ili upravni spor.
Autor: Igor Letica
